DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 55 <-- 55 --> PDF |
- 697 — Skupština je prihvatila drugi ovoga predloga, na ime, da upravljajući odbor izradi u smislu predloga predstavku i ovu podnese Njegovoj Preuzvišenosti Svietlom Banu. II. Predlog družtvenog člana i odbornika kr. profesora šumarstva Ivana Partaša glascći: Predlog (obrazloženje i rezolucija) u pogledu št.o bržeg i uspješnijeg posu mijenja kraških go ijetinamicnjen, da se o njem povede razprava na r e d 0 V. glav. skupštin i hrv.-slav. šum. družtva, koja će se dne 20. listopada 1902. u Zagrebu obdržavati. S raznih i obćenito već dosta poznatih, naročito šumarskiim sruč njacima dobro poznatih razloga, nastradale su zadnjih stoljeća šume kraških predjela ne samo našega Primorja, već i susjednih nam zemalja, poimence: Dalmacije, t. zv. austro-ilirskih primorskih zemalja i otoka. Na brdima, gdje su nekoć bujne šume rasle, neracionalnom je gospo darstvom došlo do toga, cta se jedva koja još šikara ili pašnjak na lazi, a miioge su površine tako ogoljele, da se samo prostranim hrpama kamenja nazvati mogu. Pučanstvo tih krajeva, negda imućno, sada je gotovo na prosjački štap spalo, te ili kukavno na tim goljetima žive ili se izselilo i još se seli, da u stranom svietu nadjc zarade i eksi stencije, koju mu sterilno tlo kod kuće već pružati ne može. Od druge polovice prošloga stoljeća počele su vlade ovih zemalja priklanjati više pašnje šumarskimi i gospodarskim prilikami ovih krajeva u obće i nastojale po svojim šumarskim strunčjacima, da bar dalje ogoljećivanje po mogućnosti preprieče i još preostale šume nekako uzčuvaju. Nu vlade ne mogoše se samo time zadovoljiti, već su počele posvećivati više ili manje brige tomu, da se pojedine puste površine i goljeti, s kojih je već gotovo svake vegetacije nestalo, opet pošume i tim temelji i za ostale vrsti gospodarske kulture stvore. U raznim kraškim krajevima i zemljama naše prostrane monarkije počeo je taj rad na temelju t. zv. obćega austrijskoga šumskoga zakona od g. 1852., koji je zakon u kraljevinah Hrvntskoj i Slavoniji nepromienjeno g. 1858., a u bivšoj Gornjoj Krajini uz neznatne promjene g. 1860. uveden. Kako je medjutim tendencija ovoga zakona, da u glavnom uzdrž :šume koje je zatekao, du se u njima osjegura racijonalno gospodarstvo obzirom na sječu, gojenje i čuvanje šuma, a ne daje dovoljne podloge za stvaranje i podizanje novih šuma: to se i nisu mogle samo na temelju ovoga zakona u kraće vrieme pošumiti silne, puste i gole površine Krasa. Samo ondje, gdje su svi faktori bili podpunoma složni, |