DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 35 — Pod slovom a označena nam je željeznička pruga sa 5 do 8 metra širokim t. z, materialnim jarkom. Nakon toga dolazi od drveća prazni 8 do 9 metra široki plašt sjegurnosti, c nam predočuje širinu od 18—20 metra širokog obrašćenog i čisto držanog plašta sjegurnosti, nakon toga pod d listnata pruga drveća sjegurnosti, iza koje se graba sa 2:1 profilom r^.fK mtr. nalazi, a poslie toga tek sastojina na red dolazi. Ciela ta obranba od a do d biti će nam 32 do 36 metara široka. U mnogim slučajevima budu vatrene izmetine željeznice plašt C upalile, požar onda obično samo do grabe prodire, a sama nam sastojina uzčuvana ostane. — U ovom smo člančiću u jednom predmetu razpravljali, koji bi u obće zaslužio više pazke, koli sa strane šumskih, toli i željezničkih uprava. Oskudica na šumskim radnicima. Napisao Petar Petrović. Geografski položaj i klimatički odnošaji jedne zemlje upućuju njezino raduičtvo na onu vrst rada, iz kojeg dotično radničtvo može dobivati za se sve ono, što njegove vitalne zahtjeve zadovoljava i s kojim raste bogatstvo i blagostanje te zemlje. — Radničtvo zemlje, koja je uz gore pomenute odnošaje, bogata na plodnim njivama, oranicama, pašnjacima, sjenokošami, — bavi se pretežno sa obradjivanjem tla, — u zemlji bogatoj na šumama, uzgaja se radničtvo u šumskom radu, a zemlja opet na domaku širokog mora, šalje skoro sav svoj radni elemenat na daleku pučinu. Kod nas, u našoj zemlji, mislim da je teško j^ovući točnu crtu, koja bi označivala razliku izmedju množine radničtva, koje se bavi poljskim gospodarstvom, — od množine onog |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 36 — radničtva, koji šumskim radom zaslužuje svoj hljeb. — Stoji, da je naša zemlja pretežno bogatija na šumi, koja joj i donosi najviše materijalnog dohodka, pa prema tome stoji, da je ona uzgajala i uzgojila, ako ne sasvim vješto, — a ono prilično šumsko radničtvo, za kojeg je šuma vedim dijelom vrelo njegovog obstanka. Pravi početak toga radničtva ne datira odavno, jer zaista se može nazvati i okrstiti ozbiljnim i pravim početkom šumskog rada onda, kada je naš narod boreći se za život, kao i danas, naučivši od Francuza počeo izdjelavati sam onu glasovitu francuzku dužicu i slati je na milijone i milijone u Francuzku. To se več može nazvati vještim radničtvom, kojeg i danas nalazimo po nekim krajevima naše domovine, kao u Gorskom kotaru, što nam svjedoči vješta i skoro umjetna izradba klada (bordunala), kojom se ono u velike bavi. Ostalo šumsko raduičtvo, ostalo je kod onog prostog i primitivnog šumskog rada, ne radi toga što je ono možda redovito i nerazvijeno u svojim osjećajima, da ne bi moglo razabrati, da bi ga taj rad mogao s životne strane prilično pomagati i osigurati, već radi toga, što je ono rodjeno u bijedi, raslo i živjelo u pukom siromaštvu, koje ga je naganjalo bilo na kakav posao i rad, s kojim bi mogao bar nešto za se i za svoje priradili. — I-ta grčevita borba za obstanak uklanjala je ispred njega priliku, koja bi ga dovela do izučavanja umjetnijeg šumkog rada, i ubila u njem na neki način volju i mar za to sve. Sva snaga šumskog radničtva za prostiji šumski rad nalazi se datias u ubogoj ukrajini Lici. Sama. nevolja nagoni ta] siromašni narod na taj rad, kojeg traži po Slavoniji, Bavarskoj, Pruskoj itd. Pa i razne imovne općine, vlastelinstva, šumski trgovci najvole za radnike Ličane, već radi toga, što će pošto poto primiti na se taj teški rad, već iz svoje skromnosti i siromaštva, a opet radi toga što su i svojom tjelesnom konstrukcijom najsposobniji za taki rad, koji zahtjeva jakost i elastičnost mišica, i snagu pleća, koja su već mnogo toga teška i preteška preko sebe preturila. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 37 — I želja za tim radom uspješno je njih vodila od njihovih ognjišta, pa su kao takovi sačinjavali pravu jezgru šumskog rađničtva, koje je u zemljama obraslim šumama od neophodne važnosti. Bez radnih sila u nijednom nema poslu boljih i ljepših uspjeha, s bogatstvom i blagostanjem zemlje raste i radničtvo, a kad se na ovom osjeti oskudica, uzdrma se i sve ono drugo, što su marne ruke radničtva držale u ravnovjesju. Kao nevjesti šumski radnici radili su Ličani naši na t. ZV. krčevinama. Mnoge imovne općine u Slavoniji, a osobito Petrovaradinska bavile su se, a bave se još i danas šumskopoljskim gospodarenjem, te bi se naši Ličani bludeći i lutajudi tražeći rađa slučajno namjerili na takovu jednu krčevinu i latili bi se svom snagom svoje volje toga rada, zakidajući od i onako malene nadnice i šaljući kući svojima. Pa ipak uza sve to, uza svu tu volju i mar, uza svu tu ljubav za se i za svoje da ih prehrani, opaža se danas u najnovije doba oskudica na šumskim radnicima. Gdje leži taj razlog? Naš je narod u Lici ostao isti, kao što je i prije bio, njegovo se materijalno stanje nije poboljšalo, ako nije pogoršalo, isto se ono siromaštvo povlači izmedju njih kao i prije, pa ipak, ipak ostaju danas naše imovne obćine, vlastelinstva, kupci šuma itd. bez radnika. Velik je i pojmljiv razlog za to sve. Naš narod postao je siromašniji već radi toga, što su se negdašnje zajednice i zadruge razvrgle. U zadruzi su radili svi zadrugari za jedan cilj jednu svrhu, pa ako je bila nužda pošli su nekoji od njih na rad, gdje su zaradjivali za se a možda i slali kući, a kod kuće ih je opet ostalo dosta, koji su radili na zadrugarskoj zemlji. Eazcijepani i razdijeljeni bili su nemoćni, slabi. Sam za se i za svoju obitelj radio je on na pedlju zemlje dok je mogao, a kad ga je počelo gušiti pošao je na rad ne ostavivši kod kuće nikoga, da mu obradjuje zemlju. S tijem je eto eno i onako neplodno tlo, postalo još neplodnije i nesposobnije, da daje i najnuždnije za one slabe koji su ostali Pa dok on možda da |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 38 — leko dolje u Pruskoj i Bavarskoj krčio same uz malu nadnicu, dotle su gladovali kod kude oni, za koje je on obvezan raditi i otišao da radi. Ta njegova zarada bila je malena da obskrbi svoje kod kuće i on je osnovao dalie. Vanjski jedan utjecaj, svakako poguban za naše prilike, utjecao je zarazno na našeg seljaka Ličanina i on slušajući bajke, da ima jtdna zemlja, gdje se zlato kopa i gdje se bogat postaje, zasliepio je s nadom u to sve, ostavio je kod kuće sve ono što je nejako i slabo, prodao ono, što mu je i vricdilo nešto i odjedrio za — Ameriku. Eto ta seoba zadala je težak osjetljiv udarac našemu šumskomu gospodarstvu. Da se to prepriječi nuždne su nekoje mjere kojih bi se i naše imovne obćine, vlastelinstva a i trgovci šuma trebali držati. Znajući dobro, da je baš gore u Lici jezgra šumskoga r;idničtva, trebale bi slavonske imovne obćine stajati u kontaktu sa ličkim imovnim obćinama, kao što i političke oblasti one doljnje sa našim gornjima, — koje bi onda izvješćivale narod 0 takim krčevinama, i davale mu na taj način liepu priliku, da što više zasluži. Pa i sami trgovci šuma treba da imadu u Lici u glavnim mjestima svog, svakako plaćenog čovjeka, koji bi im u slučaju velike zarađuje, mogao sabrati radnike, da se ne dogadja ono, upravo nelijepo prekupljivanje radnika, s kojim se tlači i ugnjetava, i onako na pola ubijeni, narodni ponos. Naš narod ima volju za rad i sposoban je, samo mu treba (lati priliku da radi. On bi možda i sam krenuo od kuće na rad u času, kad osjeti pred sobom beznadje u bolji život, ali ne može, nema sredstva, koje ga i preko njegove volje prikuje za njegovo pusto ognjište. Za to bilo zgodno, kad bi se takovimi radničkim skupinama, pod gore navedenim okolnostima, poslao putni trošak, te bi s tim na jednoj strani posao bio prije a možda i bolje dovršen, a na drugoj strani pomoglo bi se onom luuodu, koji danas traži kruha u tudjini. Oskudica radnika može naše prilike do posrtaja dovesti osobito u nationalno-ekonomskom pitanju. Tome treba na put |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 39 — stati, jer se u najnovije doba u toj oskudici radničtva pojavljuje lihvarstvo, samo radi toga, što pojedini gospodarstveni uredi, bojed se, da ne bi dobili radnika, daju krčenje šuma u zakup ljudima, koji dobiju na njem lijepih novaca, mjesto da gospodarstveai uredi uzmu to sami u svoju režiju. I ne samo šumske prilike, \ eć i poljska privreda pada, tlo 8 neobradjivanjem gubi svoju vrijednost, jer odseljeni Ličanin nema nade da će se ikad iza mora vratiti natrag na rodjenu grudu, i nanovo je početi obradjivati, (prije se bar mogao vratiti), a najposlije izselivanjem se umanjuje pučanstvo, umanjuje radna sila, a s njom eto polagano pada sve ono, što je vezano i skopčano s njom. Sve te prilike nukaju nas, da se tome stane na put, pa tko ne če i ne zna da gleda na te prilike, neka posluša malo glas svoje svijesti i zanosa, — koja ga zanaša za ovaj komad zemlje, gdje je ugledao prvi zrak sunca, pak će već po svojim silama nastojati da stane na put zlu, koje se polagano navlači u njegovu zemlju. To dakle i patriotizam traži. n. I s T.A_K:. Osobne viesti. Odlikovanje. Njegovo ces. i kralj, apostolsko Veličanstvo je obnašlo podieliti kr. nadšumaru Albertu Rosmanith u naslov „kralj, šumarnika". Imenovanje. Ban kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalu.acije obnašao je imenovati: svršenog šumarskoga akademičara Dušana Ostoića i abiturienta bivšeg kr. gospodarskog i šumarskog učilišta križevačkog Nikolu F. Bugarskog a šumarskim vježbenicima imov. obćine petrovaradinske ; nadalje šumarske vježbenike imov. obćine brodske Ivana M u r a V i ć a, Josipa A 1 k o v i ć a i Franju Ivica, šumarskim pristavima iste imovne obćine, a sve sa sustavnom pripomoći odnosno sustavnim berivima. |