DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 72 — U obće prihvaćene mjere kod tanjih oblica jesu: 5— 10 cm., kod debljijih oblica 10—15 cm. dočim od 5 cm, tanje grane u granjevinu spadaju. Ovako razvrstanje oblica te unovčenje granjevine je samo u onima na drvu oskudievajućim okolicama uz vede ciene mogude, ali to se u bukovim sastojinama visokih planina ne dogadja. Ondje se proizvadjaju samo oblice I. vrsti, a da se to donekle odšteti obzirom na dimenzija, uzimaju se takove i izpod 10 cm., držed to pred očima, da ondje, gdje se transport po spuzalicama obavlja, budu oblice takove težine, da se nuz spuzalicu okliznuti mogu. Sadržaj jednog komada oblice je u obde manji, nego li jedne cjepanice srednje veličine, te bi ova okolnost mogla biti na korist sušenju, da nije ciela površina oblica korom pokrivena. Ciepanih ploha oblice ne imadu, te je za pravo u pogledu sušenja sve dotle, dok kora sa površine donekle ne popuca — što se obično samo nakon izsušenja kore dogadja — osobito na dvie pročelne plohe upućeno. Tako će onda kod oblica izpod kore ili na cielom obsegu istih, ili samo krpimice gnjiloba nastati. Ova prelazi kasnije u pravu trulež, ali ta de se po okolnostima prama sredini oblica, kao što smo to i kod cjepanica vidili, u vedoj ili manjoj mjeri pojaviti. To je uzrok tomu, da se bukove oblice mnogo brže i u vedoj mjeri pokvare, nego li cjepanice, tako, da se i kod onih u zimskoj sječi proizvedenih, pol godine u sječini ostavljenih oblica, u različitima mjerama ova gojiloba odnosno trulež pokazuje. Opaženo je kod vede množine u zimskoj sječi izradjenih oblica, koje su 1 ´/´i god. u šumi ostale, te su onda sa spuzaljkom transportirale, da su u kolovozu, kada su dole dopremljene bile, bile sve redom trule. Uslied toga se može samo opravdati ono nastojanje, da se kod izradbe bukovih cjepanica sa mjerama polucjepanica na štetu oblica niže ide. Nedvojbeno je to, da od jednog 14— 15 cm. debelog furka, koji se po ustanovljenima načelima |