DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 656 ~ Sve su ovo veliki uspjesi, koji se dobrim dielom moraju upisati u zaslugu šumarskim stručnjacima, koji su se već od izleta austrijskoga državnoga šumarskoga družtva godine 1866. u austrij. Primorje, svojski za to počeli zanimati. Pregledavajud nasade, šumske vrtove i regenerirane šume u okolici Trsta i Istre, nije nam mogao biti nitko boljim tumačem nego li Ijubezni g. šumarski savjetnik Pucich, koji je već više godina referentom i dušom povjerenstva tršćanskoga, goričko-gradiškoga i istarskoga, te koji je sve dosadanje uspjehe radova na tom polju u ovim pokrajinama potanko opisao u svojoj knjizi »Die Karstbewaldung im oesterreichisch illirischen Kiistenlande«. Ova je knjiga izašla g. 1900. u Trstu ponajprije na njemačkom, a kasnije i na talijanskom jeziku, i iz koje smo i mi do sele navedena data odnoseća se na pošum- Ijenje u ovim pokrajinama izvadili, te koju smo knjigu već jednoć u našemu »Šumarskomu listu« preporučili, pak ju sada i opet ponovno preporučujemo. Ova će knjiga svim onima, koji se za pošumljenje Krasa zanimaju, pružiti poučno i ugodno štivo, naročito pako dobro doći svim onim stručnjacima, koji u kraškim predjelima službuju^ pak se i sami s radnjama oko oko pošumljenja Krasa bave. Mislimo, da će nam cienjeni čitaoci rado oprostiti, što smo opisujuć ovo naše poučno putovanje, podulje se zabavili samom historijom pošumljenja Krasa u ovim krajevima i potanje nabrojili sve uspjehe, koji su ovdje na tom polju do sele postignuti. Nu prodjimo sada na dalnje opisivanje našega puta. Još prije podne poveo nas je g. savjetnik Pucich u jednu od najstarijih kultura kraj Bazovice — staru oko 40 godinu — u kojoj se je tlo na toliko pod krošnjama crnoga bora popravilo, da sad mogu na njem i plemenitije vrsti drva uspievati, nego li je crni bor. Ova se kraška branjevina, ili bolje rekuć već prava kraška suma, počela postepeno progaljivati vadjenjem pojedinih stabala, pak se podjedno tako nastale manje progaline podsijavaju sjemenom plemenitijeg šumskoga drveća, poimence sjemenom: bukve i jele, a ponešto i smreke. Uspjeh je |