DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 699 — Spomenutimi „zakoni o pošumljenju Krasa" usredotočen je vrhovni rad oko pošumljenja i predan posebnim vrlo shodno organizovanim povjerenstvima, koja po sustavnoj osnovi osnovi radnje oko pošumljenja provadjaju a članom im je i stručnim referentom i vrhovnim nadzornikom svih tehničkih radnja oko pošumljenja zemalj. šumarski nadzornik, kojega u tom poslu svi šumarski tehnici pol. oblasti podupirati moraju. Povjerenstva rade s prinosi interesenata, zemlje i državo, Sto sve posebnu „zakladu za pošumljenje" čini, kojoj još nešto znatnijih svota doprinose c. kr. povi. južna željeznica i uprava držav. željeznica, koje su se već osvjedočile o koristi tili radova po sebe samo. Svako povjerenstvo imalo je da izradi svoj „kataster pošumljenjao", ono daje po pododborih iztražiti i izviditi površine koje bi valjalo pošumiti i izriče u tom pogledu odluke — proti kojim dakako pristoji strankama pravo priziva. Na temelju „pravomoćnih" odluka počinju se radnje izvadjati. Materijal — pretežne biljke crnoga bora — dobiva povjerenstvo z državnili šumskih vrtova, nu u glavnom uzgaja ih u vlastitih šumskih vrtovih. Ono se skrbi da se odredjene površine valjano pošume, da se nasadi popravljaju, njeguju i čuvaju. Kakovimi je do sele uspjesi rad povjerenstva za pošumljenja Krasa primjerice u Trstu, Gorici—Gradiškoj i Istri do sada okrunjen neka to potvrde službeni podatci, a koji sižu do god. 1809, — sabrani za parižku izložbu — koji svjedoče: da je od početka pošumljenja Krasa u tim predjelima — području Trsta — a većinom i opet uz pripomoć države pošumljeno 1714 ha., dočim su povjerenstva — u kraće vrieme — pošumila od kad postoje 4220 ha. i potrošile za to sama preko 60 miUjuna samo sadjenica, dočim ih je prije samo oko 20 milijuna zasadjeno. Osim toga, osokoljeni i potaknuti uspjesima radova povjerenstva, rade marljivo i privatnici na djela pošumljenja, te su i oni zadnjih 20 godina preko 20 milijuna biljka u istu svrhu potrošili. Radi se pako danas u tim zemljama tako, da se je zadnjih godina popriečno na godinu po poverenstvu zasaditi dalo oko 6,500 000 biljka, uz posebnu pripomoć države zasadjivano je do 1 Yj mil. a pojedinim privatnicima izdano u istu svrhu po 2 mil. kom. biljka za jednu godinu. Ovaj sustavni rad u ovim nam susjednim zemljama,, gdje se pitanje o pošumljenu Krasa danas smatra u načelu riešenim, te je konačno riešenje toga pitanja postalo samo pitanje novca i vremeoa, izazvalo je obćenito sveobće priznanje, pa jer smo i mi željni da nam se prostrane goljeti našega Krasa u interesu naroda, naše zemlje i države što prije ozelene, slobodan sam predložiti slav. glav. skupštini hrv.slav. šum. družtva održanoj dne 20. listopada 1902. u Zagrebu sliedeću rezoluciju na prihvat: |