DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 753 — Od jednoga prostornoga metra na pr. napravi obrtnik 1000—1200 žlica za jelo i običnih kuhača, tako, da u dalekim šumama po 0´7—l´O K. kupljeni drveni materijal za 100 komada žlica 7—-10 filira stoji. Pošto niti marljivi domaći obrtnik dnevno nije u stanju izraditi više od 50 kom., iz toga uviditi možemo, da ove privrede podnipošto nisu sjajne. Veličina gore spomenutih ciena zavisi od toga, kakove veličine imaju žlice, nadalje je li je domaći obrtnik iste trgovcu ili najbhžemu krčmaru-trgovcu prodao, ili pako putem kuća-, renja unovčio? Kada siromašan žljičar ovu robu trgovcu proda, izbije više puta zaslugu samo od 20 — 50 filira dnevno, dočim putem kućarenja 80—100 filira zaslužiti može. Obrt pravljenja drvenih cipela bilo bi vriedno razviti i usavršili. Potrošak na drvenim cipelam u zadnjim se je godinama tako jako podigao, da su trgovci jedva u stanju bili dovoljne množine sebi pribaviti, a uz to su morali robu skupo platiti. Sa naručbama te prodajom baveći se posredujući poduzetnici i ovdje bi povoljno djelovati mogli, dapače mogli bi se i strojevi kod te proizvodnje rabiti. Razvitak ove grane proizvodnje putem domaćega obrta, mogao bi se samo za one okolice preporučiti, u kojima su se takove cipele i prije već izradjivale Nješto se ove robe i iz inozemstva uvaža, ali množinu iste nismo u stanju izkazati. Inozemni promet na drvenimi žlicama iznašao je g. 1898.: uvoz 126 q. u vriednosti od 5040 K. (1 q. = 40 K.); izvoz 997 q. sa 40.000 K. Po tome je naša trgovačka bilanca razmjerno povoljna, nu uzev konačni uspjeh u obzir, ipak je ona vrlo čedna. Domaći stolarski obrt takodjer je sposoban za dalnji razvitak. Na drugom smo već mjestu spomenuli, da se na ovom polju mali obrt više puta od domaćega obrta razlikovati neda. Od maloga obrtnika postavši domaći obrtnik izobražen je u 54 |