DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 37 <-- 37 --> PDF |
- 679 — naroda tako su još primitivni, da on ne osjeća potrebe dobre stalne zarade, za oto samo sa prekidanjem radi. Osobito od ranog proljeća, do kasno doba zime, akoprem ih poljski poslovi ne sprečavaju uviek u tome, samo onda po pojedine radnje dolaze, kada su novce već potrošili. Ovo se ustrojstvo kod proizvadjanja šindre od onoga prvoga nešto razlikuje, u koliko domaći obrtnici, po starom običaju, od tvornica preuzeti materijal ondje na domu izradjuju. Po tome su ovi obrtnici po pogodbi radeći tvornički radnici. Uzevši u obzir pako tu okolnost, da proizvoditelji šindre izrabljenjem vremena isto tako kao kod domaćega obrta neodvisno sami razpolažu, t. j . nisu pod pazkom tvorničarevom: za oto ih faktično za domaće obrtnike držati moramo. U koliko su nama podatci poznati, god. 1898. u 62 pilane bilo je 315 osoba kod ovakovih radnja zaposleno. Proizvedeno je na godinu 58138 hiljada komada šindre, u vriednosti od 798.000 K. Popriečna pogodbena zaslužbina po 1000 komada šindre iznašala je 5 K., a po tome ukupna radnička privreda oko 291.000 K. Moramo primjetiti još to, da u broj 315, pomoćni radnici uračunati nisu. Dva zajedno radeća radnika mogu na dan redovito 750 komada prigotoviti tako, da njihova ukupna dnevna privreda 3"75 K. iznaša. Koliko odpada od ove šindre na pojedine županije, to jest koliko se komada od te množine ondje izradilo, to nam pokazuje ona, na temelju god. 1898. izdanih obrtničkih statističkih data sastavljena skrižaljka (str. 680.). Nekoje na tvorničkom poduzetničtvu domaćega obrta tein eljeće se ustrojstvo domaćega obrta možemo gdjegdje i kod proizvadjđnja gospodarskog orudja naći, naime u »Bakonju« gdje jedna i sama takovom proizvodnjom baveća setvrdka, uz razne uvjete ovakoTo orudje i po radnicima izvan kuće izvadjati dade. Slično smo već ustrojstvo i kcd pletenja košara spomenuli. |