DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 50 —


Valja iztaknuti da vršikasti pup kratkorasta može izbiti u dugorast
i obratno. Biisgen našao je mladicu, koja bijaše složena
od 6 kratkorasta, onda jednog dugorasta i napokon 12 kratkorasta.
Druga jedna mladica bijaše složena od 9 kratkorasta
i jednog vršikastog dugorasta, koji je svojom duljinom sve one
nadmašio.


Vidno se odavaju kratkorast od dugorasta u grabra,
dočim u breze značajni kratkorasti za nekoliko godina izumru.
Oni izgube vršikasti pup i sjede onda kao zakržljali izrastak
na dugim, vitim granama, imajući kadkada postrance mrtva
oka. Ijagani prelaz medju dugo- i kratkorastima odaje se u
lipe. Njezina razgrana (Zweigsy3tem) nalikuje onomu grabra, a
značajno je u nje, da ima mnoge, kratke, natrag zavinute
mladice. Kratkorasti značajni su i za žutiku ili žutikovinu, a
sve takove biline imadu sbito, gusto lišće.


Dugo-rasti ariša i cedra posuti su raztresenim iglicama, u
žutike bodljastim tvorevinama, koje se po svom poredjaju i time
što imadu pupove kratkorasta, odavaju kao listovi. Kratkorasti
bora izlistaju samo jedan puta, dočim oni ariša 4—6 godina
uzstopce izlistavaju.


Kratkorasti bukve, breze žutike i bora, pokrivaju najdolnje
dielove jednoljetke. U jasena i vrba sve su postranične
mladice prilično jednako razvite. Jova, lieska i nekoja druga
stabla i grmovi prave u tome iznimku, jer se iz najdolnjih
pupova mladice razvijaju kratke, iz srednjih dulje grane, dočim
se gornje umanjuju.


O položaju, koje zapreme pup na mladici-matici ovisi i
njezin razvitak. Od mnogih pupova ne razvije se ništa, a to su
takovi pupovi, koji su od vrška mladice najudaljeniji. Oni
»spavaju« kao i usred zime, dočim drugi, kojima ne manjka
nuždne životne snage opet iztjeraju i drveće zamladjuju.


Želimo li, da se takovi »spavajući« pupovi od sna probude,
treba samo da odstranimo ogranak nad njima ili barma
pupove od istoga, kako se to dogadja i usljed proljetnih mrazova
ili ako koja životinja ogranak zubima ošteti. U ovakovu