DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 75 — od bukovih drva izradjenih proizvoda, a ne samo kod bukovih cjepanica i oblica. Po tome možemo kod jednogodišnjih ogrievnih drva po hrdjastoj boji na povoljno sušenje tih ogrievnih drva, a donekle i na valjanost istih zaključiti. Ako je za vrieme izradbe i knd prvog sušenja drva stalno kišovito vrieme vladalo, u tom se slučaju ova crvenkasta boja nije opaziti mogla Nakon godinu dana ova ogrievna drva tu hrdjasto crvenu boju redovito izgube, a čelo cjepanica dobije izrazito sivkastu boju. U koliko je moguće, izbjegavajmo to, da složaji budu u hladu preostavših stabala, pošto de guste krošnje tih stabala slobodno gibanje zraka i na sušenje djelujući upliv sunca zapriečiti. U takovim sastojinama ne možemo izbjeći tomu, da ogrievna drva ne bi morali jednu, a više puta i dvie godine u šumi u hladu ostaviti, a spriečavajuć njihovo izsušenje, izvrgnuti ćemo ih pogibelji gnjih-be i truleži. Sa gledišta proizvadjanja bukovih ogrievnih drva, upravo radi toga bi bilo od potrebe, da takovu sječinu imademo, u kojoj hlad preostalog stabalja izsušenje složaja manje sprečava. Ondje, gdje imademo zadaću, da bukove sastojine naravnim putem opet pomladimo, uzgojni uvjeti sami to zahtjevaju, da se iz ove površine bukova stabla samo postepeno odstrane. Kod onih bukovih prašuma koje veću množiau bukovih ogrievnih drva pružaju, narav sama pomaže, uslied toga, što se je na cieloj površini razštrkano, osobito pako na mjestu izva- Ijenih stabala, hrpimice toliko mladih biljka razvilo, da je uslied toga pošumljenje većim dielom već osigurano. Tako smo u stanju kod preborne sječe u velikoj mjeri u obzir uzeti zahtjeve eksploatacije. U tom slučaju dakle, ako ne možemo tomu izbjeći, da se ogrievna nakon izradbe u hladu ne ostavljaju, onda, ako to množina proizvesti se imajućih ogrievnih drva, te izvozni odnošaji do zvole, sušenju cjepanica u hladu tako izbjeći možemo, da ogrievna drva u sliedećem proljeću, ali bezuvjetno do početka ljeta, na slobodna mjesta iz šume izvezemo, te ih tako složimo, da se dovoljno izsušiti mogu. |