DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 764 —


movini najpogibeljniji takmac čamovina iz okupiranih zemalja, a s
druge strane spriečava prodaju nestašica modernili prometila — željeznica
— u onim krajevima u kojima mnogo čamovih šuma ima, naime u
gor. Krajini.


Glede slabih uspjeha prodaje hrastovih čestica ima više uzroka.
Ponajprije osjećaju se još uvjek posliedice obćega gospodarskoga zastoja,
koji datira od polovice g. 1900. Pa ako se danas već može reći, da
smo najgore prebavili, ipak se još sveudilj našla obća šumsko-trgovačka
bilanca oporavila nije. Ona pokazuje još uvjek znatan nazadak u izvozu
i to ne samo nazadak prema prosjeku zadnjih godina u obće, već naročito
znatniji nazadak prema prošloj god. 1901. — a ta je već i sama
slabija bila Prema najnovijim službenim podatcima, koji sižu do konca
listopada, bila je šum. trgov. bilanca za prvih 10 mjeseci o. g. za 29.813
vagona (po 100 metr. centi) u vriednosti od 19´,52 K. nopovoljnija od
one u istojn razdoblju u g. 1901. Kao drugi razlog, da je prodaja naše
robe slabija, naročito dužica, uzrok je dobrim dielom oštra konkurencija
Amerika, koja je svojimi proizvodi razna h-ancuska tržišta poplavila. Nu nije
samo Amerika oštri konkurenat našoj hrastovini, već i Bosna, ponešto
Srbija pak naročito i Rumunjska oštro konkurira u hrastovini našoj robi.
Ova je poslednja zemlja počela u zadnje vrieme osobito privlačiti razne
domaće i strane drvotržce. koji su inače bili glavni kupci naših šuma. Neki
su se zadnjih godina počeli odbijati od naših šuma, jer da su im preskupe.
U Rumunjskoj već više takovih radi. Tako je i)rimjerice kod nas dobro
poznata belgijska tvrdka Q. Lamarche, počela nedavno izradbom kupljenih
hrastova u Rumunjskoj i odmah odpočela posao sa 920 naših i
kranjskih šumskih radnika, a izradjivat će dužicu opredieljenu na Cette
i Marseille. Naši će glavniji prodavači hrastovih šuma morati sloga popustiti
od visokih izkličnih ciena, jer će se inače drvotržei od naših šuma
odbiti, a kad se jednoć sasvim odbiju, ne bi ni to već od uspjeha bilo.


Potanje o uspjehu dražbah prošloga i ovoga mjeseca priobćit ćemo
u budućem našem izvještaju.


Različite viesti.


Tri jubilarca. Početkom školske godine 190-´./3. dne 15. listopada
bila su tri odlična profesora c. kr. visoke škole za zemljotežtvo u
Beču srdačno pozdravljena od profesorskoga zbora, a i mnogih njihovih
prijatelja i štovatelja, i to: dvorski savjetnik profesor šumarstva Adolf
vitez Guttenbor g povodom 40 godišnjice sv^oga službovanja i 25 godišnjice
svoga djelovanja kao profbsora, nadalje dvorski savjetnici pro