DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 654 — uizkih grana, da se sprieći, a da se ne bi prizemni požar izvrgo u ovršni. Mnogo stradaju nasadi od bure; naročito sasvim mladi nasadi znadu se uslied dugotrajne bure sasvim osušiti, a na starijima pokida bura rado vrhove ili se takovi posuše. U posljednjem slučaju odrezani su posušeni dielovi i nasadi su se opet liepo pomogli. Još je bilo nešta štete od tuče, kitina i sniegoloma. Nešto je bilo i štete od divljači i to od zečeva, ali dosta malo. Najmanje ima štete od ljudi. Do sele bio je samo jedan slučaj u Istri, da su ljudi zasadjene biljke izčupali; nu krivci su oštro kažnjeni, pa je taj slučaj osamljen ostao. Pošumljenja izvan djelokruga povjerenstva. Ako i pripada povjerenstvima najviše zasluga oko naprednoga pošumljenja u austrij. Primorju, ipak valja spomenuti radove oko istoga cilja izvedene nuz sama povjerenstva. Kad su povjerenstva počela raditi, našla su već više Ijepih. kraških nasada izvedenih po privatnicima i organima državne šumske uprave. Tim je načinom još prije početka njihovoga djelovanja pošumljeno: a) uz pripomoć države . . . . . . . . 872 ha b) po privatnicima koji su iz držav. šumskih vrtova dobili samo badava biljke (21,810.400 kom) 842 ha Ukupno . . 1714 ha Kako su i sama povjerenstva za Trst, Goricu, Gradišku i Istru, već znatnu površinu od 4420 ha umjetno pošumila, to je do konca 1899. u obče ovako pošumljeno 5934 ha; svakako je to silna površina i veliki uspjeh. Nu i neki veći velepoajednici učiniše u tom pogledu dosta, tako: pl, Hardegger u Sdrausini, vlastelinstvo kneza Hohenlohe´a u Duvnu, sam predsjednik tršćanskoga povjerenstva pl. Burgstaller-Bidischini, pak družtvo za poljepšanje u Velikom i Malom Lošinju. Nu i za inaku kultivaciju Krasa drvećem, i to voćkama, već je mnogo učinjeno uz državnu pripomoć. Vlada uzdržaje 5 voćnjaka, kojim upravljaju šiimarski tehnici, iz kojih se izdaje godimice oko 15.000—20.000 ciepova i više hiljada divljaka. |