DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1903 str. 13     <-- 13 -->        PDF

— 11 —


Razgledamo li pupove na jednom Ijetorastu, opazit demo
da se njihov broj ravna po broju listova. Povise svakoga
lista stoji po pravilu jedan pup, dapače ima kadkada pupova
u pazušicama lista »medju« ljuskama »od<´ pupova. Bez takovih
je n. pr. bukva, a manjkaju i u najdolnjim listovima
grabra, lipe, breze. Ka snažnim, jakim mladicame grabra, izrastu
obično u pazušicama lista po dva, tri pupa. Takove
suvišne pupove zove Biigsen »Beiknospen«. One zamienjuju
često mrtva oka, a izbiju, ako je nastradao glavni pup, u pazušiei
lista. U jalše poraste pup tek u četvrtoj pazušici, dočim
žutika ili žutikovina (Berberis vulgaris) razvija mladice samo
iz pazušica.


Absolutni broj listova, a po tome i pupova na jednom
Ijetorastu, pohranjen je u onom pupu iz kojega se ovaj razvio.
U iglastog drveda manjkaju mnogim iglicama pupovi u pazušicama.
Tako su mladice od smreka u dolnjem dielu bez pupova,
dočim se u srednjim i gornjim dielovima po 6 pupova
razdieljuje nepravilno na iglice i na vršak mladice. Ovih ima
5, a počimaju njima prešljeni grana, koji su za smreke, jele,
borove značajni. Na jednom Ijetorastu od tise ima pup u
pazušici 13, 14 21, 22, 23, 32, 33, 37, 41, 46, 48 lista,
dakle su nepravilno razdieljeni. Ekstremnih iznimaka ima u
nekih odlika jele i smreke (Schlangenfichte; Schlangentanne),
gdje horizontalne grane razvijaju samo vršikaste mladice (Gipfeltriebe),
a izbijaju riedko postraničnim mladicama.


U ljetu igra plojka lista glavnu ulogu, dočim se ostali
dielovi, naročito listna podina i zalistci, toliko ne iztiču. Inače
je to u zimi. Listovi, koji su na Ijetorastu izbili u jeseni, ne
samo da su manji, od prijašnjih, ved im se mienja veličina
i ostalih dielova. Dočim se plojka lista sve to više umanjuje, iztiču
se sve to više podina i priperci iz kojih se obično razviju i ljuske pupova.
One ljuske, koje su se razvile iz podine lista, ovjenčane su na
tjemenu nerazvitom plojkom, koja nalikuje šiljku ili listnatom privjesku,
dočim se one ljuske, koje su postale odpripreraka, premetnu
u sitna dva listida, koji često i manjkaju. Prve ljuske susre