DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 87 <-- 87 --> PDF |
— 605 — upoznaju sve strahote gologa Krasa i kako se isti pošumljuje; da vide naše sinje more; pa da naročito vide u susjednoj Istri vanredne uspjehe postignute oko pošumljenja kraških goljeti i to baš u onim stranama, gdje se je u području naše vehke monarkije najprij e počelo radnjama oko pošumljena Krasa i uredjenja bujica Prema gornjim namjerami sastavljenu putem osnovu odobrala je vis. kr. zetn. vlada, pa su ekskurzenti dne 8. lipnja 0. g. krenuli na put. Uz podpisanog bila je desetorica slušača III. tečaja — slušači II. tečaja bili su u isto vrieme na velikim geodetskim vježbama u okolici Podsuseda pak žalibože ne mogoše na tom putovanja udioničtvovati — osim toga pridružio se je putovanju za cielo vrieme puta g. prof. F. Kesterčanek, u prvoj polovini g. prof. dr. A. Heinz a u drugoj gg. profesori´ V. Hlavinka i F. Sandor. Da bude moguće posjetiti i razgledati vanredno zanimivu tvornicu drvne robe u Vrbovskome, krenuli su ekskurzenti ponajprije do Karlovca, da u Karlovcu noče i da mogu sliededega dana rano u jutro lokalnim vlakom što prije otiđi u Vrbovsko. Kako mnogi nisu poznavali ove nekoć vrlo važne tvrdje, podignute po nadvojvodi Karlu n obranu Hrvatske od turske sile, pružila im se je sada k tomu prilika. S osobitim zanimanjem motrili su mnogi po prvi puta utvrde oko karlovačke tvrdje — zanimalo je to osobito onoga, koji još nikakove veće tvrdjave vidio nije — koje su sve do danas u glavnom svoje prvotno lice zadržale. A i sam Karlovac nije se u obće mnogo promienio; grad je to ljepše prošlosti nego sadašnjosti; davno su minula vremena kad je bilo na Kupi toliko ladja, da je ladjar preko njih preskakajuć mogao s jedne obale na drugu doći, a da nije Čamca ni mosta trebao. Karlovac je bio nekada ne samo u obće važno hrvatsko trgovačko mjesto, već prije izgradnje prve hrvatske željeznice Sisak-Zagreb-Zidani most (1861.) važno mjesto sa trgovinom drvom. Po Savi i dalje po Kupi do Karlovca vozila se dužica i druga slična roba, koja bi se tada pretovarivala sa tumbasa (plitkih širokih ladja) na kola i vozila prekrasnom Lujzinskom |