DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 714 — kojom će se svezati sa dalm. želj prugom Knin—Šib nik. U samoj Sibeničlcoj luci priredjuje so drvođvor za to bosansko drvo, sa kojega će se stigla roba neposredno ukrcavati na ladje i parobrode, i izvažati u inozemstvo. Računa se, da će se — kad bude sve gotovo — moći dnevno do 60 vagona robe u Šibenik staviti. - Šibenik bi po tome bio četvrta točka važna za izvoz bosanskoga drva u prekomorske krajeve. Prva je točka bio Metković na Neretvi, kod kojega je mjesta rieka Neretva već tako široka i duboka da i morski brodovi ovamo lahko dolaziti mogu; druga važna točka je dubrovačka glavna luka u Gružu, iz koje se izvažaju. — kako so i sami osvjedočismo — velike množina drva, naro ito mekane robe; treća je točka Zelenika u Boki Kotorskoj kraj Ercegnovog; a četvrta gore spomenuta luka u Šibeniku. Bosansko je drvo počelo u obće našemu drvu praviti veliku konkurenciju, naročito četinjavoj robi iz našega „Gorskoga kotara", pa to osobito osjećaju ne samo mnogobrojne pilane u tom kraju, već i sami šumovlastnici, koji svoje šume sada težko unovčuju. 0 urodu šiimskog´a sjeniciija za o. g. javlja Julius Staincr c. kr. dvorski dobavljač i vlastnik poznate trgovine sa šumskim sjemenjem u Bečkom Novom-mjestu sliedeće : „Jel a imala je ove godine nešto še šarica ali žalibože prejnalo, a da bi se potreba na tomu sjemenu pokriti mogla ; samo sjeme je vrlo dobre kakvoće, a i ciena nije previsoka. Dobro je urodilo sjeme brezo, jasena, g r a b a i svih vrsti j a- V o r a. Kvaliteta ovih vrsti vrlo je dobra, a ciene su nizke. 0 urodu hrastovog a šir a izvještaji iz Slavonije, voli, glase vrlo razno, nu čini so da je urod šira lužnjakova srednje ruke, dočim ima žira kitnjakova samo vrlo malo". (Mi čujemo, da ima diljem Slavonije žira i lužnjakova i kitnjakova dosta. Ur.) Uzgoj buliača I šumski požari u Dalmaciji. U novije vrieme goji se sve više u Dalmaciji, naročito na jugu, buhač i to na šumskomu zemljištu. U tu se svrhu šuma posjoče, a svi ostatci: grmlje, sušanj i t. d. spali i tako tlo donekle za sjetvu podjubri i prirodi. Iza nekoga vremena dužni su vlastnici opet to tlo šumskoj kulturi privesti. Žalibože ovaj je način priredbo tla često uzrokom velikim šumskim požarima; često naime preskoči vatra sa ovakovoga zemljišta i zapale se izokolne šume i živice, to i ogromne površine od požara stradaju. Ovi mnogobrojni požari u velike oštećuju dalmatinske šume i živice, i nasade po dalmatinskomu primorju i otocima, o čem smo se i sami putujuć prošloga mjeseca ovim krajevima osvjedočiti mogli. Oblasti su poprimile sva sredstva, da to požare spriečo, ali to ipak svagda uspjeha ne irna, jer kraj silne žege i dugotrajne sušo, nmoga i mnoga šumska površina postane plienom plamena. |