DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 33     <-- 33 -->        PDF

-n


pada na zemlju u daljini od 10 ^=0 Ž0 metara, a Hiat>|e preko
30 metara, te se ta daljina vazda po tiaaterialu ravna kojom
se lokomotiva loži.


´Gdje nam željeznička pruga gusde ili vrlo guste braujevine
prosjeca, tamo ham nije dovoljna širina obranbenog plašta
od 14 metara, ved najmanje 25 do 80 metara, a ako ovakav
obranbeni plašt nije čisto držan, vriedi toliko tao da ga niti
iiema.


Nije niti od potrebe da nam oTbraulbeni plastovi obrasta
sasma lišeni biti moraju; stabla, naročito listnata, mogu ostati,
ali proredjena, a pod istima potrebita širina plašta sasma čista.


Najsjegurnije sredstvo bilo hi dakako to, tako konstruirane, da one u ob ^ gorući material nebi izbacivati
mogle.


U tom su smjeru do sada željeznički tehničari ved puno
pokušali, ali se je sve nedostatnim pokazalo.


Gorudi komadidi vatrenog materiala padaju djelomice iz
sj)remnice za pepel, redovito na obje strane željezničke pruge,
te ih još u padu pritisak zraka dalje nosi i tjera; djelomice
dospiju takovi gorudi fragmenti u dimnjak lokomotive od kuda
ih pritisak pare, kao iz kakvog kratera izbacuje, a nakon tc ^
ih vladajudi vjetar primi i dalje raznasa.


Kod jakog su iztočnjaka osobito izmetine iz spremnice
za pepeo opasne, pošto ih vladajudi vjetar uhvati i daleko
raznaša.


Raznolika je pako opasnost radjanja takovih šumskih po


žara, te se imade takova svesti vazda na vrst materiala kojim


se lokomotive lože.


Kurenje sa tresetom je najopasnije.


Sasma mala težina ovakovih gorudih dielova treseta uzrok


je, da vjetar takove na daleko nosi, te obično ovakove ti´e


setne vatrene izmetine još i na samoj zemlji sa svjetlim pla


menom dalje gore.


I loženje sa drvi obično se isto tako opasnim drži.