DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 713 — visoke ciene preprodavali n tvornicama tanina, Ijoje samo da svoje tvornice u poslovanju drže, moraju Itupovati sirovi materijal i uz tako povišene ciene, da im se ne naplaćuje posao, uslied čega lako može nastupiti vrieme, kada će tvornica tanina morati posve obustaviti svoje poslovanje. Ovaj slučaj bio bi najštetniji po same vlastnike šuma, jer bi im time izćezao glavni konzumenat ovoga inače slabo uporabivog materijala. Razna drvena gradja i gospodarsko orudje iz bukovog, brestovog i jasenovog drva ostaje već više godina podjednako kako u proizvodnji tako i u prodji. Znatnu trgovačku vriednost imade gospodarsko drveno orudje. U god. 1901. proizvedeno i prodano je što u, što izvan Slavonije oko 30.000 kom. lopata, 6000 kom. lopata i karlica za pekare, 10.000 kom. kosira i drugih držala, 600.000 kom vila i preko 1000 kom. kolica. Drveni ugalj imao je i u godini 1901. vrlo dobru prodju. Proizvedeno je i većinom u austrijske zemlje i u Italiju izvezeno je preko 400.000 metr. centi. Žir nije rodio u godini 1901. Mnoge gusjenice obrstale su hrastovo lišće već u rano u proljeće, te je usljed toga bio plod neznatan U posavskim šumama nakupljeno je žira oko 7000 metr. centi i sve je prodano u tuzemstvu uz cienu od K. .5 do 6 po 100 klg. Šišk a je trpila pod nerodicom žira, te je u cieloj Slavoniji skupljeno svega oko 20 000 metr. centi, te je prodano uz cienu od K. 11 do 17 po 100 klg. Našu šišku vrlo pobija u trgovini valonea iz male Azije i Quebracho iz Amerike. Prilikom obnove trgovačkih i carinskih ugovora bilo bi dobro, visokom carinom otežčati uvoz ove robe , čime bi se očuvala i naša specijalna produkcija tanina od vrlo osjetljive konkurencije. Državni izpiti za samostalno vođjenje šamskoga gospodarstva obdržavat će se ove godine u jesenskom roku dne 17. i sliedećih dana mjeseca studena u Zagrebu. (Vidi oglas straga u ovom broju). Šibenik nova izvozna luka za bosansko drvo. Do skora počet će iz šibeničke luke izvažati silno drvo iz Bosne, jer je pr. god. „bosansko dioničko družtvo za šumsku industriju" kupilo od bosanskohercegovačke zemalj. vlade silne šumske površine u zapadnom dielu Bosne, koje će eksploatirati. To je ogromni kompleks šuma, koji se proteže od Doberlina, pa sve do bosansko-dalmatinske medje. Prema ugovoru trajat će izcrpljivanje tih šuma kroz 30 godina, pa će družtvo imali dužnost, da izcrpljenu površinu i pošumi. U svrhe izvoza izradjene robe, izgradjuje družtvo na vlastiti trošak uzkotračnu željeznicu u duljini od kojih 80 kilometara, a sa troškom od kojih 6—8 milijuna kruna. |