DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11/1902 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 653 —


naročito od raznovrstnih zareznika. Gotovo godimice ima vrlo
zuatnih šteta; od borovoga savijača (Retinia buoliana), od borove
pilatke (Lophjrus pini) i od grčica hrušteva.


Proti savijaču rabi se to sredstvo, da kidaju i sabiru napadnute
izbojke po jedan ili dva puta preko ljeta. Sad je već
i sama priroda počela pomagati, jer se je konstatovalo, da su
mnoge ličinke napadnute po parasitima.


Borova pilatka počela se ovdje ondje pokazivati prije kojih
10 godina, nu tečajem daljnih godina širila se je sve više, te
je konačno zaražena površina od kojih 600—800 ka. Nasadi
ipak nisu propali, trpio je znatno samo prirast i to s toga, jer
su se ličinke marljivo sabirale i spaljivale.


Stariji nasadi stradaju ponešto od borovoga prelca, nu
zapredci mu se marljivo nište.


Za tamanjenje nasada najviše je žrtvovala tršćanska obdina,
naime već do blizu 7000 K., koja daje uz nadzor tehničkoga
pomoćnoga osoblja po težacima ličinke sabirati. Inače dužni su
to činiti na svoj trošak vlastnici nasada; eventualno daje im
se od strane povjerenstva ili države kakva subvencija. Tako je
u Gorici i Gradiški u to ime izdano 246 K., a u Istri 1052 K.


Od hrastovih grčica najviše stradaju oni nasadi u kojima
ima listača, ili ima nasada listaČa u blizini.


Jedan nasad borovca (Pinus strobus) nastradao je od griba
»Rhizoctoma strobi«, nu daljne je štete nestalo, kad su napadnuta
stabalca izvadjena i spaljena.


Od vatre nastradale su kulture češće. U svem bilo je do
konca 1899. 94 slučaja šumskih požara, od kojih je više ili
manje nastradala površina od nešto preko 106 ha, a time počinjena
šteta procienjena je na 10737 K.


Ustanovljeno je, da je u 26 slučajeva prouzročena vatra
frcanjem izkara iz lokomotiva, u 55 slučaja nastala je vatra
neopreznošću, u 2 je slučaja zlobno podmetnuta, dočim se za
ostali 41 slučaj nije moglo ništa izvjestna ustanoviti.


Da se pogibelj od požara što više sprieči, brane se nasadi
suhozidima, a uz to se još daju starija stabalca okljastriti od