DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1902 str. 21     <-- 21 -->        PDF

— 739 —


sanska Gradiška, dobilo se 1.559 m´-´ gradjevnog drva, a od
kojih odpada na cjepanu robu (bačvarske dužice) oko 4U7„,
na rezanu robu oko 557o i 3000 pr. m. gorivog drva. Kad se
dovrši izgradnja šumske željeznice, dugačke preko 40 km.
koju izvadja neko Rothschildovo poduzeće, tad de se u za sada
nepristupuim hrastovim šumama Usore planine izradjivati vriednija
hrastova roba, koja će povisiti vriednost današnjem gradjevnom
drvu i približiti ga onomu u slavonskim hrasticima.


Pred nekoliko godina počele su se prastare bukove sastojine
sjeći. Bukva se nalazi više ili manje kao čista sastojina,
ili u mješovitim u kojima ona prevladjuje, a sklop i obrast takovih
sastojina je većinom podpun. Stabla se iztiču sa svojom
liepom duljinom, punoćom i čistoćom od granah, a nada sve
se odlikuju obzirom na svoju veliku starost zdravošću i kalavosću.
Domaća bukovina rabi se do sada izključivo samo u
zemlji.


Izgradnjom željezničke pruge Bogujno-Aržano-Spljet, otvorit
će se izvoz bukovom drvu u Dalmaciju.


Za izvoz bukovog drva iz zemlje, sklopila je zemalj. vlada
Bosnu i Hercegovinu pred neko vrieme s jednom tvrdkom u
Mitrovici ugovor na više godina, koja godišnje izradjuje do


40.000 pr. m. bukovog drva. Kod takovog izradjivanja na Motajica
planini, pokazali su se ovi rezultati. Od 4.885 stabala
s promjerom od 25—-40 cm., dobilo se 2.325 m´´ gradje i 1435
pr. m. oblica, a od 2.517 stabala s promjerom od 41 cm., dobilo
se 3244 m^ gradje i 2.381 pr. m. oblica. Bosanska je bukos´ina
u svim tehničkim gradnjama, gdje se ona upotrebljuje,
najbolje uporabiva.
Iz gore navedenih okolnostih može se razabrati da konkurencija
s bosanskim drvom, nije baš tako pogibeljna austrijskoj
i ngarkoj drvnoj produkciji, kako se to do sada smatralo.
A da je tomu tako, ima se srećom zahvaliti svim nepogodama
i potežkoćama, koje proizvodnju sprečavaju, te s kojima se
ta konkurencija boriti imade. Velika udaljenost najboljih šuma
od prometila, kao i pomanjkanje modernijih komunikacionih