DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 742 —


nastaje nije još riešeno pitanje, jer dočim se ona nz prisutnost
ličinke šiškarove razvija, ne razvija se uz samu prisutnost ličinke
i gusjenica ostalih zareznika, koji slično živu. O tom
ima više theorija tako Malpighiova, Lacaze — Duthiers-ova
pak Reaumurova, koju dieli i poznati šumarski entomolog
Ratzeburg. Danas se ipak najviše drži, da se pravi razlog
stvaranja šišaka ima pripisati samoj ličinki i posebnoj sekreciji
ličinke. To posebno izlučivanje proizvodi valjda neko podraživanje
na tkaninu biljke,- koja ju obkoljuje, a ta je tkanina
time potaknuta, da se njezine stanice umnažaju, pa tako
nastaje posve različito staničje, nego li je normalno, koje se
malo po malo razvije u zamršeno tielo, što ga nazivljemo
šiškom, Najnovijimi iztraživanji, veli predavač, dokazano je da
S9 šiška tekar onda razvijati stane dok se iz jajašca šiškareva
ličinka izvali, dakle je njezin razvoj u neposrednom savezu sa
razvojem ličinke. Sto se upliva šiške na njezinu podlogu tiče,
nije se moglo konstatovati, da bi ta podloga baš od toga trpila
i to s toga, što i one same imaju klorofila. — Gra d ja
šiška takova je, da se mogu kod svake šiške razlikovati četiri
raznu sloja, koja su od središta šiške ovako nanizana:


1. hranivi sloj, 2. zaštitni sloj, 3. šiškin parenchim i 4. šiškina
epidermida. Ličinka šiškara dobro s toga zaštićena, a to i
mora da bude, jer ima svu silu neprijatelja.
Kemička sastavina svake šiške nije dakako jednaka, nu te
si sastavine raznih vrsti šišaka sliče. Po Guibortu sastoji šiška
od Cjnips tinctoria : Acidum tannicum (digallicum) ili tanina
(Ci4 Hin On). Acidum gallicum (C, H« O.,), Acidum ellagicum
(Cij Hg Og), Acidum luteogallicum, od klorofda i hlapiva ulja,
gume, škroba, drvenaste tvari, sladora, bjelanjka, kalijeva sulfata
i klorita, kalijeva i vapnikova gallata, vapnikova oxalata
i fosfata, te vode. Množina trieslovine varira, a po tom i sve
šiške jednako vriedne nisu. — Sto se uporabe šiške tiče, veli
predavač, da se ona od davnine u razne svrhe rabi. Stari Grci rabili
su kako Theophrast svjedoči 2 vrsti šiške za razsvjetu;
kakove su to šiške bile, danas se ne zna. Nu i za crno boja