DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 660 — da i mi ovdje počnemo njezine care opisivati i izticati. Spomenut ćemo s toga samo to, da je ona na pola vlastničtvo obdine na pola erara i da su zadnjih godina mnoge investicije učinjene, da se to »svjetsko čudo« što laglje pristupnim učini. Ponajprije popravljeni i našljunčeni su svi glavni putevi, uvedeno je električno svietlo, a odkriveni su novi dielovi ove špilje i shodno spojeni sa jur poznatimi starijimi dielovi. Poseban je to čarni podzemni sviet, koji se vanredno dojimlje svakoga, koji u nj stupi, po gotovo, koji je prvi puta u nj stupio; takovih je medju izletnici bilo najviše. Osobitom se krasotom iztiču novi dielovi ove špilje radi prvotne boje pećina i sige, dočim se je ta boja tečajem vremena u starijim dielovima izgubila uslied dima baklja, kojima se posjetnikom prije špilja osvjetljavala. Ovoga puta dojam je ovoga podzemnoga svieta bio još tim veći, što je uslied kiše silno nabujala rieka Pivka, koja špiljom prolazi. Vrieme a i druge prilike nisu dozvolile izletnicima, da se na dalnjem putu još na kojem mjestu dalje zadrže, već je odlučeno iz Postojne neposredno preko Ljubljane i Zidanog mosta krenuti kući. Tako je i učinjeno. Pruga, kojom su se izletnici vozili dalje prema Ljubljani, zanimiva je i odmah iza Postojne u šumarskom pogledu, jer prolazi krajem gotovo sasvim sličnim našemu »Gorskomu kotaru «. Ima uz prugu liepih jelovih, smrekovih i bukovih šuma i više pilanah u kojima se ponajviše četinjava roba pili. Prema Ljubljani bivaju brda sve niža, dok se konačno pruga spusti do poznatoga »Ljubljanskoga čretišta« a samo iz daljine vide se visoka brda na »Gorenskom«, iznad kojih se diže ponosno orijaški Triglav, kojeg su visoki obronci baš sada bili pokriveni domala zapalim sniegom. Iza kratkoga vremena stigao je vlak u Ljubljanu, ali se izletnici — s razloga prije spomenutih — nisu ovdje zadržali, nu ipak su imali prilike već sa samoga vlaka vidjeti, ako i letimice, prostrane šumske vrtove, koje bi inače bili posjetili, i u kojima se svake godine uzgoje milijuni šumskih |