DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 42 ugovor po njihovo šumarstvo štetan, jer dozvoljava slobodan uvoz drvu, pak misle, da bi to novim ugovorom prestati moralo. Ovakove nesjegurnosti u obćem gospodarskom položaju naravno ne mogu povolj no djelovati ni na razna poduzeća, pak ni na promet i trgo vinu. Poduzetnici ne imaju nikakove stalne osnovke, na kojoj bi svoje proračune napravili, pa se po tom i ne će, a i ne mogu, u nikakova veća i d Ije trajuća poduzeća upustiti. Ipak ima nade, da će se konačno i austro-ugarska nagoda koncu privesti, a doći i do bar kako povoljnih ugovora sa susjednim državama, pa ako ne bude u Orientu kakovih većih zapletaja, mogla bi nova godina 1903. biti povoljnija po naš promet i trgovinu u obće, a napose povoljnija i za naš promet sa šumskim! proizvodi. Glede prodje razne drvne robe možemo reći, da četinjava roba vrlo slabo prolazi, a slično i bukovina, s razloga spomenutih opetovano već u pri.ašnjim našim izvješćima* Kriza vlada glede prodje te robe i u susjednoj nam Kranjskoj, te je nedavno donio kratku viest o tom iz Ljubljane naš „Hrv. trgov. list" u kojoj se veli, da je ciena drvne robe silno pala, pa to pripisuje u glavnom žestokoj utakmici okupiranih zemalja. Glede ostale, naročito hrastove robe, popravila se je nešto malo prodja rezane robe, poimence liepo se je pridigla prodja daščica za podove — frisa — koja je roba već od dvie godine u nazad vrlo slabo prolazila. Popravila se je nešto i prodja hrastovih željezničkih podvlaka, koja je takodjer bila zadnjih godina dosta slaba. Nasuprot slaba je potražba i prodja francuske dužice; a i njemačka bačvarska gradja, koja je početkom pr. godine još dobro prolazila, bila kašnje tečajem godine sve slabije tražena i plaćena. Okolnosti pod kojima naše drvarsko tržište stupa u novu godinu 1903. nisu u obće povoljne ipak se danas, obzirom na sve do sele spomenuto, ne može pravo reći, kakova će biti nadošla nova godina po prodavače naših šuma i naše drvotržce. „Bila bolja od prošle!" Različite viesti Viesti iz kr. šumarske akademije zagrebačke. U ovom zimskomu semestru upisano je u kr. šumarsku akademiju i to: u I. tečaj 9 redovitih i 1 izvanredni, u II. tečaj 9 redovitih i 3 izvanredna, a u IIItečaj 6 redovitih i 1 izvanredni slušač; dakle u svemu 24 redovitih i 5 izvanrednih slušača ili sveukupno 29 slušača. Kako vriede za slušače kr. šumarske akademije isti propisi, koji vriede i za zagrebačko kr. sveučilište Franje Josipa I., uz koje je akademija prislonjena, to |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 43 — imadu, i imati moraju, svi redoviti slušači gimnazialnu, realnu i realnogimnazijsku maturu, osim toga ju ima i jedan od izvanredniii slušača. Izvanredni slušači većinom nisu pripadnici Hrvatske i Slavonije. Unatoč vrlo liberalnim akademičkim propisima polazak je predavanja vrlo povoljan — što s osobitim zadovoljstvom konstatujemo — a to je ujedno dokazom, da naša mlada šumarska generacija sve ozbiljnije shvaća svoj patriotski i stručni zadatak. f l)r. Honrik Nitsclio saksonski tajni dvorski savjetnik i profesor u kr. šumarskoj akademiji u Tharandtu, preminuo je koncem studeua u Tharandtu. Pokojni Nitsche djelovao je kao profesor zoologije punih 26 godina u Tharandtu, a izašao je na glas svojim radnjama medju kojima prvo mjesto zauzima: ,Lehrbuch đer mitteleuropeischen Forstsinectenkmide", koje je djelo napisao zajedno sa bivšim pokojnim ruvnateljem tharandtske akademije Judeichom. Pokojni Nitsehe posjetio je Zagreb i našu šumarsku akademiju pr. g. prigodom svojega putovanja u dolj. Ugrsku, te smo snjini nekoliko sati u razgovoru sproveli, pa kako je unatoč svojim godinama bio vrlo čvrst i krepak, te u znanstvene svrhe tegotno lovove po barama u Ugarskoj poduzimao, nismo mislili da će ga tako brzo iz redova za znanost zaslužnih ljudi nestati, „Slava mu". Zemaljski savez lirvatsko-slavonskih Industrialaca. Industrijalni odsjek „Trgovačkoga doma" razlaslao je nedavno na sve tvorničare i industrialce u Hrvatskoj i Slavoniji poziv, da se polag primjera ugarskih industrialaca osnuje i kod nas takav savez. Ovomu će biti svrha njegovati i zaštićivati domaću industriju, stvarati složnimi silami nove grane industrije, kod koje bi moglo naći zarade ono mnogobrojno pučanstvo, koje je danas zbog nedostatka zarade prisiljeno jatomice seliti u prekomorske zemlje, naročito Ameriku. Doista je bilo već od prieke nužde, da se je na ustrojenje takovoga saveza i kod nas misliti počelo. Takovi su savezi liepih plodova donieli u zemljami i državami u kojima već postoje, a tako bi to moglo i kod nas biti. Specialno bi kod nas, po našem sudu, mogla dobro prosperirati i ona industrija, koja je u savezu sa šumom i šumarstvom, a nije se još pravo udomila. Mislimo pod tim kemijsko-lehnoložku šumsku industriju o kojoj je već u našem listu više članaka izašlo, naročito zgodan je članak o tom priobćio u zadnje vrieme g. Urbani, iz kojega se viditi može, kako se je ta industrija drugdje u zadnje vrieme silno razširila i napredovala, a baš za nju kod nas svi uvjeti postoje. Nova konkurencija našoj dužici. Pod ovim naslovom piše naš ,Hrv. trgov. list", da sve više raste izvoz hrastovih dužica iz Albanije u Italiju na štetu naše slavonske dužice. Talijanski trgovci nastanili su |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 44 — se u Albaniji, da profitiraju od te neve izvozne grane albanske. Neka o tom malo razmišljaju naši uiteresovani krugovi, primjećuje taj list kod ove viesti. Zaštitne mjere za hrastove šume u Rumunjskoj. Isti list javlja: „Kako je poznato, potražnja rumunjske hrastovine tako je porasla na rumunjskim i inostranim tržištima drva, da je nastala pogibelj devastacije za rumunjske hrastove šume. Stoga je ministarstvo državnih domena u listopadu 1^02. izdalo odredbe, smjerajuće na to, da se te šume štite. I^o ovim odredbama ne smije se sjeći stabla ispod 80 godina, te valja paziti na čišćenje i pomladjivanje šuma, koje još nisu dosegle tu starost. Ove su odredbe izdane najviše s toga, što se je zbog pomanjkanja ugljena bezobzirno sjekla šuma za ogrievno drvo". Deputatno ogrievno drvo i zemljište činovnika namješteuili kod uprave državnih šuma. Polak viesti, koje su o tom već i poluslužbene novine doniele, kani kr. ug. ministarstvo za poljodjelstvo dokinuti pravo na deputatno ogrievo i deputatno zemljište koje su kao beriva u naravi, odnosno reluirana u novcu, do sele dobivali činovnici namješteni kod uprave državnih šuma, nu da će se odštetiti boljim avancementom, koji će odgovarati onomu kod državnih rudarskih činovnika. Izseljivanje pučanstva iz Hrvatske i Slavonije. Poznata je žalostna činjenica, da se je naše pučanstvo stalo u sve većoj mjeri seliti u inozemstvo, odnosno polaziti na rad u tudje, naročito prekomorske zemlje. Polag službenih statističkih podataka izselilo se je zadnje četiri godine iz Hrvatske i Slavonije u svem 73.967 ljudi, a od toga od 1. lipnja 1901. do 1. lipnja 1902. 30.223 osobe. Ove osobe spadaju pretežno obrtnomu staležu, a poniele su sa sobom u svem 4 milijuna kruna. Normalne željezničke podvlake za Švicarsku, imaju polar novih propisa izdanih po tamošnjem saveznomu vieću, u buduće biti 2 7 m. dugačke a ne kao do sele samo 2´5 m., na što valja da paze oni šumski trgovci koji sa Švicarskom rade. Javlja to ziirižki list „Holz". Kunine Itože još su i ove godine dobro u cieni, naročito kože kune zlatice, te se plaćaju po paru (2 komada) u Beču po 38—40 kruna, kože kune bjelice — koje su još prije nekoliko godina bile skuplje nego li one kune zlatice — skoro su za polovicu jeftinije, a najjeftinije su kože tvorčeve, koje se i u Beču jedva po paru po 6 K. prodavaju. Lov se na kune zlatice, ove prave šumske kune, po tom još uvjek dobro naplaćuje. Ciena šiške biva od godine do godine sve manja, jer se toli hrastova kora toli šiška sve manje za učinjanje koža rabi. Sada je ciena |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 47 <-- 47 --> PDF |
__ 45 — šiške na velikim tržištima u Beču i Budimpešti — samo 10—20 kruna po jednoj metričkoj centi (100 kilograma). Šljuka bilo je ove jeseni u nekojim predjelima po Hrvatskoj i Slavoniji prilično mnogo, pa ili je i dosta ubijeno, što na večernjem čekanju, što pred psi prepeličari, nu ipak najviše pred pogoniči prigodom ovojesenskili lovova na ostalu divljač. Psi, koji su se strilminom otrovali, vele, da se mogu odmah u početku kad su otrovanu meku požderali, tako spasiti, da im se u gubicu saspe šaka morske soli, a tad im se ulije trahturom voda u gubicu, da se sol rastopi. Jedan, koji je to predobro prokušao, hvali ga i veli, da mu je pas doskora iza ovoga postupka postao zdrav i veseo. Neki meteoroložki podatci za Zagreb za g. 1901. Godina 1901. bila nešto hladnija nego bi prosječno imala biti tako, da je i prosječna godišnja temperatura polag izvješća zagrebačkog meteoroložkog observatorija iznosila samo 10"7 G". Godišnji popriečni tlak zraka iznosio je 747-7´(visina po.staje 156 m. a visina barometra 162-5 m. nad morem). Popriečnja godišnja relativna zračna vlaga iznosila je 7770 a naoblaka 0´5; broj dana s oborinom 1 mm. ili više 102. Najčešći vjetar bio je sjevero-iztočnjak, koji je kod dnevnih (3) motrenja zabilježen 205 puta. Ukupni broj oborine iznosio je preko ciele godine 868 mm. Nova šumska željeznica. Takovu gradi družtvo „Societe d´ importation de scliOne" od svoje parne pilane u Vrbanji u šumu „Orljak" u duljini od O´/^ kilometara. Nedavno je obavljena obhodnja ovo uzkotračne pruge. Novi pojasni cienik na kr. ug. drž. željeznicama stupa u kriepst već sa 1. siečnja o. g. Ovim se cienikom vožnja u obće nešto poskupljuje, napose u t. zv. susjednom prometu, a i u prometu na velike daljine, jer se umjesto dosadanjih 14 pojasa uvadja 16 pojasa. Ipak je obćinstvo za tu skuplju vožnju donekle odštećeno time, što će svaki onaj, koji preko 16 zone putuje, moći u povoljnoj postaji na 24 sata putovanje prekinuti. Da se međjutim preprieče moguće zloporabe, valja da takov putnik: još prije nego je stigao na stanicu na kojoj želi putovanje prekinuti, prijaviti to kondukteru; kondukter će mu na to izdati posebni certifikat, koji on mora još u kolima podpisati, a čim je iz kola izašao, prijaviti se kod predstojnika postaje kojemu ujedno mora odmah da naznači, kojim će vlakom i dokle putovanje nastaviti. Pokusi u veliko oko uzgoja pitomoga kestena u šumama im. obćine gradiške. Ove jeseni odlučeno je posaditi 500 vagana pitomoga kestena po brežuljcima na čistinama u šumama gradiške imovne obćino, i to u šumariji oriovačkoj. Kesten nabavljen je iz šuma vlastelinstva kutjevačkoga. To će biti pokus u veliko, pa ako bude dobro |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 46 — uspjeo, tad će i dalje nastaviti. I pravo je da se kane veće površine kestenom zasaditi, jer je kesten doista takovo drvo, koje punim pravom zaslužuje obzirom na mnoga dobra svojstva, da se što više u našim šumama goji. Ne samo da kesten dosta brzo raste, već je on drvo, koje se odlikuje dobrimi tehničkimi svojstvt, a osim toga daje i sam plod liepu korist; ne samo da je kesten vrlo tečna i zdrava hrana za ljude već je i kestenova žirovina najcienjenija, u njoj se svinje najprije utove. Drago će nam biti, bude li nas koji od tamošnjih stručnjaka svojedobno obaviestio o uspjehu ovoga pokusa. Talijanski agrarci, vinska klausola i naše drvo. Jedan dio talijanskih agraraca, vele, ne ide za tim da se obnovi vinska klausula u novom trgovačkom ugovoru, koji se kani sklopiti izmedju Austrougarske i Italije, već zahtiova visoku carinu na drvo dolazeće iz austrougarskoga carinskoga područja. Ti isti agrarci vele, da to obziri na njihove šume i šumarstvo neobhodno iziskuju, jer im je inače šumska proizvodnja ugrožena naročito u južnoj Italiji, gdje da već ljudi šume pale, jer da im nikakovu korist nedonose. — Ova nam se viest čudnom čini, jer je poznata stvar, da Italija šumom ne obiluje, te da je upravo upućena na uvoz drva. Dapače ova nam se viest tendencioznom pričinja. Podizanje novlli šuma u Pruskoj od godine do godine napreduje, jer vlada ide za tim, da se pošume puste površine na kojima se gospodarsko pravo neizplaćuje. Naročito pošumljuju se u Pruskoj mršava pjeskovita zemljišta. Za 15 godina, i to od g. 1878.—1893., uvećala se je šumska površina za 68 tisuća hektara, a od 1893.—1901). čak za 78 tisuća hektara. Odlikovan od strane medjunarodne izložbe za ribarstvo u Beču. Član našega družtva šumarski upravitelj u Foči u Bosnoj, a bivši zemaljski ribarnik u Božjakovini, g. Milan Drni ć odlikovan je za svoju brošuru: „Uredjenje ribarstva u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji" mjedenom medaljom. Bivlje svinje. Nar. Nov. Javljaju iz Boričevca: U noći 26. prosinca preplivao je čopor od 11 divljih svinja preko rieke Une iz bosanskih planina u šumu Lisac kraj sela Boričevca, kotar D. Lapac. Cim začuše to lovci iz D. Lapca i Boričevca, odmah pohrliše za njima u potjeru; ali divlje svinje, nanjušivši lovce, umakoše natrag preko Une u Bosnu (planinu „Gava"). Ista divljač došla je bila skroz u selo „Bubnji" kraj Boričevca. Koza uhvatila vuka. Neki Wood javlja o tom u „Mittheilungen das n. 6. J. V." sliedeće: Udovica imenom Sigaland u selu Ghez-Tablot (departement Gharente) bila je zaposlena na polju kraj šume, njezina |