DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 10 <-- 10 --> PDF |
56 prelazi u grm, ali i gledati kako ono prima oblik borića ili klekovine (Pinus Mughus) o čemu bijaše već govora u mojoj radnji: »Bjelogorica Gorskoga kotara«. Dragutin Hire. Zašto se bukova ogrievna drva rado izkvare i kako da se to sprieči. Napisao Josip 0-ellert, mjernik kr. ug drž. željeznica, diplomirani šumar; preveo Pavao Dianovszky, kr. nadšuraar. Uvod. Medju našim domaćim ogrievnim drvima, najmilija, najrazprostranija i najbolja su bukova drva. Svima nama je iz izkustva vrlo dobro poznato, da nema boljih ogrievnih drva od bukovih ; lahko se daju ciepati, daju jaku i izdašnu vatru, a u obće su obljubljena kod loženja kuhinjskih štednjaka i kod obrtnih poduzeća. Sa tehničkoga gledišta takodjer spadaju medju najbolju vrst ogrievnih drva, te u tom pogledu iza grabovine prvo mjesto zauzimaju. Da je bukovo ogrievno drvo toliko poznato i razšireno, može i toj okolnosti zahvaliti, da znatnu površinu ugarske države, po prilici 5´7 miliona kat. rali, bukva zauzima. Uz to se drvna gromada onih bukovih šuma, koje se sieku, izim vrlo malene množine, većim dielom na ogrievna drva izradjuje., Tako bukovina, svojim dobrim svojstvima i velikim kvantumom na tržištu ogrievnih drva, igra dominirajuću ulogu. Obljubljeno je bukovo onrievo, te nije to u stanju zapriečiti niti okolnost, da na tržišta dolazeća bukova ogrievna drva nisu uviek podpuno zdrava. Ako cjepanice u hvatove složenih dvogodišnjih ogrievnih drva pregledamo, vidit ćemo, da se u unutarnjosti cjepanica slučajno i pojedini znaci truleži kriju, ali pomnije pretraživanje osvedočiti će nas, osobito ako cjepanice prepilimo, da se pokazuju na pojedinima, istom razpilenira plohama, nedvojbeni znakovi gnjilobe. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 57 — Obično opaziti ćemo na istom razpiljenoj plohi mrlje razne boje. Oai, koji ne proizvadjaju veću množinu bukovih ogrievnih drva, ih ako slučajuo i izradjuju, ali su u stanju njihova ogrievna drva uslied boljeg položaja šume, ili pako uslied povoljnih iivoznih odnošaja još za vrieme izradbe ili iza iste odmah iz šume u skladište ili slučajno na trg odpremiti, postignuti će to, da će njihova drva malo trpiti od gnjilobe i truleži; mnogo više će trpjeti ogrievna drva onih, koji takova u velikoj množini proizvadjaju, a uz to još i kod izvažanja postojeće potežkoće svladati moraju. Važnost ovoga zla povisuje još i ta okolnost, da se ova sada spomenuta gnjiloba, samo nakon posječenja za ogrievna drva sposobne čile i zdrave surovine, odnosno nakon izradbe iste, u ciepanicama pokazuje. Uz ovu manu, koja u posječenom i na ogrievna drva izradjenom materijalu nastane, imade bukovo drvo, kako je to nama poznato, još i takovih trulež piouzrokujućih bolesti, koje stojeća stabla napadaju, koji die- Jovi onda, ako se na ogrievna drva izrade, ovu trulež već sa sobom ponesu. U onima slučajevima, kada uzroke nastavše gnjilobe i truleži kod onih u velikoj množini proizvedenih ogrievnih drva promatramo, ne ćemo u obzir uzeti ovakovu, na pojedinim cjepanicama ogrievnih drva nalazeću ee trulež, buduć ove trule ciepanice ne prouzrokuju velikomjernu gnjilobu i trulež od zdravih stabala proizvedenim ciepanicama, koja je samo pod uplivom kasnije nadošlih okolnosti nastati, mogla. Nedvojbeno je to, da pojavlenje truleži na ogrievnu snagu ogrievnih drva zlo djeluje. Oni razlozi, koji onu trulež kod bukovih ogrievnih drva prouzrokuju, koja od zdravih stabala proizvedena ogrievna drva napada, na dvie se okolnosti mogu svesti, naime : 1. na osobito zlo svojstvo bukovog drva, te 2. na nepravilno manipuliranje bukovih ogrievnih drva. U šumi proizvedena bukova ogrievna drva ili u svojem originalnom obliku dolaze na tržište, ili pako kao bukovi ugljen |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 58 - Gledom na način dobave, dolaze ova ogrievna drva na tržište ili kao dovezena, ili kao splavljena drva. Dovezena ogrievna drva u obde su obljubljenije od splavljenih drva. Prama ovima potonjima je konBumirajuće obdinstvo nekako nepovjerljivo. U dole navedenima, uz pretraživanje trulež prouzrokujućih razloga, baviti demo se s načinima proizvadjanja dobrih i zdravih bukovih ogrievnih drva. Pratimo dakle bukova ogrievna drva od sječe u šumi do uporabe u peći. Iztražimo li one okolnosti, koje na kakvodu istih dobro ili zlo uplivati mogu, onda ne de biti težko onaj pravi put pronađi, kojega se držed bit demo u stanju na kakvodu bukovih ogrievnih drva štetno uplivajude okolnosti znatno umanjiti, te uz postojede okolnosti najbolja bukova drva proizvadjati. Nazočnu razpravu razdieliti demo na sliededa poglavlja: 1. značaj šume ; 2. vrieme sječe; 3. izradba; 4. doprema; 5. dobava;i 6. smještenje u skladište. U ovim poglavljima navesti demo one uzroke, koji s jedne strane uslied posebnog zlog svojstva bukovog drva, s druge strane pako radi nepravilnog postupka, u velikoj mjeri prouzrokuju kvarenje bukovih ogrievnih drva. I, Značajbukovihšuma. One šume naše države, koje danas do izradbe dolaze, te u kojima se vtda množina ogrievnih drva izradjuje, jesu uz vrlo malene iznimke šume srednjih i visokih planina. Na te šume je s jedne strane za to došao red izrabljenja, što su niže ležede bukove sastojine već izcrpljene, s druge strane pako za to pošto su prije težko pristupne bile, a sada nakon izgradjenih novih prometnih pruge pristupnima postale. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 59 — Sve ove šume bez nekojih su malih iznimaka prašume, u kojima su oni selima bliže ležeći dielovi već u prijašnih godina posječeni bili. Bukvu nalazimo u saveznim čistim ili mješovitim sastnjinama. Sastojine su ove ili još netaknute, ili su za tehničku porabu sposobna stabla ved prije izvadjena. Ne uzevši u obzir one u blizini sela nalazede se proredjene šume, doba pojedinih stabala je razna, t j . značaju prašume odgovarajuća. Najveći dio na jednoj rali nalazeće se popriečue drvne gromade pružaju stabla stara preko 100 godina u prsnoj visini 70—100 cm. debela, visoka i uzpravua stabla; manji broj je onih 60—80 godina starih, te još manji od ove dobe mladjih stabala. Ako je šuma još netaknuta, u tom slučaju nam stoje na razpolaganje sveukupna stabla mješovite dobe i raznih dimenzija. Ako je nasuprot tehničko drvo već prije bilo izvadjeno, onda manjkaju u sastojinama ona 80 100 godina stara stabla, buduć su uslied dobrih tehničkih svojstva upravo ova stabla sposobna za tvorivo drvo, te će ondje samo starija i mladja stabla na izradbu doći. Ako ovu okolnost lih sa gledišta proizvadjanja ogrievnih drva promatramo, onaj prvi slučaj, kada naime sa netaknutom šumom posla imademo, povoljniji je od onog drugog, kada nam takova šuma na razpolaganje stoji, iz koje su tehnička drva već izvadjena. Znamo iz izkustva, da je ogrievna snaga srednjo-dobnih stabala bolja, nego li ona starijih ili prestarih stabala. Ako to stoji za svako drvo, onda ova istina osobito vriedi za bukovo drvo. Kod prestarih stabala pako drvo je nezdravo, natrulo manje ogrievne snage. Po tome je razumljivo, da ćemo iz onih bukovih šuma, u kojima se mlada srednjodobna i starija stabla nalaze, bolju ka kvoću ogrievnih drva očekivati moći, nego li iz takovih sa stojina, u kojima su srednjodobna zdrava stabla za tehničku porabu već prije izvadjena bila. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 60 — Što se pako zdravstvenog stanja ovih šuma tiče, u istima se najcešde razne vrsti Poljporus gljiva nalaze. Sve grieške drva opažaju se kod oborenih prepiljenih stabala na pročelju pojedinih trupčića, dielom pako kod ciepanja na razciepljenoj plohi cjepanica. S tog smo razloga u stanju da kod izradbe ogrieva nastojimo, da se na manje trulima cjepanicama truli dielovi očiste, te da se jako trule cjepanice u obće u složaje ne uvrste. Ako možemo šume polag dobe izabrati, u kojoj ogrievno drvo proizvadjati želimo, onda kakvoća drva najbolje odgovara u sastojima izmedju 80—100 godina. Ova doba sastojine, sa občenitog šumsko-gospodarstvenog gledišta, takodjer podpuno odgovara, pošto, ako uz proizvadjauje ogrievnih drva jedan dio surovine za tehničko drvo upotrebiti želimo, u bukovim su sastojinama samo ona oko 100 godine stara stabla u stanju onim raznim zahtjevom udovoljiti, koje potrošnici prama njihovom tehničkom svojstvu, u pogledu izradjivauj* i upotrebljenja na ista stavljaju. II. Vrieme sječe. Da li u zimi ili u ljetu posječena bukva daje bolja ogrievna drva, u tom pogledu se dosadanja izkustva razlikuju. Razliku kakvode izmedju u zimskoj i u ljetnoj sječi proizvedenih ogrievnih drva, najviše njih — unatoč tomu, ako i drže, da u zimi izradjena ´ogrievna drva veću ogrievnu snagu imadu — drže je za tako neznatnu, da ova neznatna razlika ne može na zimsku ili ljetnu posječu za ogrievna drva sposobne surovine uplivati, uz taj uvjet, da se ogrievna drva prije |uporabe dovoljno izsuše. Po tome nije vrieme sječe, već podpuno izsušenje poslije obaranja odnosno izradjenja ono, što se po dosadašnjem izkustvu za uvjet dobrog ogrievnog drva držalo. Sušenje kod bukovih ogrievnih drva uz to, da ogrievna drva, kada na trošenje dolaze, treba da po mogućnosti malo vlage imaju, još i u drugom pogledu na kakvoću ogrievnih drva upliva. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 61 — Ponajprije izpitajmo sušenje zimi ili ljeti sjećenoga drva. Zimska sječa započima u mjesecu listopadu, a svršava — recimo — u ožujku. Od onih u zimsko doba posječenih stabala izradjene cjepanice, prama vriemenu se već za jesenskih mjeseca suše, akoprem to česte jesenske kiše znatno zapriečiti mogu ; ali uz sve to neda se poreći, da su se ova ogrievna drva ponješto ipak izsušila. Za vrieme zimskih mjeseca proizvedena ogrievna drva gube od svoje vlage i uslied smrzavanja. Sušenje u većoj mjeri do proljeća miruje, ali u tim podpunijoj mjeri se počimaju ogrievna drva na proljeće sušiti, dielom uslied upliva sunca, osobito pako pod uplivom jakih proljetnih vjetrova. Nastavlja se to sušenje onda u ljetu, uslied upliva ljetnog sunca, ali sunčana toplina uz ovo sušenje može donekle i trulež prouzročiti u onima dielovima cjepanica i oblica, koji se podpuno izsušiti ne mogu. Uz ovakove okolnosti se dakle suše ona u zimsko doba posječena ogrievna drva. Pratimo pako sada pozorno sušenje onih u ljetno doba posječenih stabala i izradjenih ogrievnih drva. Uzmimo kao najmarkantniji primjer to, da su stabla usred ljeta u mjesecu si-pnju posječena. Uzmimo, da se od posječenih stabala izradjena, u složaje složena ogrievna drva, na onima suncu i vjetru izvrženim mjestima — daklem u takovima okolnostima nalaze, koje su za sušenje jako povoljne. Složaji, odnosno ove složaje sačinjavajuće cjepanice i oblice, uslied upliva velike ljetne topline, brzo će se početi sušiti. Ovo sušenje je upravo kao i kod onih u zimsko doba posječenih ogrievnih drva najpravilnije i najbrže na pročelnoj plohi ciepanica, manje je pravilno na razciepljenih ploha cjepanica, te još manje na onima sa korom pokrivenim stranama cjepanica, kod kojih tvrda korasta površina zapriečujeizparivanje te tako i sušenje istih. Uz ovo brzo započeto sušenje pako nije dovršeno izBušenje cjepanica tako, kako je to započelo, jer prije, nego što bi |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 62 cjepanice stupanj podpunoga izsušenja postići mogle, i ovdje <5e se pokazati uslied upliva velike ljetne vrudine i opasno svojstvo bukovog drva — naime djelomična trulež. Dok se naime razciepljene plohe cjepanica, te onaj dio oko pročelja uslied sunčane topline suše, dotle će još neizsušena sredina cjepanica, kao i oni pod korom nalazedi se dielovi, koji se dielom uslied velike topline, dielom uslied jakosti sunca, takodjer ugriju, ali koji dielovi se uslied svojih okolnosti izsušiti ne mogu, uslied upliva toplote gnjilobu pokazivati. Cim u podpunijoj mjeri se ogrievna drva do gnjilobe prouzrokujudeg ugrijanja izsušiti mogu, tim manje de trpiti od iste. Pošto pako ugrijavanje, koje gnjilobu prouzročuje, prije nastane, čim veda je toplina, to iz toga proizlazi, da uz toplo vrieme proizvedena ogrievna drva manje vriemena za sušenje imaju, nego li ona u jeseni ili u zimi proizvedena, te su uslied toga ona prva od potonjih više gnjilobi izvržena. Ona okolnost, da i kod onih i u zimsko doba proizvedenih ogrievnih drva često gnjilobe na ciepanicama nalazimo, dokaz je tomu, da unatoč zimske proizvodnje, te onih povoljnih odnošaja, koje zimska sjeoa sobom donaša, nisu se mogle cjepanice do nastupljenja gnjilobu prouzrokujueeg ugrijanja izsušiti. Po tome dolazi gnjiloba kao kod onih u zimsko doba, tako i kod onih u ljetu izradjenih ogrievnih drva. Ali uz normalne odnošaje do nastupljenja gnjilobu prouzrokujueeg ugrijanja u povoljnijim odnošajima nalaze se ona u zimsko doba izradjena ogrievna drva, nego li ona tečajem ljeta izradjena. I sušenje zapriečavajudi upliv kore postoji kao kod onih u zimsko doba, tako i kod onih u ljetu izradjenih ogrievnih drva, ali je ta kora štetnija za ona u ljetu, nego li za ona u zimsko doba posječena. Osobito su gnjiloći izvržena drva sječena u proljede, kad je drvo bilo u jakoj mezgri. Gnjilobu, koja na ovima izpod kore nalazedim se dielovima cjepanica i oblica nastane, pokazuje onaj crni prašinasti materijal, kao i one crne mrlje, koje se na onima izpod |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 63 — kore nalazedim dielovima drva, te na uautainjoj strani drva lahko odlupiti se dajuće kore, na onom istom mjestu, kaona drvu viditi mogu. Kao što drvo, tako pocrni i kora, i to se sve dalje širi. Na onima dielovima jednogodišnjih cjepanica, na kojima se kora od drva težko odlupiti dade, ne pokazuje se gnjiloba izpod kore, te nam takova drva najbolje ogrievo pružaju. Iznimku čini ona okolnost, ako su se cjepanice ili oblice na vrhu složaja u takovom položaju nalazile, da su ondje više puta pokisle, a poslie toga su se opet izsušile, uslied česa će kora od njih odpasti. Kora ogrievnih drva, starih već dvie godine, takodjer će uslied višekratnog preslaganja ili pokisnuća lahko odpasti, ako se kod tih ogrievnih drva i ne nalazi izpod kore gnjiloba. Splavljena ogrievna drva pako mogu svoju koru još prije splavljenja izgubiti. U ovakovima slučajevima kad nema kore, moramo oprezno zaključak stvarati, hoćemo li to drvo označiti zdravim ili ne. Bjelika* u zimi sječenog drva, ako se ono još nije u većem stepenu izsusilo, takodjer pokazuje prigodom izlistanja njekoje životno djelovanje, sa kojim onda savezno i kod onih u zimsko doba proizvedenih ogrievnih drva, izmedju kore i drva veća ili manja gnjiloba nastane. Od tuda sliedi onda to, da i one strane drva od kore, u zimsko doba izradjenih cjepanica, pokazuju znakove gnjilobe, naime crne mrlje i pruge, ali uz jednake odnošaje ne u takovoj mjeri, kao one u ljetu izradjene cjepanice. Već prije smo spomenuli, da su one mrlje izpod kore nedvojbeni znaci one pod korom već nastavše gnjilobe, iz koje po tome u stanovitoj mjeri i na dobrotu ogrievnih drva zaključiti možemo. Ipak samo u stanovitoj mjeri, buduć ona pod korom nastala gnjiloba ne ulazi neobhodno i u unutarnost cjepanica. Tako ne će gnjiloba izpod kore dalje prodirati, ako su se cjepanice inače dobro prosušile. Nasuprot ako one i unutra * Kako u bukve ne ima »bieli« i »strženi« mogao je pisac pod tim samo mlađje drvo t. j . mladje godove razumievati. Op. Ur. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 64 suhe nisu, počnu one i iznutra gnjiliti, obje se gnjilobe spoje i čitava cjepanica strune. Ako koru sa cjepanica očistimo, u tom se slučaju ove isto tako brzo suše, kao i razciepljene plohe cjepanica, te mcže gnjiloba samo u unutarnjosti ciepanica nastati. Ali to se dogadja samo kod vrlo krupnih cjepanica. U prvom početku gnjilobe opaža se u drvu neka modričasta boja, poput boje jorgovanovog cvieta. U daljnjem stadiju pokazuje se ved i žuta boja, znak prave truleži a dobrota takovoga drva znatno se je gubiti stala. Uzevši u obzir prije navedene činjenice, nedvojbeno je, da je uz normalne odnošaje i okolnosti za sušenje ogrievnih drva mnogo probitačnija zimska sječa odnosno proizvodnja, nego li ljetna, te tako s jedne strane radi toga, s druge strane pako radi one razlike, koju nalazimo u stanju drva, naime da u zimsko doba cirkuliranje sokova miruje, a u Ijetvi je u tečaju: izrično možemo za izradjivanje ogrievnih drva zimsku sječu preporučiti Oni, koji neproizvadjaju velike množine ogrievnih drva, sieku to drvo obično zimi ako i ne radi kakvoće ogrievnih drva, ved sa obzirom na jeftinije radne sile, te glede gospodarskog uredjenja, ili sa šumo-ogojnog gledišta, ali se je težije toga držati velikim proizvoditeljem. koji jedva mogu toliko radnika dobiti, da bi u stanju bili sva svoja drva u zimsko doba izraditi dati. U bukovim sastojinama visokih planina spriečava radnje i veliki snieg, ali uz sve ove potežkode neka nastoje posjednici, da dadu u zimi ogrievno drvo sječi i izradjivati. Ako se to ali provesti ne može, neka se topogledne radnje prije dovrše, nego li drvo u mezgru đodje. Malne se čuduovatim čini, da dok pojedine strukovno knjige, te pojedina naukovna iztraživanja, ne pripisuju važnost razlici izmedju u zimi i u ljetu posječenih ogrievnih drva (to je istina, da govore u obće o ogrievnim drvima, a ne izključivo o bukovim ogrievnim drvima), dotle u praktičnom životu na dobavu bukovih ogrievnih drva odnoseći se uvjeti ondje, |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 65 — gdje se ogrievna drva kao ogrievni materijal upotriebiti žele, gotovo svagdje zimsko sjecanje zahtjevaju. Tako na primjer trgovački sviet pravo prosudjivajud (sa gledišta gnjilobe) bolju kvalitetu u zimi izradjeniti ogrievnih drva, kao budimpeštanske, tako i bečke uzance, za ogrievna drva izključivo zimsku sječu zahtjevaju. Ne samo za bukova ogrievna drva — akoprem su na trg dolazeda rgrievna drva vedim dielom bukova — nego u obće za sva ogrievna drva. Po budimpeštanskoj uzanci traje doba zimske sječe od 15. rujna do 24. travnja, koje vrieme se svakako med ju širokima granicama giba, koje pođpuno obuhvadaju vegetacionalne odnošaje kao sjevernih tako i južnih krajeva, kojih odnošaji na dobu zimske posječe uplivaju. N. pr. u godolojskora i višegradskom vlastelinstvu traje vrieme siečenja bukovih ogrievnih drva od Terezije (24. listopad) do Josipova (19. ožujak). Pobudimpeštanskimaburzovnima uzancamatakova ogrievna drva, koja su od onih izvan vriemena od 24. rujna do 24. travnja posječenih drva proizvedena — ne mogu se u obde dobavljati. Unutar gore označenog razdoblja onda knpc´ vedim dielom i u ugovorima ustanove vrieme sjedenja za ogrievna drva, koja de dobavljati. Uz vrieme sjedenja uplivaju na gnjilobu ogrievnih drva još i ine mnoge znatne okolnosti. Ako i ove ne uzmemo u obzir, nismo u stanju prosuditi gnjilobu u zimi ili u ljetu proizvedenih bukovih ogrievnih drva. Tako je n. pr. važna doba drveda. Kod onih ogrievnih drva proizvedenih od prestarih stabala — uvjek kod sličnih okolnosti i odnošaja — lakše može gnjiloba nastati, nego li kod onih, koji su od mladjih stabala izradjena. I kod onih u ljetno doba posječenih ogrievnih drva, za vrieme cirkuliranja sokova, u vedoj mjeri de gnjiloba nastati, osobito pako na početku ovog cirkuliranja, nego li kod onih u sred ljeta, ili upravo kod onih u mjesecu kolovozu priredjenih ogrievnih drva. Znatno upliva još na gnjilobu ogrievnih drva povoljno ili nepovoljno vrieme, koje je za vrieme sjedenja i početkom sušenja istih vladalo. 5 |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 66 — Vlažno, kišovito vrieme zapriečuje sušenje ogrievnih drva, ma u kojegod doba siecnje, te po tome gnjilobu podpomaže. Na početku cirkulacije sokova, kao i za kišovitog vriemena proizvedena i sušena bukova ogrievna drva pokazuju bliedu sivkastu, a izvan cirkuliranja sokova posječena te uz povoljne odnošaje sušena ogrievna drva, pako živahnu boju. Nakon sječenja nastavse vrieme takodjer znatno na gnjilobu ogrievnih drva upliva. Mjesta, na kojima se pojedini složaji u šumi nalaze (o kojem ćemo dole niže obširnije govoriti) na gnjilobu takodjer uplivaju, kao i ona okolnost, da li je šuma čista, ili sa korovom, grmljem pomladkom i t. d obrasla. Dapače moramo u obzir uzeti još i namještenje pojedinih cjepanica i oblica u složajima. Zanimivo će biti, ako u ovom pogledu spomenemo, da je na više mjesta opaženo, da je ona gornja, prama suncu okrenuta strana pojedinih cjepanica i oblica na gornjem redu složaja suha bila, dočim je dolnja prama složaju okrenuta strana, podpuno gnjila dapače trula bila. Kada dakle na gnjilobu ogrievnih drva uplivajuće vrieme sječe promatrama, ne smijemo niti jednu ^takovu okolnost izpred naših očijuh izpustiti, koja bi na ovu gnjilobu znatnije uplivati mogla. III. Izradba, Na čim podpunije sušenje za ogrievna drva opredieljene surovine, osim zimske sječe, te izradbe istih, još vrlo znatno upliva i izradba ogrievnih drva u šumi. Kod proizvoda sa manjim mjerama, koji se od bukovoga drva proizvadjaju, kao što su n. pr. bukova šindra, bukove dužice, prošće, Ijetve za pokućtvo, pojedini dielovi kola, parkete, ako se poslie izradbe tako postupa š njima, da se slobodno zračiti mogu, zapriečiti će se kod njih zametak gnjilobe i truleži. Svi ovi proizvodi tako male mjere imaju, da se brzo i podpuno izsušiti mogu, te se tako zametku gnjilobe izbjeći može. Ako bi po tome ogrievna drva samo od gnjilobe i tru |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 67 — leži obraniti želili, onda 6e nam se jednostavnim činiti onaj postupak, da ogrievo na čim tanje cjepanice izraditi damo, koje se brzo suše, te smo tako ogrievna drva od gnjilobe sačuvali. U ovom slučaju bi onda ona razlika kod ogrievnih drva, koja izmedju zimske i ljetne sječe postoji, mnogo od svoje važnosti izgubila. Da vidimo najprije, koje su te ine okolnosti? Ove pako jesu: u prvom redu usance, u drugome jedna vrst transporta naime spuzanje. Glede veličine cjepanice, odnosno u pogledu razkomadanja furka, pravilo je, da se 15—20 cm. deb. furak na 2 20—30 » » » » 4 30—40 » » » » 6 40—50 » » » » 8 dielova razciepa. Od 50 cm. deblji furci imaju se tako razciepati, da strana ciepanice od kore 15—20 cm. iznaša. Promjeri se odnose na tanji kraj l´O met. dug. furka. Po tome onda od pojedinih furka proizvedene cjepanice one mjere imaju, koje se na slici broj 1. viditi mogu. %t !{—i5s«i*-> ^- J.O" k— 30 = }.^Mc Može se opaziti, da čim je deblje stablo kod onog po gornjem pravilu obavljenog ciepanja, tim manja je gornja obla strana proizvedene ciepanice, te tim šira razciepljena ploha. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 22 <-- 22 --> PDF |
68 Ovo obdenito pravilo doživilo je u trgovačkima uzancama vede i manje promjene. Tako je po uzancama budimpeštanske burze veličina cjepanice ustanovljena po sliededima pravilima: furak od 13—21 cm. deb. ima se na 2 » » 21—26 » » » » » 3 » » 26—39 » » » » » 4 mogućnosti jednake cjepanice razciepati. Od 39 cm. deblja stabla imaju se tako razciepati, da promjer cjepanice na kori barem 11 cm. izaaša. Moramo spomenuti ovdje onaj ustanovljeni poseban zahtjev, da se 21—26 cm. debela stabla na tri diela razciepati imaju, što je u stanju kod izradjivanja potežkode praviti, osobito moramo iztaknuti to, da je kao debljina onog još razciepati se imajućeg furka minimalni promjer sa 13 cm. ustanovljen, te da debljina cjepanice na kori kod onih od 39 cm. debljijih stabala može il i cm. biti. Po tome je ovaj dio ovih uvjeta dovoljan koli u pogledu porabe, tako i u tom pogledu da se zaprieči gnjiloba cjepanica. Upra.vo radi toga će se činiti neobičnim to, da dok kod ciepanja onih od 39 em. debljijih stabala ove usance dosta malene mjere dozvoljavaju, dotle će kod stabala sa promjerom od 26 — 39 cm., koja se na 4 diela ciepaju tako velike cjepanice nastati, koje će uz njihovu 13 —19 cm. ciepanu plohu, 28—30 cm. na kori uvjeriti. To pako nije nikako u razmjeru sa veličinom dozvoljene strane od 11 cm. kod furaka iznad 39 cm. debelih (slika 2.) Ne će biti suvišno, ako u kratko navedemo i one uvjete, koje je ustanovila bečka burza u pogledu mjera cjepanica ogrievnih drva. Ove usance vriede za sve ogrievo, dakle i za ono splavljenjem dopremljeno, a razlikuju se donekle od uzanca budim-peštanskoga ti´ga. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 69 — Najveće su po tim uzancama cjepauice nesplavljenih ogrievnili drva I. vrsti, nešto manje kod nesplavljenih ogrievnih drva II. vrsti, a najmanje kod splavljenih ciepanica II. vrsti. Uvjete jedne vrsti sačinjava ne samo bolja kakvoda drvnog materijala, nego i mjere cjepanica. Mjere polucjepanica, po vrstima, protežu se od 18 cm. minimalne razciepljene plohe odnosno promjera, do 12 cm. minimalnog promjera Minimum strane obrasle korom kod trobridaste ciepanice ide do 12 cm. Ove su mjere, osim onih na poluciepanice se odnosećih mjera, u pogledu sušenja dosta povoljne. U pred navedenom smo vidili, da se cjepanice sastoje dielom na dva, dielom pako na vise dielova razciepanih trupčića. Od onih na dva diela razciepljenih furaka proizvedene ciepanice imaju veću površinu s korom, a razmjerno manje ciepanih ploha, dočim one višekratnim cjepanjem nastale cjepanice posjeduju veće ciepane plohe. Buduć su pako ciepane plohe u pogledu sušenja probitačnije od onih na kojima je kora, za to moramo uz dozvoljene granice nastojati, da cjepanice, kod proizvadjanja ogrievnih drva, s čim većom ciepanom površinom izradjujemo. Na ciepanje debljijih furka odnoseća se pravila mnogo manje ograničuju to, da pojedina stabla po prije opisanom zahtjevu razciepamo, te se tako od debljijih furaka proizvedene cjepanice u pogledu sušenja u povoljnijim odnošajima nalaze, nego li one jednokratnim ciepanjem dobivene. One prevelike ciepanice, koje dolaze u skladišta ogrievnih drva uslied nemarnosti proizvoditeljeve, pokazuju u sredini reza kod razpilenja obično početke gnjilobe i truleži. Ova trulež se u povišenoj mjeri pokazuje kod klada, kod kvrgastih dielova, koje nisu bili drvari u šumi kadri razciepati; ove su klade nakon godinu dana, kada se iz sječine izvezu, obično trale. Naglu ovu trulež bez dvojbe prouzrokuje osobito velika masa komada, koja se dovoljno ne izsuši. K tomu dolazi kod kvrgastih komada još i ta okolnost, da se kvrgave cjepanice |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 70 — težko suše. Ako kvrgaste cjepanice razkomadamo, opazit ćemo to, da ako i nije cjepanica gnjila, kod kvrge će se ipak opaziti znakovi iste, ili ako ved jest nagnjila, onda se kod kvrge u većoj mjeri gnjiloba i trulež pokazuje, nego li kod ostalih ciepanica. Razkomadanje bukovih cjepanica bez obzira na trgovačke usance i ugovore, po našem uvjerenju povećati možemo ondje, gdje iza toga ogrievna drva ili u cielim cjepanicama, ili već u razpiljenom stanju kupcu po težini prodajemo. Ovo se medjutim kod nas na malo mjesta dogadja; kako nam je poznato u Dobreštu kod biharskog šumsko obrtnog-dioničkog družtva, u Maros Slatini kod tvrdke Munk te u Matra-Mindszent-u kod vlastelinstva baruna S61ymossy-a. Ondje pako, gdje se prodaja po prostornim metrima obavlja, nije svejedno, da li se složaj ogrievnih drva od manjih ili većih hrpa sastoji. Znamo, da 1 m´. drva 1"4 prost. met. odgovara, odnosno 1 prost. met. ogrievnih drva normalnih cjepanica 0*7 punih kubičnih metara iznaša ; takodjer znamo i to, da ovu razliku sačinjavaju one praznine, koje se izmedju cjepanica nalaze. Čim veće su cjepanice, tim manja je praznina, čim su tanje ciepanice, tim više ima praznine, te je uslied toga i razlika veća, koja izmedju prostornog i punog kubičnog metara postoji. Nedvojbeno ova okolnost prouzrokuje to, da kako trgovačke usance, tako i na dobavu ogrievnih drva odnoseći se ugovori prilično potanko ustanovljuju veličinu cjepanica, da ne bude kubični sadržaj prostornih metara većoj promjeni izvrgnut. Istina je, da n. pr. budimpeštanski trgovci ogrievnih drva zahtjevaju od proizvoditelja kod prodaje na prostorne metre, da budu cjepanice, radi kubičnog sadržaja, čim veće, što dakako više puta na račun kakvoće ide. Druga uz postojeće usance i ugovore na veličinu cjepanica uplivajuća okolnost, jeste jedna vrst načina samoga transporta, a to je spuzanje. Kod transporta po spuzalieama ili klizima mnogo se gleda na veličinu i težinu cjepanica, jer se zna, da se tanje i laglje |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 25 <-- 25 --> PDF |
- 71 cjepanice kod manje strmih spuzalica često ni spuzati ne mogu, vee u žljebu spuzalice zaostanu. Ipak se mora i kod ovog načina gledati, da budu cjepanice što manje — koliko je to samo moguće. Prednavedeno pred očima držed, uz dozvoljene granice, dajmo furke na najmanje cjepanice razkalati, a to če biti od koristi kao šumoposjedniku, tako i kupcu, ako se u pogledu veličine dobavljajućih cjepanica ogrievnih drva za Čim manje mjere odluče. Istina je, da će proizvadjanje šumoposjedniku eventualne veće troškove prouzročiti, manipulacija će radi tankih cjepanica takodjer više posla zahtjevati, ali to će kakvoća ogrievnih drva svakako nadoknaditi. Uz manje ciepanice imati de kupac tu štetu, da će kod kupovanja na prostorne metre manje punih kubičnih metara dobiti, što se dade naknadili na taj način, da minimalnu veličinu ciepanice u odnošaj dovedemo sa t. zv. »nadmjerom«. U koliko je manji kubični sadržaj prostornoga metra uslied tankih ciepanica, neka bude u toliko veća nadmjera, ili kako je to kod usanca bečke burze, neka se u savez dovede veličina cjepanice sa kvalitetnim razredima ogrievnih drva, odnosno sa cienom prostornog metra. Ono, što smo glede gnjilobe te od iste kasnije nastale truleži kod razkomadanja cjepanicah spomenuli, postoji i obzirom na oblice, i to u postepenoj mjeri. Dovoljno je poznato ono nepovjerenje, kojim gleda konzumirajuće obćinstvo na bukove oblice Zimska sječa, ie čim podpunije izsušenje oblica, ono je, što u pogledu zaštite ovih na pokvarenje osobito naginjajućih ogrievnih drva učiniti možemo. Onaj postupak, koji naši obrtnici u pogledu izsušenja bukovih debla za ruda upotrebljavaju, ne može se kod oblica upotrebiti. Tako n. pr. kolari bukova debla za ruda dielomice ogule, te ih onda kod kuće na vjetru suncu izvrženom mjestu suše. To se može kod vriednijeg tehničkog drva provesti, ali ne kod oblica ogrievnih drva. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 72 — U obće prihvaćene mjere kod tanjih oblica jesu: 5— 10 cm., kod debljijih oblica 10—15 cm. dočim od 5 cm, tanje grane u granjevinu spadaju. Ovako razvrstanje oblica te unovčenje granjevine je samo u onima na drvu oskudievajućim okolicama uz vede ciene mogude, ali to se u bukovim sastojinama visokih planina ne dogadja. Ondje se proizvadjaju samo oblice I. vrsti, a da se to donekle odšteti obzirom na dimenzija, uzimaju se takove i izpod 10 cm., držed to pred očima, da ondje, gdje se transport po spuzalicama obavlja, budu oblice takove težine, da se nuz spuzalicu okliznuti mogu. Sadržaj jednog komada oblice je u obde manji, nego li jedne cjepanice srednje veličine, te bi ova okolnost mogla biti na korist sušenju, da nije ciela površina oblica korom pokrivena. Ciepanih ploha oblice ne imadu, te je za pravo u pogledu sušenja sve dotle, dok kora sa površine donekle ne popuca — što se obično samo nakon izsušenja kore dogadja — osobito na dvie pročelne plohe upućeno. Tako će onda kod oblica izpod kore ili na cielom obsegu istih, ili samo krpimice gnjiloba nastati. Ova prelazi kasnije u pravu trulež, ali ta de se po okolnostima prama sredini oblica, kao što smo to i kod cjepanica vidili, u vedoj ili manjoj mjeri pojaviti. To je uzrok tomu, da se bukove oblice mnogo brže i u vedoj mjeri pokvare, nego li cjepanice, tako, da se i kod onih u zimskoj sječi proizvedenih, pol godine u sječini ostavljenih oblica, u različitima mjerama ova gojiloba odnosno trulež pokazuje. Opaženo je kod vede množine u zimskoj sječi izradjenih oblica, koje su 1 ´/´i god. u šumi ostale, te su onda sa spuzaljkom transportirale, da su u kolovozu, kada su dole dopremljene bile, bile sve redom trule. Uslied toga se može samo opravdati ono nastojanje, da se kod izradbe bukovih cjepanica sa mjerama polucjepanica na štetu oblica niže ide. Nedvojbeno je to, da od jednog 14— 15 cm. debelog furka, koji se po ustanovljenima načelima |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 73 ~ pravom i za oblice uzeti može, dobiti vjerojatno lošiju vrst drva, ne^o da ga na pola razciepamo, te tako dobijemo na svakoj cjepanici po jednu 15 cm. široko razciepljenu stranu bez kore, što je kod sušenja vrlo važno. Ne smije se uz to niti ona prednost s vida vrdi, da će se uslied toga množina vriednijih sortimenta znatno umnožati Kod više novijih ugovora glede dobava ogrievnog drva, snižen je minimalni promjer trupčića za proizvodnju ogrievnog drva na 10 cm. U ovom pogledu biti de zanimivo ako spomenemo, na dobavu veće množine ogrievnili drva odnoseći se ugovor kr. ug. erara (godišnje 70 — 90 hiljada prost, metara) u kojem su na temelju gospodarstvenog izrabljenja te onog nastojanja, da se čim zdravija bukova ogrievna drva dobavljaju, mjere cjepanica u dosta malim dimenzijama ustanovljene. Cjepanice se počam od lO cm. debelih furaka proizvadjaju tako, da ciepane plohe napolak razciepanog furka variraju izmedju 10-2 0 cm. Šii´ina strane s korom, od deblijih furka proizvesti se imajućih ciepauica, može na kori mjereć 10—20 cm. iznašati, ali 25 cm. ne smije prekoračiti. Sušenje cjepanica, uz razkpmadanje istih, mnogo zavisi i od načina u šumi složenih hvatova. Shodnim ili neshodnim slaganjem možemo unaprediti ili zapriečiti izsušenje cjepanica pojedinih složaja ogrievnili drva. Svakako će biti dobro, ako izpod složaja priečke podmetnemo, jerbo ćemo s time zapriečiti to, da ne leži doljni , red ciepanica na zemlji, te dolazeć tako više manje u doticaj sa vlažnom zemljom, ne bude u sušenju zapriečen. Za ovu svrhu najbolje odgovaraju manje vriedne oblice, ili izmetci cjepanica, koji će i tako u manje vrieduu hrpu ogrievnih drva dospieti. Ako nema drugo što, onda upotrebimo kvrgaste ciepanice ogrievnih drva. Ove cjepanice će se po svojoj prilici u zemlju utisnuti, te će se u većoj mjeri pokvariti nego inače, ali će se moći unatoč tomu u manje vriednu vrst pomješati, te će uz ovaj gubitak mnogo veći biti onaj probitak, koji ćemo postignuti. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 74 — U hvatove neka se u šumi cjepanice pregusto ne slažu, da može zrak kroz hvatove što bolje strujiti. Ovdje će nastati opet ono pitanje, kako da u ovom slučaju pravimo račun s radnicima. Na ovo pite nje možemo samo to odgovoriti, da nastojmo onaj manjak u visini složaja nadoknaditi. Ako je kod gusto složenoga visina šumske mjere 1´3 m. iznašala, onda kod ovog sa prazninama složenog neka bude 1-6—1*7 met. Ova visina nije još uvjek takova, koja bi kod 1 m. širokog temelja po stabilitet složaja opasna bila. Ono mjesto pako, na koje ćemo složaje namjestiti, neka je suncu i vjetru izvrgnuto. Izbjegavajmo tiesne hladne doline, vlažna i močvarna mjesta, koja spriečavaju sušenje ogrievnih drva. Upravo radi toga oprezno moramo onaj postupak upotriebiti, da se trupeidi zimi sjeČenih stabala, od kojih će se ogrievo proizvoditi, dadu valjati u doline tamo kalati i u složaje slagati. Eventualna prištednja na transportnim troškovima često je manja od gubitka na kvaliteti t´h drva. Inače neka se slažu ogrievna samo u širokim, suncu pristupnim dolinama. Jednogdišnja cjepanica na svom čelu će oduošaje sušenja odati, što je opaženo kod onih u čistoj sječi, zimi sječenih i izradjenih, a početkom ljeta u skladište dovezenih ogrievnih drva, koja su u mjesecu srpnju pregledana bila. Ćelo cjepanica bilo je redje sivkasto, već obično hrdjaste boje ili sasvim tamno hrdjaste crvene boje, koja je boja, ako i ne u jednakoj intenzivnosti, ali na obadvijuh strana cjepanica, odnosno složaja jednaka bila. Kod pokusnog je pilenja ustanovljeno, da se je medju cjepanicama sivkaste boje mnogo više i u većoj mjeri nagnjilih cjepanica nalazilo, nego li medju onima cjepanicama, koje su na čelu hrdjasto crvenu boju pokazivale. Izpostavilo se je, da su one na čelu sivkastu boju pokazujuce cjepanice na hladnom mjestu u šumi složene bile, dočim one hrdjave boje, na suncu izvrženom mjestu. Ova crvenkasta boja, koja je samo na površini tih ciepanica, sačinjava vrlo tanki sloj. Ovo se dogadja i kod inih |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 75 — od bukovih drva izradjenih proizvoda, a ne samo kod bukovih cjepanica i oblica. Po tome možemo kod jednogodišnjih ogrievnih drva po hrdjastoj boji na povoljno sušenje tih ogrievnih drva, a donekle i na valjanost istih zaključiti. Ako je za vrieme izradbe i knd prvog sušenja drva stalno kišovito vrieme vladalo, u tom se slučaju ova crvenkasta boja nije opaziti mogla Nakon godinu dana ova ogrievna drva tu hrdjasto crvenu boju redovito izgube, a čelo cjepanica dobije izrazito sivkastu boju. U koliko je moguće, izbjegavajmo to, da složaji budu u hladu preostavših stabala, pošto de guste krošnje tih stabala slobodno gibanje zraka i na sušenje djelujući upliv sunca zapriečiti. U takovim sastojinama ne možemo izbjeći tomu, da ogrievna drva ne bi morali jednu, a više puta i dvie godine u šumi u hladu ostaviti, a spriečavajuć njihovo izsušenje, izvrgnuti ćemo ih pogibelji gnjih-be i truleži. Sa gledišta proizvadjanja bukovih ogrievnih drva, upravo radi toga bi bilo od potrebe, da takovu sječinu imademo, u kojoj hlad preostalog stabalja izsušenje složaja manje sprečava. Ondje, gdje imademo zadaću, da bukove sastojine naravnim putem opet pomladimo, uzgojni uvjeti sami to zahtjevaju, da se iz ove površine bukova stabla samo postepeno odstrane. Kod onih bukovih prašuma koje veću množiau bukovih ogrievnih drva pružaju, narav sama pomaže, uslied toga, što se je na cieloj površini razštrkano, osobito pako na mjestu izva- Ijenih stabala, hrpimice toliko mladih biljka razvilo, da je uslied toga pošumljenje većim dielom već osigurano. Tako smo u stanju kod preborne sječe u velikoj mjeri u obzir uzeti zahtjeve eksploatacije. U tom slučaju dakle, ako ne možemo tomu izbjeći, da se ogrievna nakon izradbe u hladu ne ostavljaju, onda, ako to množina proizvesti se imajućih ogrievnih drva, te izvozni odnošaji do zvole, sušenju cjepanica u hladu tako izbjeći možemo, da ogrievna drva u sliedećem proljeću, ali bezuvjetno do početka ljeta, na slobodna mjesta iz šume izvezemo, te ih tako složimo, da se dovoljno izsušiti mogu. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 76 - Ako je pako uz nepovoljne izvozne odnošaje proizvedena množina tako velika, da nismo u stanju ogrievna drva izraditi, maknuti ih sa sječine i dalje transportirati, a sve u roku od kojih 4—6 mjeseci, već smo ih prisiljeni kroz cielu jednu godinu ili i dvie u šumi ostaviti, tada ne možemo drugo učiučiniti, nego da pojedine vrsti preborne sječe tako vodimo, da po mogućnosti dvie sječine otvorimo. Već kod prve sječine moramo tada nastojati, da udovoljimo onom zahtjevu, da hlad preostalog stabalja izsušenjenje proizvedenih drva u složajima u čim manjoj mjeri sprečava. A.ko je šumsko tlo već naravnim putem dovoljno pošumljeno, u tom slučaju se mora pomnjivo prosuditi,, ne bi li bilo probitačnije obzirom na kakvoću te na izvoz proizvesti se imajućih ogrievnih drva, čistu sjeČu upotrebiti, ostavivši nekoliko stabala po jutru, koja bi onda dielom sa urodom sjemena, dielom pako sa svojim hladom i ošumljenje ove površine podpomogla. Svakako će onda od odnošaja ođvisiti, da li demo ova ostavljena stabla kasnije, kada su svoju zadaću izvršila, izvaditi i unovčiti, ili ćemo ih njihovoj sudbini prepustiti. Ako u bukovim sastojinama želimo gradjevno i tvorivo drvo proizvadjati, biti će najshodniji taj postupak, da kod vodjenja sječe u zimi najprije tehničko drvo, te odmah još u istoj pječivnoj periodi iza tehničkog drva ogrievna drva izradjujemo; tehničko drvo se mora bezuvjetno, a ogrievna drva pako po mogućnosti još prije ljeta iz sječine izvesti dati. Kod većih kompleksa šuma, uz težje odnošaje izvažanja, neda se to tako provesti, te će se jedne zime izradba i izvoz tehničkog drva obavljati, a ogrievna drva moći ćemo samo dojduće godine sjeći U zimi dojduće godine moći ćemo onda tamo ogrievo sjeći, a ako se to ne može, u tom će se slučaju moći oni odpadci preostali iza izradbe tehničkoga drva istom treće godine izvažati. U ovakove odnošaje morati ćemo se već u napred za oto pripraviti, da od onih iza tehničkog drva preostalih odpadaka ne ćemo modi ogrievna drva bolje kakvoće dobiti. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1903 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 77 — U ovakovom slučaju moramo u prvom redu nastojati, da najveći dio oborenih stabala za tehničko drvo izradimo, uslied toga će se kubični sadržaj tehničkog drva povisiti, te manje odpadaka za ogrievna drva preostati. U drugom redu moramo nastojati, da od odpadaka proizvedena drva budu što zdravija. Da to postignemo, nuždno je, da se ovi odpadci još iste godine na ogrievna drva izrade, akoprem će ove radnje više stajati nego li izradbeni troškovi običnih ogrievnih drva, buduć se odpadci, koji su većim dielom gulavi i kvrgasti, širom u sječini nalaze, tako, da uz težu izradbu istih više puta i kupljenje za jedan prostorni metar potrebitog drva više posla zadaje. U koliko je moguće, dajmo ih na tanke cjepanice razciepati, a neka se na vjetru i suncu izloženim mjestima u složaje slože, a na riedkoj da se dobro sušiti mogu, To je sve, što u obće uz ove težke okolnosti učiniti možemo. Osjećamo one potežkoće, koje u prije spomenutima slučajevima kod izrabljivanja bukovih sastojina nastanu, da se interesi šumogojstva sa interesima izradbe u sklad dovedu. (Svršit 6e se). Lov na divlje patke u južnim državama sjeverne Amerike. Po ustmenora kazivanju iz Amerike vrativšog se Hrvata, priobćuje Jos. pl. Aue, kot. šumar imov. obćine križevačke. Ni jedna vrst pernate vodene divljači nije u južnom dielu sjeverne Amerike u tako bogatom i neizmjernom broju zastupana, kao divlje patke, koje se naročito u zimsko doba u gradovima na hiljade na prodaju nudjaju, te su u to doba sva tržišta malo većih gradova divljim patkama prenatrpana. Unatoč te množine i u izobilju na prodaju dopremljenih divljih pataka, imade divlja patka po našem novčanom tečaju u Americi dosta visoku cienu, a to se imade pripisati činjenici, da ćemo kod Amerikanaca, već kod njekojih srednje imućnih |