DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 55     <-- 55 -->        PDF

- 697 —
Skupština je prihvatila drugi ovoga predloga, na ime, da upravljajući
odbor izradi u smislu predloga predstavku i ovu podnese Njegovoj
Preuzvišenosti Svietlom Banu.


II. Predlog družtvenog člana i odbornika kr. profesora šumarstva
Ivana Partaša glascći:
Predlog (obrazloženje i rezolucija) u pogledu


št.o bržeg i uspješnijeg posu mijenja kraških go


ijetinamicnjen, da se o njem povede razprava na


r e d 0 V. glav. skupštin i hrv.-slav. šum. družtva, koja će


se dne 20. listopada 1902. u Zagrebu obdržavati.


S raznih i obćenito već dosta poznatih, naročito šumarskiim sruč


njacima dobro poznatih razloga, nastradale su zadnjih stoljeća šume


kraških predjela ne samo našega Primorja, već i susjednih nam zemalja,


poimence: Dalmacije, t. zv. austro-ilirskih primorskih zemalja i otoka.


Na brdima, gdje su nekoć bujne šume rasle, neracionalnom je gospo


darstvom došlo do toga, cta se jedva koja još šikara ili pašnjak na


lazi, a miioge su površine tako ogoljele, da se samo prostranim hrpama


kamenja nazvati mogu. Pučanstvo tih krajeva, negda imućno, sada je


gotovo na prosjački štap spalo, te ili kukavno na tim goljetima žive


ili se izselilo i još se seli, da u stranom svietu nadjc zarade i eksi


stencije, koju mu sterilno tlo kod kuće već pružati ne može.


Od druge polovice prošloga stoljeća počele su vlade ovih zemalja
priklanjati više pašnje šumarskimi i gospodarskim prilikami ovih krajeva
u obće i nastojale po svojim šumarskim strunčjacima, da bar
dalje ogoljećivanje po mogućnosti preprieče i još preostale šume nekako
uzčuvaju.


Nu vlade ne mogoše se samo time zadovoljiti, već su počele posvećivati
više ili manje brige tomu, da se pojedine puste površine i
goljeti, s kojih je već gotovo svake vegetacije nestalo, opet pošume i
tim temelji i za ostale vrsti gospodarske kulture stvore.


U raznim kraškim krajevima i zemljama naše prostrane monarkije
počeo je taj rad na temelju t. zv. obćega austrijskoga šumskoga
zakona od g. 1852., koji je zakon u kraljevinah Hrvntskoj i Slavoniji
nepromienjeno g. 1858., a u bivšoj Gornjoj Krajini uz neznatne promjene


g. 1860. uveden.
Kako je medjutim tendencija ovoga zakona, da u glavnom uzdrž
:šume koje je zatekao, du se u njima osjegura racijonalno gospodarstvo
obzirom na sječu, gojenje i čuvanje šuma, a ne daje dovoljne podloge
za stvaranje i podizanje novih šuma: to se i nisu mogle samo na
temelju ovoga zakona u kraće vrieme pošumiti silne, puste i gole površine
Krasa. Samo ondje, gdje su svi faktori bili podpunoma složni,