DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 742 — nastaje nije još riešeno pitanje, jer dočim se ona nz prisutnost ličinke šiškarove razvija, ne razvija se uz samu prisutnost ličinke i gusjenica ostalih zareznika, koji slično živu. O tom ima više theorija tako Malpighiova, Lacaze — Duthiers-ova pak Reaumurova, koju dieli i poznati šumarski entomolog Ratzeburg. Danas se ipak najviše drži, da se pravi razlog stvaranja šišaka ima pripisati samoj ličinki i posebnoj sekreciji ličinke. To posebno izlučivanje proizvodi valjda neko podraživanje na tkaninu biljke,- koja ju obkoljuje, a ta je tkanina time potaknuta, da se njezine stanice umnažaju, pa tako nastaje posve različito staničje, nego li je normalno, koje se malo po malo razvije u zamršeno tielo, što ga nazivljemo šiškom, Najnovijimi iztraživanji, veli predavač, dokazano je da S9 šiška tekar onda razvijati stane dok se iz jajašca šiškareva ličinka izvali, dakle je njezin razvoj u neposrednom savezu sa razvojem ličinke. Sto se upliva šiške na njezinu podlogu tiče, nije se moglo konstatovati, da bi ta podloga baš od toga trpila i to s toga, što i one same imaju klorofila. — Gra d ja šiška takova je, da se mogu kod svake šiške razlikovati četiri raznu sloja, koja su od središta šiške ovako nanizana: 1. hranivi sloj, 2. zaštitni sloj, 3. šiškin parenchim i 4. šiškina epidermida. Ličinka šiškara dobro s toga zaštićena, a to i mora da bude, jer ima svu silu neprijatelja. Kemička sastavina svake šiške nije dakako jednaka, nu te si sastavine raznih vrsti šišaka sliče. Po Guibortu sastoji šiška od Cjnips tinctoria : Acidum tannicum (digallicum) ili tanina (Ci4 Hin On). Acidum gallicum (C, H« O.,), Acidum ellagicum (Cij Hg Og), Acidum luteogallicum, od klorofda i hlapiva ulja, gume, škroba, drvenaste tvari, sladora, bjelanjka, kalijeva sulfata i klorita, kalijeva i vapnikova gallata, vapnikova oxalata i fosfata, te vode. Množina trieslovine varira, a po tom i sve šiške jednako vriedne nisu. — Sto se uporabe šiške tiče, veli predavač, da se ona od davnine u razne svrhe rabi. Stari Grci rabili su kako Theophrast svjedoči 2 vrsti šiške za razsvjetu; kakove su to šiške bile, danas se ne zna. Nu i za crno boja |