DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 739 — sanska Gradiška, dobilo se 1.559 m´-´ gradjevnog drva, a od kojih odpada na cjepanu robu (bačvarske dužice) oko 4U7„, na rezanu robu oko 557o i 3000 pr. m. gorivog drva. Kad se dovrši izgradnja šumske željeznice, dugačke preko 40 km. koju izvadja neko Rothschildovo poduzeće, tad de se u za sada nepristupuim hrastovim šumama Usore planine izradjivati vriednija hrastova roba, koja će povisiti vriednost današnjem gradjevnom drvu i približiti ga onomu u slavonskim hrasticima. Pred nekoliko godina počele su se prastare bukove sastojine sjeći. Bukva se nalazi više ili manje kao čista sastojina, ili u mješovitim u kojima ona prevladjuje, a sklop i obrast takovih sastojina je većinom podpun. Stabla se iztiču sa svojom liepom duljinom, punoćom i čistoćom od granah, a nada sve se odlikuju obzirom na svoju veliku starost zdravošću i kalavosću. Domaća bukovina rabi se do sada izključivo samo u zemlji. Izgradnjom željezničke pruge Bogujno-Aržano-Spljet, otvorit će se izvoz bukovom drvu u Dalmaciju. Za izvoz bukovog drva iz zemlje, sklopila je zemalj. vlada Bosnu i Hercegovinu pred neko vrieme s jednom tvrdkom u Mitrovici ugovor na više godina, koja godišnje izradjuje do 40.000 pr. m. bukovog drva. Kod takovog izradjivanja na Motajica planini, pokazali su se ovi rezultati. Od 4.885 stabala s promjerom od 25—-40 cm., dobilo se 2.325 m´´ gradje i 1435 pr. m. oblica, a od 2.517 stabala s promjerom od 41 cm., dobilo se 3244 m^ gradje i 2.381 pr. m. oblica. Bosanska je bukos´ina u svim tehničkim gradnjama, gdje se ona upotrebljuje, najbolje uporabiva. Iz gore navedenih okolnostih može se razabrati da konkurencija s bosanskim drvom, nije baš tako pogibeljna austrijskoj i ngarkoj drvnoj produkciji, kako se to do sada smatralo. A da je tomu tako, ima se srećom zahvaliti svim nepogodama i potežkoćama, koje proizvodnju sprečavaju, te s kojima se ta konkurencija boriti imade. Velika udaljenost najboljih šuma od prometila, kao i pomanjkanje modernijih komunikacionih |