DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 725 -. pieska, koje ne bi nikada u tolikoj mjeri sa razmjerno malim troškom provedeno moglo biti, da borovicu nije narav tamo tako razmnožila. Izim grmlja nalazimo u drugoj formaciji i pojedina od naravi uzrasla stabla klena, jalše, akacije, zatim pojedinih vrsti topola i vrba. U trećoj formaciji je piesak pretvoren u izvrstno kulturno tle, koje na površini 60—100 cm. debelu bumosnu naslagu tvori, postajuć tako prikladno za svaku vrst kulture bilo poljodjelske bilo šumske. U ovoj formaciji izcezava posvema bilje iz prve formacije, da ustupi mjesto kulturnim gospodarskim bilinama i svim vrstima šumskog drveća neizključiv niti hrast lužnjak. Za šumara je vriedno u ovom odsjeku zabilježiti u kakovoj je množini i grupiranju pojedina vrst šumskog drveda na Deliblatskim pjesktiljama zastupana. Ciste sastojine ili u smjesi sa drugim drvedem tvore kao vladajuda stabla sliedede vrsti: crna, kanadska, biela i siva topola, jablan i akacija. U sad vedih, sad manjih grupa uzrasla je crna jalša, lipa pa jasen i crni bor. Eaztrešen po pjeskulja jest bieli bor, breza, briest, bieli i crni dud, trepetljika. Izim ovih vrstih zastupano je na Deliblatskih pjeskulja skoro sve drvlje i grmlje srednjo-evropejske flore, a imade tu zastupnika i prekomorske flore sa kojima su osobito za krajiške vojne uprave pravili pokuse, tražed najprikladniju vrst drva, koja bi za pošumljenje te pustinje najbolje odgovarala i tamo napjevala. Nakon što sam u dosadanjem - razlaganju u kratko pre-. dodio prilike i odnošaje s kojima tamošnji šumari računati imadu i proti kojim im je boriti se privadjajud šumskoj kulturi Deliblatske pjeskulje, pokušati du sada opisati način i uspjeh njihovog kulturnog rada. |