DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 74     <-- 74 -->        PDF

— 592 —


Po našima podatcima 22 županije se sa ovim obrtom bave.
Prednjače u tom pogledu županije: Krass6-Sz6reny, Torda-Aranjos,
Arad, Bars, Njitra, Torontal i Szolnok-Doboka.


Iz priloženih skrižaljka uviditi se dade; u kojima se županijama
pojeđiniii šumskih kotara ovaj drvarski domaći obrt
nalazi, kako su to od raznih vremena sakupljeni podatci dozvolili
; koliko sela se sa istim bavi; nadalje množina i vriednost,
te konačno vrst proizvadjajuće se robe.


c) Broj sela i obitelji koje se bave domadim
obrtom.


Na temelju onih, do konca godine 1900. poznatih podataka,
bavila su se u Ugarskoj u 763 sela domadim drvarskim
obrtom 11.958 obitelji.


Uzevši za temelj geografičku razdiobu šuma, najviše sa
domadim drvarskim obrtom bavedih se sela u iztočnom šumskom
kotaru nalazimo, a onaj znatniji broj se na prirodnim odnošajima
one okolice temelji. Sa domadim drvarskim obrtom bavi se u
tom kotaru 7507 obitelji u 493 sela. Na drugom mjestu nalazi
se sjeverni kotar sa 3871 obitelji u 187 sela, nakon toga okolica
dolnje Ugarske sa 364 obitelji u 187 sela. Ovamo spadajude
podatke iz Hrvatske i Slavonije nismo mogli dobiti, i to
stog razloga, pošto ovi do danas u obde niti sakupljeni bili
nisu, osim onih sa Krndijske planine i iz okolice Otočca kraj
Velebita spomenutih, sa drvarskim domadim obrtom bavedih
se sela, za koja imademo podatke.


Sa predmetnog gledišta razmatrajud ove podatke, sliedede
ćemo nadi, naime da gospodarstveno orudje, te ine kolarstvu
spadajude predmete 3004 obitelji u 270 sela izradjuje. Od ovih
sela navesti ćemo slijededa: Lupsa, Szassavnicsa, A. Szolcsva
u županiji Torda-Aranjos; u nj-itranskoj županiji, u hontskoj
B6rzs(3ny, nogradskoj Uhorska-Hradište, u Krasso-Szorenjskoj
Kurtja, u kolosskoj Fuldo i Mako, u pozsonjskoj Szeleskui,
Ottovolgj, u szolnok-dobokajskoj Brebfalva, u abanjtornajskoj
Telkibanj^a, u aradskoj Zaraiid, u biharskoj Tende i Arpad,
u veszpromskoj Badanybel, bez da bismo cieli niz takovih sela