DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 747 — koje okolice sa običnima i finijima guslama i inima raznim glazbenim instrumentima, takorekuć, cieli sviet obskrbljuju. Za tu svrhu sposoban poduzetnik, koji bi domaćemu obrtu nalazeću se finiju drvnu surovinu osigurao, učinio bi sretnim nekoliko hiljada sikulskih obitelji, uz to bi i posjednici svoje šume bolje nego danas unovčiti mogli. Država bi pako sa kamatama došla do svoje, u razmjeru neznatne uložene glavnice. Kao domaćemu obrtu drvenoga posudja, tako i obrtu obruča za sita, malo po malo prolazi doba, i to izključivo samo radi skupoće drva, koja skupoća izključuje to, da bi se naši domaći obrtnici s onima u Kranjskoj i Bukovini natjecati mogli. S našim se obručima za sita i rešeta kranjski obrtnici u velikoj mjeri natječu, osobito proiz voditelj i smrekovih obruča u Georgenu, te oni bukovih obruča u Reifnitz-Soderschmitzu i u Gottsche-u. S jedne strane sastoji se to u tome, da ondješnji domaći obrtnici gotove obruče bečkim i ugarskim tvorničarima i trgovcima prodavaju, s druge strane pako, da gotovu robu na kola natovare i voze u Hrvatsku i Slavoniju, ovu od onuda kroz južne županije u dolnju Ugarsku i na iztok odpremaju, dapače sa gotovim sitima i rešetima još i kućariti k nama dolaze. Obruče za sita i rešeta proizvadjaju u Ceskoj u selima Aussergefild, Obermoldau i Tusset, koje proizvode »DeutscherB6hmerwaldbund « s time podpomaže: da ih sa inom robom zajedno preuzima, u svrhu unovČivanja izložbe priredjuje, te sa prodajom istih na svjetskima pijacama upravlja. Od tuda se može tumačiti ta okolnost, da su se češki obrtnici kadri uzdržati uz razmjerno visoke drvne ciene, akoprem dnevno samo 0-7—0-9 K. zaslužuju. Sa našom ovakovom robom konkurira još i dan danas jeftinim drvom radeći domaći obrt u Bukovini, koji se u ta kovom povoljnom odnošaju nalazi, da je u stanju ovakovu robu uslied pametne vozarinske politike i u Njemačku jeftino od premati. |