DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 14 — pupovi mu ne odolievaju, kao ni oni bukve u koje se zapili i ličinka od bukove šišarice sve do mladih listida, U pupovima od trsa razviju se kristali oštri poput iglica, tako zvani »raphidi « za koje je Stah l dokazao, da su izvrstno branilo (jer oštri) protiv pužida i puževa. (Nastavit će se). Litografirane kopije katastralnih mapa. Kako se baš sada radi o tomu, da se posjedi zemljištnih zajednica reambuliraju, odnosno omedjaše, ne <5e biti na odmet, da se o tom predmetu koja i ovdje progovori. Kak^o se te izmjere obavljaju obično na temelju litografiranih kopija originalnih katastralnih mapa i jer o valjanosti tih mapa ovisi valjanost izmjere u prvom redu, pozabavimo se ponajprije njimi. Litografirane kopije katastral. mapa priugotavljaju se mehaničkim putem. One su dakle u kratko kopije, koje mogu diferirati sa originalom, prema tomu, kojim načinom se to snimanje obavlja. U nas rabljeni način, kopiranje litografijom, žali bože razlogom je gdjekad znatnih netočnosti, koje mogu najsavjestniju izmjeru ilusornom učiniti. Od prieke je nužde, da te mape prije uporabe pomno preizpitamo i prema mogućnosti rektificiramo. Da to uzmognemo potrebno je, da se upoznamo sa manami, a onda da kušamo nači način, kojim bi se te mane ako ne posve odstraniti mogle, a ono bar rectificiranjem na minimum svesti dale. Na prvi pogled opaziti demo neriedko: 1. da medjasne crte u tim kopijama nisu točni pravci tamo, gdje bi to morale biti; 2. da sjecišta pravaca nisu jasno označena. Kada su katastralni nacrti sastavljeni na temelju izmjere medjašnih točaka, pod 1. napomenuta mana, može biti od nepovoljnog uphva samo onda, ako je s njom spojena i pod 2. pomenuta mana. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — Svaki list katastralne mape treba da je providjen okvirom, kojeg su u nas stranice 20" odnosno 25" duge, i razdieljene kratkimi crtami u četvorine, kojih su stranice 1" dugačke. 3. ako taj okvir na mapi posve ili diono manjka, ili 4. ako taj okvir nije u obde ili diono razdieljen u gore pomenute odjelke, to je ta mapa u mnogim slučajevima neuporabiva, jer se razlika nastala stezanjem i raztezanjem papira ne da konstatirati, a prema tomu ni rectificirati; 5. ako udaljenost gore pomenutih kratkih crta, na okviru, ne odgovara točno duljini 1" — znakom je, da se je papir, na kom je mapa (ili kopija) risana raztegnuo, odnosno stegnuo. Pogrieška je to, koja se naročito tamo, gdje se radi o izmjeri duljih stranica, mora rektificirati. Osim tih mana, koje se mogu na prvi pogled konstatovati, imade ih još takovih, koje se tek prigodom radnje mogu pronaći. Od ovih su glavne: 6. broj parcele označen je na katastralnoj mapi´ (t. j . kopiji) ili nejasno, ili krivo ili nikako, konačno 7. medjašne crte i točke [označene su u mapi netočno. Tim smo predočili sve vrsti mana, koje nailazimo na katastralnih mapa. Pokušajmo ih ponajprije prema zamašaju im na rad procjeniti, a onda čemo predočiti načine, kako bi se dale ili posve odstraniti ili bar na minimum reducirati. Ad 1. Spomenuli smo već gore, da je ta mana od upliva samo onda, ako je spojena sa manom pod 2. Ad 2. Točke pregiba ili dodirne točke medjasnih crta podlogom su bile katastralnoj izmjeri, a isto moraju biti i podlogom svakoj kasnijoj izmjeri, koja se na temelju tih mapa obavlja. Netočnost ta nastaje usljed toga, što su medjašni pravci na mjestima gdje se presjecaju ili pregiblju nejasno ili nepravilno označeni. Usljed toga nam je nemoguće izmjeriti točno duljine pojedinih crta i ustanoviti pravo mjesto pojedine točke ´ Kratkoće radi nazivati ćemo u ovom članku litograflrane kopije kataatralnih mapa, ukratko katastralne mape. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 18 <-- 18 --> PDF |
- 16 — Ovisi 0 stupnju točnosti, koji se od izmjere iziskuje, hoćemo li te mape moći u obće rabiti ili ne. Izmjerimo li šestilom opetovano duljinu kritičnih stranicah, uzev u kombinaciju što raznoličnije mogućnosti položaja točke koja nije točno označena, viditi ćemo iz različitih rezultata, prekoračuje li ova minimum dozvoljene pogrieške ili ne. U prvom slučaju moramo se poslužiti drugom boljom mapom. Ako nadjemo malo takovih pogriešaka, moći ćemo ih eventualno izpraviti sami, — obaviv izpravak na temelju istovjetnih mapa, koje se nalaze u pohrani kod gruntovnih oblastih ili obćinskih poglavarstva. Imade li više takovih pogriešaka u mapi, zamjeniti nam je mapu drugom, valjanom. Ad 3. Kako pogrieška usljed stezanja i raztezanja papira, na kom je mapa narisana, može iznositi do 10" i više, jasno je, da se ta pogrieška vazda prije uporabe mape mora konstatovati i u koliko je moguće rektificirati, naročito tamo gdje se radi o izmjeri većih kompleksa i duljih pravaca. Poznato nam je svima, da se napinjanjem risaćeg papira na dasku ovaj mehanički raztegne, a nakon što bude skinut s daske stegne. Isto tako nam je poznato, da se papir usljed upliva vlage i temperature i nakon toga steže odnosno razteže. Za koliko se je takav papir stegnuo ili raztegnuo, možemo konstatovati izmjeriv duljinu stranica okvira. Gore je rečeno, da duljina tih stranica ima biti 20 odnosno 25". Izmjeriv duljinu takove stranice, viditi ćemo skoro uvjek, da ta faktična duljina nije jednaka onoj, koju bi ta stranica trebala da ima. Razlika ta gdjekad je vrlo znatna, i to tako znatna, da nam izmjeru na temelju te mape čini ilosurnom, ako nismo uzeli obzira na tu razliku. U »Šumarskom listu« za ožujak 1902., predočio nam je mlad drug (na strani 161.), kako se ta pogrieška kod katastra izpravlja. Navodno, to je vrlo jednostavan način, ali žali bože ne sasvim korektan način. Tamo bo se veli, da se ta pogrieška dade na minimum reducirati: izmjeriv duljinu ciele stranice okvira mape, te usta |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 19 <-- 19 --> PDF |
- 17. — noviv razliku medju faktičnom i duljinom, koju bi ta stranica imati morala, našli smo koeficijent, koji moramo pribro,-. jiti ili odbiti prigodom mjerenja bar znatnijih duljina. Predpostaviv, da se papir mape zaista eielom svojom površinom jednolično steže ili razteže, zaista bi se taj način korekture dao jednostavno upotriebiti, za izmjeru crta,, koje su istosmjerne sa stranicami okvira. Kod svih ostalih stranica, doalo bi se do rezultata samo vrlo kompliciranimi proračuna"^ vanji, a i taj bi rezultat — kako ćemo kasnije viditi — bio problematičan. Risaći papir se naime ne steže iU razteže eielom svojom površinom jednolično. . , ,; Da je tomu zaista tako, o tom ćemo. se, vrlo lahko uvjeriti. Prispodobimo li faktičnu duljinu, i duljinu, što bi ju d.vi,e nasuprot ležeče srranice okvira lista katastralne rng,pe imati morale, opaziti ćemo skoro uvjek,,;43´;Si te duljine medjusobno različite. . . . . ., i Ako su dvie nasuprot ležede stranice okvira istoga lista mape različite duljine, jasno je, da se je isti papir, na različitima mjestima različito raztegnuo ili stegnuo. Gore smo spomeni^Ji, da su okviri katastralnih mapa razdieljeni kratkimi crtami u odjelke, kojih bi duljina morala biti točno 1". Izmjerimo li više ta,-; kovih odjelaka na istoj mapi, opazit ćemo, da im je faktična duljina na raznim mjestima različita, i to gdjekad znatno različita. Uzrok je tomu činjenica, što se je papir na raznima mjestima različito stegnuo ili raztegnuo. Ad 4. Iz toga sliedi, da je neobhodno potrebno, da svaki list katastralne mape bude providjen gore spomenutim okvironi i da budu crte okvira razdieljene u pomenute odjelke od 1", jer se bez ovih neda konstatirati da li, i gdje se je i kako papir raztegnuo ili stegnuo. Ako naše mape, sadržavaju tek diono okvire, razdieljene u odjelke od ID" , pa ako iz ovih možemo ustanoviti bar lokalni stupanj stezanja ili raztezanja papira, ne ima zaprieke, da se njimi služimo. Ako tomu nije tako, morati ćemo svoje mape u tom pravcu nadopuniti, ako je pogrieška neznatna, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 18 — inaee pako nedostatak tle možemtt bd-itrabiti, iiego hkin Valja, mapu zamjeniti drugom, boljotii. Ad 5, Ako faktična udaljenost gore sponienutih, okvir mape u razdjeike dieledih kratkih crta, ne odgovara točno duljini od 1", to se je papir, na kom je mapa narisana, stegnuo ili raztegnuo. Ta se pogrielka naofa svakako odstraniti ili bar na minimum reducirati. Imade vrlo jednostavan način, kojim se ta pogrieška dad« na minimum svesti. Kako su kopije katastraluih nacrta doste skupe i kako 8il te kopije osjetljive prema uplivu vlage i temperature, sadržavaju obično naputci za izmjere ustatiovu, preiiia kojoj se izmjera imade obaviti na temelju precrtah tih katastralnih mapa. Obavimo li tb precrtanje, na dolje opisan način, izbjeći ćemo podjedno pogrieški usljed stezanja i raztezanja papira, l´recrtanje to obaviti nam je na sliededi način. U katastralnom nacrtu spoje se nasuprot ležede, ponovno pomenute kratke, okvire u odjfelke od 1" raztvarajude crte tankimi crtami i tb u hdrisontalnom i vertikalnom smjeru. Ka priiiijereno veliku risaću dasku napet čist risadi papir, providi se okvirom, koji isto tako valja razdieliti u odjelke, dujge točno 1" i spojiv odgovarajuće kratke crte, tim cio list razdjeliti u četvbtne palce. Točke, koje su nam pott´ebne za izmjeru, valja nam iz mape prenieti na gorespomenuti papir, tako, da prenosimo vazda samo točke nalazede se u jednom razdjelnom kvadratu (Če tvornom palcu), u odgovarajući kvadrat Da papiru. Obaviti ćemo to najshodnije, ako si točke nalazede se u jednom takovom kvadratu mape, prenesemo kopiranjem na platno za kopiranje, prenesav na ovo uz te ločke i vrhove kva drata. Kopiju tu postavimo nad odgovarajući kvadrat napetog risaćeg papira. Tu nam mogu nastati dva slučaja. Ili de vrhovi kuteva kvadrata kopije točno prekriti sva četiri vrha kvadrata na risaćem papiru ili se ti vrhovi neće medjusobno prekriti. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 19 — U prvom slučaju ne ima lokalne razffike usljeđ stezanja i raztezanja papira, pa možemo kopirane toeke sa platna za kopiranje na papir prenijeti ptfciranjem. U drugom slučaju, naišli smo na lokalnu pog^rie§ku, usljed stezanja i raztezanja p pira, pa nam treba prije svega ovu na minimum reducirati, a tek onda prenjeti na napet risadi papir. Korektura ta obavlja se okularno, postaviv kvadrat na platnu za kopiranje, nad kvadrat na risadem papiru tako, da se vrhovi tik kvadrata jednolično, što mogtt<5e pribliinije prekriju. (a-.j ^L \"^ B A S 35 r 3S7 o o © © nx -\-y 1f đ A 2) d D V G Razjašnjenja radi, poslužimo se slikom la. i b. Ova nam u a. predočuje položaj obijuh kvadrata (abcd onoga na platnu a ABCD onoga na papiru), dko smo samo jedan od odgovaraj učili vrhova (a i A) i dvije stranice (ac sa AC i AB sa ab) prekrili. Tu nam je predočena (primjera radi napadno) razlika usljed stezanja i raztezanja papira. U slici lb. predočen nam je položaj obijuh kvadrata, kada se vrhovi istih jednolično što mogude bližje prekriju. Tim postupkom reducirali smo gore pomenutu razliku na minimum, pa možemo točke sa platna pikiranjem prenjeti na papir. Ad 6. Prije nego li predjeme na pogrješku sastoječu se u tom, što je broj parcele na katastralnoj mapi pogrjesno, odnosno inako ili nikako označen, neka nam bude dozvoljeno ustanoviti način, kako ćemo tu pogrješku što prije ustanoviti. Posjed vlastnika za kog nam valja izmjeru obaviti opisan je brojem parcela, vrsti težadbe i površinom u. t. zv. posje |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 20 dqYjiici,^ kojUi„moiema, vazda kod nadležne gruntovne oblasti nabaviti. Da.si stvprimo pregled .posjeda upitnog vlastnika na katastralnoj mapi, označinao na :ovoj parcele providjene istim l|rprjem kap u, p,08Jedovqici, ji§ mapi,, bilo kojim načinom, napadno. Npr. podkriživ upitne .bijojeve parcela crvenom olovkom, ToiU; zgodom naiči. ćemo gdjekad, na slučaj, da u posjedovnici j;iaznačen broj: jparcele., ne demo, [rapči nadi na odgovarajudoj mapi. T^a| bfo| je ;U;.tQmjSlučaj« ,r|a ,ma.pi, inako označen ilj je nejasno ili kopačno nikak,9,; označen,,-ii..^^ ,.,.". ^ : Prvi slučaj — koji je najČešdi — obično nastaje kod t. zv. ciepanih parcela. Valja nam uvjek na umu držati, da katastralne mape, dakle i kopije ovih, obično predočuju posjed u obliku onom, kakav je on bio za vremena katastralne izmjere, odnosno reambulacije. Posije te izmjere ili reambulacije nastale promjene u posjedu često nisu evidentovane u tom nacrtu, dočim su u novo nabavljenoj posjedovnici te promjene zabilježene, i to t. ZV cijepanim parcelama. Takove parcele označuju se obično čestnikom, dočim demo u katastralnoj mapi u tom slučaju nadi parcela označenu samo ;sa brqjnikom tog čestnika, U tom slučaju dakle znamo, da s^ je sa posjedom sbila njeka promjena, pa moramo tu promjenu ubilježiti i u mapi. Da to uzmognemo, morati demo potražiti istovjetnu mapu k()d nadležne gruntovne oblasti. Gdjekada je ta promjena tamo u mapi označene. U mnogim slučajevima nije. U potonjem slučaju valja nam kod te iste oblasti potražiti spis, o zbivšoj se promjeni, komu kopija te promjene mora priležati. Tu ćemo dakle potreban izpravak svoje mape sami obaviti. Vrlo riedko se zbiva, da je odnosna parcela u mapi označena ili posve drugim brojem, ili nejasno pisanim brojem ili konačno, da je brojna oznaka u mapi posve ižpuštena. — U sva ta tri slučaja valja nam se pomodi mapami kod nadležne gruntovne oblasti, a ako se i tu ne bi mogli pomodi, treba nam zatražiti razjašnjenje u arhivu mapa, te na temelju ovoga mapu izjjraviti. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— SI — Ad 7. Slučaj, gdje su medjašne crte u´ katastralnoj mapi pogrješno označene, obično se ne će modi inako konstatovati, nego prispodobiv našu mapu sa što mogude Više njiti istovjetnih. Mapa takoviii, kako rekosmo, ima kod nadležne gruntovne oblasti i kod nadležnih obćinskih poglavarstva. Prispodobom naših mapa s ovimi, modi demo u najviše slučajeva razliku konstatovati. U slučajevilna, da medjašne točke i crte, koje nas zanimaju, tvore ujedno i međju raznih poreznih obdina, valja nara vazda naše nacrte s odgovarajućim sasjednih poreznih obdina prispodobiti — tu se nalazi obično najviše razlika Ako smo takovu razliku konstatovali, valja nam prije svega izpitati, da li ta razlika nije nastala usljed raznolikog stezanja i raztezanja papira. — Učiniti demo to, izpraviv tu pogrješku, na jednoj i na drugoj mapi, gore opisanim načinom. Ako je razlika nastala zbilja samo s toga uzroka, potrebno je, da ju izpravimo; u svakom drugom slučaju zatražimo razjašnjenje u arhivu mapa. Prigodom izmjere, naidi taožemo i na druge pogrješke, — koje moramo vazda odmah ustanoviti, izpitati i izpraviti. I tu valja na umu vazda imati, da katastralni (i gruntovni) posjed ne mora uvjek identičan biti sa faktičnim posjedom, te da u izmjeri prema tomu možemo dođi do netočnih rezultata i onda, ako smo se služili i najboljim mapama i najboljim instrumentima. — Valja se stoga kod svake izmjere medja držati pravila, da ovu moramo točno, na temelju valjanih mapa, valjanimi pomagali ustanoviti, svagda u prisutnosti medjaša. Ako je to prisude za vremena rada ne mogude, — svakako treba saslušati medjaše prije, nego li se rad zaključi. Konačno budi dozvoljeno spomenuti, da se, izim gore pomenutih litografiranih kopija katastralnih mapa, mogu u arhu mapa dobiti i t. zv. pikirane mape. Te su mape rukom radjene, — i stoga u svakom pogledu točnije. — Nabava ovih zaista je znatno vedimi troškovi skopčana. Ali s razloga, jer se tim izbjegava mnogim pogrješkam i korekturama, i s razloi;a, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 24 <-- 24 --> PDF |
22 da se od ovakovih kopija mogu nabaviti pojedini listovi, dočim se od litografiranili kopija mogu kupiti samo listovi jedne porezne obdine zajedno, vazda demo bolje proći, nabavimo li si pikirane kopije. H. Nekoje neizpravnosti ? u članku: »Dva odgovora« u svezci 6. Šumarskog ]i« broj 9. i 10. »Šumarskog lista« od god. 1901. rečeno: »da bilje transpirira dakle i hrast lužnjak vodu korienjem usisanu i iz zraka upitu, koju ne može upotriebiti«. Pri tom je izvolio primjetiti, da bilje ne može iz zraka vode upiti. Ovu tvrdnju g nadšumara oborili bismo odma sjetivši se na mahovine specialno na one, koje živu na golom kad i kad na gladkom kamenu Oborili bi tu tvrdnju gjetivsi so na funkcije zračnog ko ricnja (Luftwurzeln) nekojeg bilja. Držimo naprotiv, da gosp. nadšumar nije mislio sve bilje, ved naše nadzemno listnato, a poglavito naše drvlje i grmlje. Da je količina vode, koju nadzemno listnato bilje iz zraka upija, prima ili usisava, neznatna, o tom ovdje nije govora, vfć nije nam poznato, a da je ne bi primalo. Ka protiv toga Kerne r u svom djelu: »Pflanzenleben« n prvom dielu pod naslovom: »A.ufnahme von Regen und Tau (lurch die Laubblatter« na strani 208. i sliedećim razpravlja 1 liepa pravoužitnica kiteći me kitom cvieća, niti ne po mišljajući na phjsiologijii bilja, poškropila ju je vodom, a da tako brzo ne uvene u okancu mog kaputa. Dakako reći se mora, da se tu nije rp;dilo samo o upijanju vode, već i o uma njenju transpiracije. |