DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 706 — voljan. Svjedoči to najbolje okolnost, da je od 12 čestica prodano njih 9, a popriečno uz naplatu od lO´/j"/,, iznad procjenbene vriednosti, pak dočim je lani u svem stiglo samo 7 ponuda, podneseno ih je ove go dine 1(5. Ova prva dražba, pa i ostale, koje su odmah iza nje sliedile, po kazalo su, da je drvarsko tržište počelo prilike optimističnije shvaćati, te da je obća gospodarska depresija svoju najnižu točku prešla, pa je nađe, da će gospodarske prilike doskora u normalnu kolotečinu svrnuti. Da se i prilike njemačkoga, za nas vrlo važnoga tržišta popravljaju, najbolje svjedoči okolnost, što se opaža kod ovogodišnjih dražba življe natjecanje njemačkih trgovaca, tih glavnih konsumenata hrastovih trupaca, artilda, koji je u zadnje vrieine samo slabo prolazio. Kako već gore spomenusmo i ostale su do sele održane dražbe pokazale priličan uspjeh — izim dražbe kod kr. šumarskoga ravnateljstva u Zagrebu, koja je bezuspješna ostala — prem se sama prodja izradjene robe još nikako povoljnom nazvati ne može. Tako je prodja glavne i najcienjenije naše robe, hrastove, sveudilj dosta slaba. Slabo prolazi rezana takova roba, i u i?Yancuzku, a zapela je već od nekoga vremena i trgovina s francuzkom dužicom, kako smo to već u našem zadnjem izvještaju naglasili, a koja je još do nedavno dobro prolazila i krasne se ciene za takovu dužicu postizavale. Nije puno bolje ni s njemačkom dužicom, dočim već mnogo vremena slabo prolaze lirastove željezničke podvlake. Da roba četinjača slabo prolazi, naglasili smo već u našem zadnjem izvještaju, a sad to ponovno naglašujemo; prodja je tako loša, da se riečki trg vrlo tuži na slab promet u toj robi, a same su ciene ove robe u zadnje vrieme za 15—20"/,, pale. Najviše je tomu kriva sve žešća utakmica okupiranih zemalja u kojima se trgovini drvom na sve moguće načine pogoduje, te su drvo ovih zemalja u veliko počele kupovati dosadanje mušterije riečkoga trga, a našega drva; naročito sve više gubi naše drvo gor. Krajine i gor. Kotara talijansko tržište. Ovu potonju nepovoljnu okolnost opetovano su naglasile riečka i senjka trgovačka komoi´a. Nešto se više traži u zadnje vrieme bukovina, koja se inače u pravilu najslabije traži i prodaje. Tako se sada dobro prodaje ne samo bukova dužica i vratila, već i tavoleti i testoni. Ipak je prodja ove robe obćenito dosta ograničena, jer ne podnosi velikih transportnih troškova. Kada bi se sa strane države dale na držav. željezničara pogodnosti kod odpreme, moglo bi se te robe i više prodati; a kada bi se drvotržci za to više zanimali i zajednički te pogodnosti molili, mislimo, da bi mogli i uspjeti. Eađo bi to njihovo nastojanje poduprli i šumarski kru |