DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 585 — kemet i Szegedin i t. d. znatnije naselbine domaćega obrtnoga žiteljstva nalazimo, koje drvenu robu proizvadja. Ipak se ne da zatajiti, da se ova poduzetničtva za svoj obstanak jako boriti moraju; i doista samo su ona poduzetničtva u stanju ove potežkoće svladati, koja se glede drvnoga materijala osloniti mogu na one u blizini postojeće šume. Abstrahirajuć od gore već iztaknute razdiobe, uzevši zajedno sveukupni poljodjelstveni drvarski obrt, opazit ćemo, da se tako rekud u svakom dielu naše domovine naći može. Po onima, nama na razpoloženje služećima izvorima, ako i nisu podpuno pouzdani, domaći obrt od 63 županije u 56 postoji. Stvar u ostalom tako stoji, da se i u preostalim (7) županijama ipak bave domaćim drvarskim obrtom, samo nam podatci za oto manjkaju. Sve pod krunu ugarske države spadajuće šume na prirodnom se temelju, obično na pet šumskib kotara diele: na sjeverni, iztočni dolnjo ugarski, zapadni i južni. Mi ćemo se kod naše razprave ove razdiobe držati, pošto izmedju domaćega obrta, te onoga, u dotičnim šumskim kotarima nalazećega se drveća, tiesan vez postoji. Ondje, gdje četinjače dominiraju, a gdje je i materijal razmjerno još jeftin, kao n. pr. u iztočnom i sjevernom šumskom kotaru osobito na granici Sedmogradske, te n županijama Lipto, Arva, Gomor i Marmaros proizvodi se od čamovine razno drveno posudje, tako: kace, škafovi, čabri, kabla, bačvice, kao i ini k bačvarstvu spadajući predmeti. U takovim okolicama, gdje još smrekovih prašuma ima, proizvadjaju se i obruči za sita, pošto se ondje za otu svrhu potrebiti fini materijal još uviek naći može. One, kod zapadnoga podnožja iztočnih pograničnih planina, odnosno na obronku ondješnjih prašuma ležeće obćine, u žu paniji Haromszek, bile su nekada glavna siela cvatućemu, a i danas još znatnomu bačvarskomu domaćemu obrtu. Na pod nožju hargitske planine, u županiji Udvarhelj, cieli se niz sela bavi proizvodnjom kuhinjskog posudja; nekoja sela, kao što 41 |