DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 69 <-- 69 --> PDF |
- 711 — slabe uspjehe obavljenih dražba u pređprošloj godini. S toga je sve do konca godine ostalo neprodano od dražbi podvrženih hrastovih šuma i to od krajiške investicionalne zaklade u vriednosti od K. 994.319, od kraljev, šumskog ureda u Vinkovcima godišnje sječe i veleprodaje K. 2,475.472 i od brodske imovne obćine u Vinkovcima K. 526.690 ili ukapao K. 4,005.981. Naprotiv prodano je od kraljev, šumskog erara u vriednosti K. 1,804.530, od krajiške investicionalne zaklade K. 1,464 464 od imovnih obćina Gradiške K. 427.721, Brodske K. 1,775.145, Petrovaradinske K. 491.849, ukupno K. 2,694.714, od urbarijalnih obćina K. 79.032 i od privatnika K. 749.825 ukupno dakle za svotu od K. 6,791.565. Od proizvodnje iz predprošle godine ostalo je hrastove gradje još na mjestu proizvodišla vrlo mnogo, osobito finih rezanih dasaka i friza za parkete. I u god. 191)1. nije se mogla prodati ciela proizvodnja, makar da je u nekim primoranim slučajevima nudjena roba jedva za troškove proizvodnje. Koncem godine ostalo je još neprodano i neizvezeno od okruglih stupaca i englezkih polovnjaka (Wagenschuss) IS-S^/j, od Une rezane gradje 277o i od inače za prodaju priredjene hrastove gradje i friza za parkete 577o- Prema ovim okolnostima izgleda, kao da su za uvjek prošla ona vremena, kada su sve parne pilane u Slavoniji bile tako pretovarene sa naručbama na hrastovu gradju, da su već morale odbijati i bolje potražbe. Sada su iste te pilane prenatrpane gotovom robom, bez da se sa ikoje strane pojavljuje živahnija potražba. Potraje li ovako još koju godinu, morati će sve pilane obustaviti svoj rad, ili će vlastnici šuma morati obahti cienu sirovom materijalu do vriednosti edgovarajuće faktičnoj mogućnosti prodje gotove robe. Tračak svictla u ove nepovoljne okolnosti u našoj drvarskoj trgovini unesoše kao i predprošle tako i god. 1901. francezke dužice i njemačka bačvarska gradja. Prem se konkurencija u cjepanoj bačvarskoj gradji, osobito iz Amerike, Rusije, Rumunjske, Srbije i Bosne na glavnim svjetskim tržištima, na kojim je dojako vladala izključivo slavonska dužica, sada sve češće pojavljuje, to je izvrstna kakvoća slavonske robe ipak nadvladjivala prodju i postizavala najbolju cienu. Potražba za gotovom, za izvoz pripravnom ciepanom gradjom bila je naime kroz cielu godinu potrajna. Franceska tržišta uzimaše iz Slavonije ne samo takozvane francezke dužice, nego i sve vrsti njemačke bačvarske gradje, koje se priblžavaše dimenzijama francezke usance. IJsljed ovakove svestrane potražbe rasla je i ciena kako za francezke dužice tako i za njemačku bačvarsku gradju, te je do konca godine bilo sve prodano i sa proizvodilišta odveženo na mjesto konzumcije ili na domaća skladišta, * |