DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 27 — shođaije, te je na njekojim mjestima u Ugarskoj u tom smjeru već mnogo i učinjeno. O tom predmetu postoje kod raznih željezničkih toli šumskih uprava različita mnienja, dapače bi se moglo podpunim pravom uztvrditi: da se obično kod same gradnje željezničkih pruga tom predmetu premalo važnosti posvećuje. Glavni razlog leži u tome, što je uzdržavanje tih obranbenih plastova s dosta znatnim troškom skopčaao, a uz to nam šumska površina, pretvorena u obranbeni plašt, obično slabu ili nikakovu rentu odbacuje; slično kao kod državnih i zemaljskih cesta. Šumske su uprave n. pr. po §. 19. cestovnog reda i kod nas obvezane kraj cestah površinu na 10 odnosno 20 mtr. čisto držati, a to iziskuje znatniji trošak svake 3—4 godine. Sama pako površina obično leži bez koristi, a svrha joj je: da se cesta što prije osušiti može; da ne bi od izvala promet zapeo itd. Željezničke su prometne uprave obvezane, sve shodno tako udesiti, da se pogibelj požara kroz njihov promet sasma odstrani, ili bar imadu požarom prouzročenu šumsku štetu nadoknaditi, prem to rado nepriznavaju i ne čine. Kjekoje su željezničke prometne uprave dapače i tog mnienja, da je vazda bolje šumovlastniku požarom prouzročenu šumsku štetu od slučaja do slučaja odštetiti t. j . u gotovom novcu izplatiti, nego li na vlastiti trošak stabilno šumsko obranbene plastove uzdržati, jer da se prvo vazda bolje izplati. Nije medjutim niti u pojedinom slučaju samom odštetom šumovlastniku udovoljeno. Naročito s narodno-gospodarstvenoga gledišta ne može pladena odšteta svagda udovoljiti, pošto se tim načinom koristna dobra oštećuju odnosno unište, osobito onda kad je samo tlo mršavo pjeskovito ili kameno pa uni štenjem i onako tanke naslage humusa ono neplodnim ostane. Gdje se pako, s uvodno navedenih razloga, ovakovi po žari opetuju, tamo konačno i sam šumovlastnik svu dobru volju za opetovano podizanje šumskih kultura gubi. |