DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 44 — se u Albaniji, da profitiraju od te neve izvozne grane albanske. Neka o tom malo razmišljaju naši uiteresovani krugovi, primjećuje taj list kod ove viesti. Zaštitne mjere za hrastove šume u Rumunjskoj. Isti list javlja: „Kako je poznato, potražnja rumunjske hrastovine tako je porasla na rumunjskim i inostranim tržištima drva, da je nastala pogibelj devastacije za rumunjske hrastove šume. Stoga je ministarstvo državnih domena u listopadu 1^02. izdalo odredbe, smjerajuće na to, da se te šume štite. I^o ovim odredbama ne smije se sjeći stabla ispod 80 godina, te valja paziti na čišćenje i pomladjivanje šuma, koje još nisu dosegle tu starost. Ove su odredbe izdane najviše s toga, što se je zbog pomanjkanja ugljena bezobzirno sjekla šuma za ogrievno drvo". Deputatno ogrievno drvo i zemljište činovnika namješteuili kod uprave državnih šuma. Polak viesti, koje su o tom već i poluslužbene novine doniele, kani kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo dokinuti pravo na deputatno ogrievo i deputatno zemljište koje su kao beriva u naravi, odnosno reluirana u novcu, do sele dobivali činovnici namješteni kod uprave državnih šuma, nu da će se odštetiti boljim avancementom, koji će odgovarati onomu kod državnih rudarskih činovnika. Izseljivanje pučanstva iz Hrvatske i Slavonije. Poznata je žalostna činjenica, da se je naše pučanstvo stalo u sve većoj mjeri seliti u inozemstvo, odnosno polaziti na rad u tudje, naročito prekomorske zemlje. Polag službenih statističkih podataka izselilo se je zadnje četiri godine iz Hrvatske i Slavonije u svem 73.967 ljudi, a od toga od 1. lipnja 1901. do 1. lipnja 1902. 30.223 osobe. Ove osobe spadaju pretežno obrtnomu staležu, a poniele su sa sobom u svem 4 milijuna kruna. Normalne željezničke podvlake za Švicarsku, imaju polar novih propisa izdanih po tamošnjem saveznomu vieću, u buduće biti 2 7 m. dugačke a ne kao do sele samo 2´5 m., na što valja da paze oni šumski trgovci koji sa Švicarskom rade. Javlja to ziirižki list „Holz". Kunine Itože još su i ove godine dobro u cieni, naročito kože kune zlatice, te se plaćaju po paru (2 komada) u Beču po 38—40 kruna, kože kune bjelice — koje su još prije nekoliko godina bile skuplje nego li one kune zlatice — skoro su za polovicu jeftinije, a najjeftinije su kože tvorčeve, koje se i u Beču jedva po paru po 6 K. prodavaju. Lov se na kune zlatice, ove prave šumske kune, po tom još uvjek dobro naplaćuje. Ciena šiške biva od godine do godine sve manja, jer se toli hrastova kora toli šiška sve manje za učinjanje koža rabi. Sada je ciena |