DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 26 — koji su pobili gornje tvrdnje ili, ako se smijem drznuti i zamoliti ga, da izvoli svoje tvrdnje dokazati pokusima po njemu učinjenim, ter me na taj način uvjeriti o mojim neizpravnostima 0 tom smjeru. Begna. Obranbeni ili plastovi sjegurnosti proti šumskim požarima kraj željezničkih pruga. Piše Josip pl. Aue, kot. šumar. Medju šumske požare, koji se u novije doba uslied sve većeg i većeg razprostranjivanja željezničke mreže češće dogadjaju, spadaju požari šumski, prouzročeni izbacivanjem žeravica i inog gorivog i gorećeg materijala iz željezničkih lokomotiva na onim mjestima, gdje nam željeznička pruga branjevine toli otvorene šume prosjeca. Da se ovakovom šumskom požaru predusretne, to se obično duž željezničke pruge, gdje takova šumu prosjeca, t. z. vatro-obranbeni ili plastovi sjegurnosti (Schutz oder Sicherheitsstreifen) osnivaju. Što bje do prije nekoliko godina u tom pogledu učinjena t. j . osnovano i preduzeto, pokazalo se je nedostatnim. Obično pokazali su se ti obranbeni plastovi preuzki i svrsi podpunoma neogovarajući, tako, da su iz lokomotive izbačene iskre uski plašt preletjele, u šumu na suhu stelju, posušene doljnje grančice četinjačah i t. d. pale, te se je tim povodom šumski požar porodio. U drugom slučaju opet nisu ti obranbeni plastovi valjano i po propisu čisto držani bili, naime bili su puni puncati lahko upaljivih predmeta, naročito- suhog grmlja, suhe trave, šaša i suhe trstike. Nekada opet i sama konfiguracija tla takav požar pospješuje n. pr. na velikim strminama. U novije doba željeznicami prouzročeni šumski požari dokazali su, da su preduzete i provedene obranbene mjere nedostatne, te iziskuje potreba, da te mjere budu obsežnije i svrsi |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 27 — shođaije, te je na njekojim mjestima u Ugarskoj u tom smjeru već mnogo i učinjeno. O tom predmetu postoje kod raznih željezničkih toli šumskih uprava različita mnienja, dapače bi se moglo podpunim pravom uztvrditi: da se obično kod same gradnje željezničkih pruga tom predmetu premalo važnosti posvećuje. Glavni razlog leži u tome, što je uzdržavanje tih obranbenih plastova s dosta znatnim troškom skopčaao, a uz to nam šumska površina, pretvorena u obranbeni plašt, obično slabu ili nikakovu rentu odbacuje; slično kao kod državnih i zemaljskih cesta. Šumske su uprave n. pr. po §. 19. cestovnog reda i kod nas obvezane kraj cestah površinu na 10 odnosno 20 mtr. čisto držati, a to iziskuje znatniji trošak svake 3—4 godine. Sama pako površina obično leži bez koristi, a svrha joj je: da se cesta što prije osušiti može; da ne bi od izvala promet zapeo itd. Željezničke su prometne uprave obvezane, sve shodno tako udesiti, da se pogibelj požara kroz njihov promet sasma odstrani, ili bar imadu požarom prouzročenu šumsku štetu nadoknaditi, prem to rado nepriznavaju i ne čine. Kjekoje su željezničke prometne uprave dapače i tog mnienja, da je vazda bolje šumovlastniku požarom prouzročenu šumsku štetu od slučaja do slučaja odštetiti t. j . u gotovom novcu izplatiti, nego li na vlastiti trošak stabilno šumsko obranbene plastove uzdržati, jer da se prvo vazda bolje izplati. Nije medjutim niti u pojedinom slučaju samom odštetom šumovlastniku udovoljeno. Naročito s narodno-gospodarstvenoga gledišta ne može pladena odšteta svagda udovoljiti, pošto se tim načinom koristna dobra oštećuju odnosno unište, osobito onda kad je samo tlo mršavo pjeskovito ili kameno pa uni štenjem i onako tanke naslage humusa ono neplodnim ostane. Gdje se pako, s uvodno navedenih razloga, ovakovi po žari opetuju, tamo konačno i sam šumovlastnik svu dobru volju za opetovano podizanje šumskih kultura gubi. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 30 <-- 30 --> PDF |
: Tamo, gdje blizu ili tik šume sela leže, biti de uslied požarah i takova u pogibelji. Pogibeljna mjesta za radjanje takovih požara iztražiti i željezničkoj upravi shodne predusretne mjere propisati, stvar je zemaljske uprave, t. j kod nas Visoke kr. zemaljske vlade, jer nijedna prometna željeznička uprava iz vlastog nagona i iniciative neće dati vatro-obranbene plastove osnivati, ma i na takovim mjestima^ gdje bi isti od neobhodne potrebe bili. Medjutim mora se priznati, da nije opasnost požara prouzročena po željeznicami na svim mjestima u istoj zemlji jednaka. Izim toga dolazi vazda pitanje lahke mogućnost i požara i razprostran jivan j a požara na prvo mjesto. Zato ne čujemo kadkada kroz više godina, da bi se u jednoj županiji takav požar dogodio, a na drugom mjestu u istoj ili susjednoj županiji su tim povodom prouzročeni požari na dnevnom redu. Iz ovakovib statističkih podataka, liti će onda lasno uviditi potrebu, gdje se i na kojima se mjestima veće a gdje manje mjere preduzeti imadu; biti će nam to putokaz u kolikoj mjeri i u kakovim dimenzijama mi šumsko obrambene plastove osnivati imademo. Iz broja dogodi vših se požara, toli iz izhodnih točaka tih požara, razabrati ćemo dali obične ili izvanredne mjere preduzeti imademo, Mlade, guste i redje šume listače nisu od pogibelji tim načinom prouzročenog požara izključene. U istima doduše vatra obično gušća mjesta mimoidje, ali nam se mlade stabljike uslied silnog žara osuše i obično sva branjevina uništi, tako da istu vazda počepnim siekom pomladiti moramo, dočim će nam u odraslim listnatim šumama na daleko stelja i listinae izgorjeti. Znatno veća pogibelj prieti šumam četinjačama. Ovdje imade suhih smolovitih grančica, suhih mladica a i same iglice pune smole brzo se osuše i upale makar su i zelene bile. U onakovim kulturama četinjača, gdje još niti pročistni |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 29 — sjek proveden nije, bit će nam opasnost, najveda; isto vriediza. mlade. JOŠ nepročišćene lunie liatače. U potonjem mladiku imade sila suhe trave i drača, suhih ležečih grana, što sve razprostranjivanje požara znatno podpomaže. Ako .li jedne i druge vrsti šumah k tomu. još sa poljima medjase, koja su sa žitaricama posijana, koje su u srpnju i, kolovozu sa?ma suhe, može se požar i dalje izvan granica šumskih razprostraniti. Zeljeznicami prouzročeni požari padaju najviše u mjesec lipanj, srpanj i kolovoz, pa izizkuju prema tomu baš ti mje-. seci veću pažnju u šumi na onim mjestima, gdje takove željeznička pruga prosjeca i gdje nikako vi, ili samo nedostatni šumsko obranbeni plastovi postaje. ´ Opasnost takvog požara se vazda povoljnim vjetrom po-; visuje, naročito istočnjakom. , i, : ,- Konfiguracija tla takodjer na oma,šnost takvog- požara vazda upliva. Gdje se željeznička pruga naglo diže, iziskuje to jače loženje pod kotlom, a kroz to se i vatrene izmeti ne pomnažaju, a uslied toga je na takvim mjestima u šumi i opasnost radjanja požara veća. . ; Uzmimp k tomu još i taj fakat u obzir, da dimnjaci naših domaćih lokomotiva nisu svagda providjeni odozgor okruglimi mrežicami od žice, kroz koja upaljeni goreći materijal težje prodire. Kod željezničkih prugah u dubokim urezima odpast će potreba obranbenih plašteva, pošto u tom slučaju desno i lievo od pruge se nalazeći nasipi sami tvore naravnu obrambu proti vatrenim izmetinama lokomotive. Vjetar u takovim urezima imade takodjer vazda smjer kojim vlak juri, pa kroz pritisak tog zraka i vatrene izmetine tik željezničke pruge, na samu prugu padaju. Sasma drugačije bit će ti odnošaji kod željezničkih pruga, koje kroz ravnicu ili na visokim sipovima šumu prosjecaju. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— soli tom pogledu postoje razna mriieuja u kojem je od navedenih slučajeva opasnost, da bi se vatra poroditi mogla, ve<5a, daF u ravnici ili tamo gdje je željeznička pruga na uzvišenom sipu sagradjena. Postoji s toga i raznoliko mnienje, u kojem će se slučaju obranbeni plašt širje ili užje osnovati, pa i same željezničke prometne uprave u tom smjeru različite mjere poduzimaju. U načelu razlikuju se sliedede vrsti obraubenih plastova ; 1. od svakog drvlja čisti obranbeni plast; 2. drvedem obralceni obranbeni plast; 3. Čisti obranbeni plastovi obradjivani i za gospodarstvo upotrebljeni; 4. oJbranbeni plastovi u spoju sa obraribeninii jarci. Nasipi su željezničkih pruga ved po samoj gradnji uzdignuti, a sa strane se još i t. zv. materialna graba nalazi. TJslied toga budu vatrene izmetine prije k zemlji padale, jer im je put do zemlje dalji nego u ravnici u kojoj ih sam vjetar na dalje nosi. Medjutim upliva na daljinu na koju će iskre padati samo vrieme, toli druge nuzgrf>dne okolnosti. Gdje n. p. željeznički nasipi kroz dolinu prolaze koja u smjeru \ladajudeg vjetra leži, tamo nam vatrene izmetine loko motive na daleko od željezničke pruge na zemlju, odnosno u šumu padaju, Kod prugah koje visoku, odraslu šumu prosjecaja i odpor je zraka vedi, isto kao kod zemljenih ureza, pa će u smjeru prosječnog pravca vatrene izmetine padati. Mjerimo li od slučaja do slučaja udaljenost od željezničke trase do mjesta, gdje su nam vatrene izmetine na zemlju pale, tada demo vazda dobiti pravu sliku i prave podatke kako ši roki pojedini obranbeni plastovi biti moraju. Nije niti u svakom slučaju moguće, da se obranbenom plastu dade konstantna širina, te da je time baš svaka mo gudnost poroda požara izključena ili prepriečena. Željezničke vatrene izmetine padaju od željezničke trase u daljini od 9 do 40, dapače i do 60 metara. Ipak vedi dio istih |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 33 <-- 33 --> PDF |
-n pada na zemlju u daljini od 10 ^=0 Ž0 metara, a Hiat>|e preko 30 metara, te se ta daljina vazda po tiaaterialu ravna kojom se lokomotiva loži. ´Gdje nam željeznička pruga gusde ili vrlo guste braujevine prosjeca, tamo ham nije dovoljna širina obranbenog plašta od 14 metara, ved najmanje 25 do 80 metara, a ako ovakav obranbeni plašt nije čisto držan, vriedi toliko tao da ga niti iiema. Nije niti od potrebe da nam oTbraulbeni plastovi obrasta sasma lišeni biti moraju; stabla, naročito listnata, mogu ostati, ali proredjena, a pod istima potrebita širina plašta sasma čista. Najsjegurnije sredstvo bilo hi dakako to, mogle. U tom su smjeru do sada željeznički tehničari ved puno pokušali, ali se je sve nedostatnim pokazalo. Gorudi komadidi vatrenog materiala padaju djelomice iz sj)remnice za pepel, redovito na obje strane željezničke pruge, te ih još u padu pritisak zraka dalje nosi i tjera; djelomice dospiju takovi gorudi fragmenti u dimnjak lokomotive od kuda ih pritisak pare, kao iz kakvog kratera izbacuje, a nakon tc ^ ih vladajudi vjetar primi i dalje raznasa. Kod jakog su iztočnjaka osobito izmetine iz spremnice za pepeo opasne, pošto ih vladajudi vjetar uhvati i daleko raznaša. Raznolika je pako opasnost radjanja takovih šumskih po žara, te se imade takova svesti vazda na vrst materiala kojim se lokomotive lože. Kurenje sa tresetom je najopasnije. Sasma mala težina ovakovih gorudih dielova treseta uzrok je, da vjetar takove na daleko nosi, te obično ovakove ti´e setne vatrene izmetine još i na samoj zemlji sa svjetlim pla menom dalje gore. I loženje sa drvi obično se isto tako opasnim drži. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 32 — ..Najobljubljeniji materijal zfi kurenje- sačinjava u novije doba erni kameni ugljen, kojega željezničke prometne uprave i najrađje rabe, akoprem se je dosele i puno sa coaksom ložilo. Željeznički tehničari tvrde, da je loženje sa smedjim ugljenom, naročito lignitom, ne manje opasno nego loženje sa coaksom. , . Razmatranja šumarskih tehničara dovela su ali do toga zaključka, da je loženje lokomotiva sa nezrelim ugljenom skoro isto tako, za porod požara opasno, kao ,da se drvi loži. , Za preprečenje izbacivanja gorućih izmetina izumili su željeznički tehničari na sainoj lokomotivi razne spreme. Tako su u njekojim di"žavama na dimnjaku lokomotive smještene, poput sita iz drva, spletene kape (t. z. Funkenfanger). Nadalje smješteni su u ormaru dimnjaka pred parnim cjevima željezna sita, dočim se je pokušalo spremnicu za pepel tako udesiti, da se izpadanje još gorudeg materijala iz nje prieprieči. Izim ovih mjera, postoje željeznički propisi za prometno osoblje, naročito za vlakovodje, koji propisi svi tu svrhu imadu, da se opasnost požara što vedma umanji. Tako su n. pr. na vatroopasnim mjestima mjestima kraj željezničkih pruga brzojavni !stupovi u visini od SO do 120 em. sa bjelom uljenastom bojom oličeni, zato, da .kroz taj znak vlakovodja upozoren bude, da kod vožnje na takvim mjestima vatru u peči pregrtati neda, -— dapače je u tom slučaju i zabranjeno da u lokomotivi oni aparati furLCtipniraju, koji služe za povećanje zračnog tlaka u lokomotivi samoj. ; Već opisanim mrežama i kapama od žice umanjuje se propuh zraka u samoj lokomotivi, te se ovakove u pravilu ne rabe, pošto su na uštrb samom kurenju u lokomotivi. K tomu dolazi još i ta činjenica, što vlakovodja obično navedenim znakovima osobitu važnost ne pripisuje i na takove osobito ne pazi, a po glavito s tog razloga, jer mu je u prvom redu vozni red pred očima, pa se vazda zakašnjenja boji. Izim navedenog postoji željeznički prometni red od 16. studena g. 1851., nu §. 99. i 100. ne govori o obranbi susjednih |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 33 — šuma, već se u tom prometnom redu jedino o tom razpravlja,, što bi samu željezničku prugu oštetiti moglo. Što više, §. 99. medju inim propisuje, da se pri nasadjivanju šume treba misliti kako će se uklonuti sva mogućnost da se pri jakih bura, vjetrova i oluja željeznica ne zakrcuje, dočim naprotiv o opasnosti šumskih požara prouzročenih kroz željeznice nigdje potanko razpravljeno nije, a dosljedno tome niti posebni propisi za šumsko obranbene plastove ne postoje. S tih razloga dolazimo i opet samo do tog osvjedočenja, da su nam šumsko obranbeni plastovi najsjegurnije sredstvo proti šumskim požarima prouzročenim željeznicama. U prijašnjim decenijama držalo se je dovoljnim, ako se je šumska površina desno i lievo duž željezničkih prugah od obrasta na 10 metara izkrčila^ te je ta površina i obično željezničkoj upravi pripala. Ovim se je htjelo to preprieČiti, da pojedina vjetrom ili nehajnom rukom oborena stabla na željezničku prugu pasti ne mogu, a kroz čisto držanje takovih izsječenih plastova htjela se je i mogućnost požara odstraniti, Izkustvo dokazalo je doduše, da su tako široki plastovi koristni, ali da ipak svrsi podpunoma ne odgovaraju. Pokušalo se J9 ovakove plašteve i jarci obrubiti, a na sipovima istih sadanjom brezovih i topolovih stabala ojačati i zarubiti, ali niti tim pokusom ne bi sve postignuto. Ovakove plastove možemo čistoće radi dati u zakup, ali pod uvjet, da se na istima primjerice samo krumpir, povrće u obće zelenje kultivirati smije, izključiv žitarice, koje se tek sasma suhe žanju. Obično su zakupnici ovakovih praznih obranbenih pla stova, sami željeznički stražari. Nu u slabo napučenoj okolici, ostat će nam obično ti čisti šumski plastovi nezakupljeni, a kroz to nastati će za šumovlastnika trošak čistog držanja ovakovih plastova, želi li isti da se proti porodu takovog po žara podpunoma obrani. U okolicama, gdje je naslaga humusa slaba i mršava, a možda jedva prekriva pjeskulju, odpada svako kopanje ili ro vanje tla. 3 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 34 — U šumama listačama, i gdje je inače tlo zato prikladno, osnivaju se obično duž željezničkih pruga drvećem obrašćeni obranbeni plastovi, u kojima se po načelima za nizku ili srednju šumu gospodari. Depresije tla desno i lievo od željezničke pruge, iziskuju vazda da se oni čisto drže, da se planiraju, da se trava kosi, da se vrbe i akacije, koje su možda zasadjene, krešu i t. d. Izkustvo dokazalo je, da su prazni prostori obranbenih šumskih plastova nedostatni, naročito kod šumah četinjačah, pa su se na takovim mjestima s tog razloga listnatim drvećem obrašteni plastovi osnovali. U gustim četinjačama preporučuje se s toga, da se doljne suhe grančice, koje do zemlje vise, odpile, a u obde odstrani sve što je suho i što se suši. U glavnom se pako preporučuje provedenje t. z. pročistnog sjeka, te podizanje kultura sa što većim razmakom pojedinih mladih stabala. Kako da najsavršenije obranbeni plašt osnivati imademo, pokazuje nam dolje stojeća slika. jiiiiliEllii^^ lillili^^ ^.A k: ^ ^ ^ i ^ k " t ^k 1-. 6 4 i I ^ 1^. A |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 35 — Pod slovom a označena nam je željeznička pruga sa 5 do 8 metra širokim t. z, materialnim jarkom. Nakon toga dolazi od drveća prazni 8 do 9 metra široki plašt sjegurnosti, c nam predočuje širinu od 18—20 metra širokog obrašćenog i čisto držanog plašta sjegurnosti, nakon toga pod d listnata pruga drveća sjegurnosti, iza koje se graba sa 2:1 profilom r^.fK mtr. nalazi, a poslie toga tek sastojina na red dolazi. Ciela ta obranba od a do d biti će nam 32 do 36 metara široka. U mnogim slučajevima budu vatrene izmetine željeznice plašt C upalile, požar onda obično samo do grabe prodire, a sama nam sastojina uzčuvana ostane. — U ovom smo člančiću u jednom predmetu razpravljali, koji bi u obće zaslužio više pazke, koli sa strane šumskih, toli i željezničkih uprava. Oskudica na šumskim radnicima. Napisao Petar Petrović. Geografski položaj i klimatički odnošaji jedne zemlje upućuju njezino raduičtvo na onu vrst rada, iz kojeg dotično radničtvo može dobivati za se sve ono, što njegove vitalne zahtjeve zadovoljava i s kojim raste bogatstvo i blagostanje te zemlje. — Radničtvo zemlje, koja je uz gore pomenute odnošaje, bogata na plodnim njivama, oranicama, pašnjacima, sjenokošami, — bavi se pretežno sa obradjivanjem tla, — u zemlji bogatoj na šumama, uzgaja se radničtvo u šumskom radu, a zemlja opet na domaku širokog mora, šalje skoro sav svoj radni elemenat na daleku pučinu. Kod nas, u našoj zemlji, mislim da je teško j^ovući točnu crtu, koja bi označivala razliku izmedju množine radničtva, koje se bavi poljskim gospodarstvom, — od množine onog |