DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 61 — Ponajprije izpitajmo sušenje zimi ili ljeti sjećenoga drva. Zimska sječa započima u mjesecu listopadu, a svršava — recimo — u ožujku. Od onih u zimsko doba posječenih stabala izradjene cjepanice, prama vriemenu se već za jesenskih mjeseca suše, akoprem to česte jesenske kiše znatno zapriečiti mogu ; ali uz sve to neda se poreći, da su se ova ogrievna drva ponješto ipak izsušila. Za vrieme zimskih mjeseca proizvedena ogrievna drva gube od svoje vlage i uslied smrzavanja. Sušenje u većoj mjeri do proljeća miruje, ali u tim podpunijoj mjeri se počimaju ogrievna drva na proljeće sušiti, dielom uslied upliva sunca, osobito pako pod uplivom jakih proljetnih vjetrova. Nastavlja se to sušenje onda u ljetu, uslied upliva ljetnog sunca, ali sunčana toplina uz ovo sušenje može donekle i trulež prouzročiti u onima dielovima cjepanica i oblica, koji se podpuno izsušiti ne mogu. Uz ovakove okolnosti se dakle suše ona u zimsko doba posječena ogrievna drva. Pratimo pako sada pozorno sušenje onih u ljetno doba posječenih stabala i izradjenih ogrievnih drva. Uzmimo kao najmarkantniji primjer to, da su stabla usred ljeta u mjesecu si-pnju posječena. Uzmimo, da se od posječenih stabala izradjena, u složaje složena ogrievna drva, na onima suncu i vjetru izvrženim mjestima — daklem u takovima okolnostima nalaze, koje su za sušenje jako povoljne. Složaji, odnosno ove složaje sačinjavajuće cjepanice i oblice, uslied upliva velike ljetne topline, brzo će se početi sušiti. Ovo sušenje je upravo kao i kod onih u zimsko doba posječenih ogrievnih drva najpravilnije i najbrže na pročelnoj plohi ciepanica, manje je pravilno na razciepljenih ploha cjepanica, te još manje na onima sa korom pokrivenim stranama cjepanica, kod kojih tvrda korasta površina zapriečujeizparivanje te tako i sušenje istih. Uz ovo brzo započeto sušenje pako nije dovršeno izBušenje cjepanica tako, kako je to započelo, jer prije, nego što bi |