DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 74     <-- 74 -->        PDF

— 592 —


Po našima podatcima 22 županije se sa ovim obrtom bave.
Prednjače u tom pogledu županije: Krass6-Sz6reny, Torda-Aranjos,
Arad, Bars, Njitra, Torontal i Szolnok-Doboka.


Iz priloženih skrižaljka uviditi se dade; u kojima se županijama
pojeđiniii šumskih kotara ovaj drvarski domaći obrt
nalazi, kako su to od raznih vremena sakupljeni podatci dozvolili
; koliko sela se sa istim bavi; nadalje množina i vriednost,
te konačno vrst proizvadjajuće se robe.


c) Broj sela i obitelji koje se bave domadim
obrtom.


Na temelju onih, do konca godine 1900. poznatih podataka,
bavila su se u Ugarskoj u 763 sela domadim drvarskim
obrtom 11.958 obitelji.


Uzevši za temelj geografičku razdiobu šuma, najviše sa
domadim drvarskim obrtom bavedih se sela u iztočnom šumskom
kotaru nalazimo, a onaj znatniji broj se na prirodnim odnošajima
one okolice temelji. Sa domadim drvarskim obrtom bavi se u
tom kotaru 7507 obitelji u 493 sela. Na drugom mjestu nalazi
se sjeverni kotar sa 3871 obitelji u 187 sela, nakon toga okolica
dolnje Ugarske sa 364 obitelji u 187 sela. Ovamo spadajude
podatke iz Hrvatske i Slavonije nismo mogli dobiti, i to
stog razloga, pošto ovi do danas u obde niti sakupljeni bili
nisu, osim onih sa Krndijske planine i iz okolice Otočca kraj
Velebita spomenutih, sa drvarskim domadim obrtom bavedih
se sela, za koja imademo podatke.


Sa predmetnog gledišta razmatrajud ove podatke, sliedede
ćemo nadi, naime da gospodarstveno orudje, te ine kolarstvu
spadajude predmete 3004 obitelji u 270 sela izradjuje. Od ovih
sela navesti ćemo slijededa: Lupsa, Szassavnicsa, A. Szolcsva
u županiji Torda-Aranjos; u nj-itranskoj županiji, u hontskoj
B6rzs(3ny, nogradskoj Uhorska-Hradište, u Krasso-Szorenjskoj
Kurtja, u kolosskoj Fuldo i Mako, u pozsonjskoj Szeleskui,
Ottovolgj, u szolnok-dobokajskoj Brebfalva, u abanjtornajskoj
Telkibanj^a, u aradskoj Zaraiid, u biharskoj Tende i Arpad,
u veszpromskoj Badanybel, bez da bismo cieli niz takovih sela




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 75     <-- 75 -->        PDF

— 593 —


izcrpili bili. Nadjemo i takovih sela, u kojima se sveukupno
žiteljstvo, kroz cielu godinu sa proizvadjanjem gospodarstvenoga
orudja bavi. U ovom pogledu moramo spomenuti obćinu
Orahovicu, i njezinu okolicu u Slavoniji.


Sa rezbarskom se radnjom 347 obitelji bavi u 56 sela


U ovom pogledu druga sela nadmašuju n. pr. u baćsbodrožkoj
županiji Gombos i Apatin, u aradskoj Talacs i Kikinda,
u abanskoj Telkibanja, u krasso-szorenjskoj Lapusnik
i Mocsaris, u szilagjskoj Varmezo i Kasapatak, u szolnokdobakajskoj
Negerfalva, u torontalskoj Rudna i Deyk.


Sa bačvarstvom se bavi 2034 obitelji u 107 sela. Znamenitija
mjesta jesu: u beszterce-naszodskoj županiji liva i Majer,
u arvajskoj Lipnica, u gomSrskoj Tisrolc, z6lyomskoj Z61yomLipesa,
u haromszeskoj Haralj, Jagon, Jalolga, Tapulca itd.,
u hunyadskoj Barbalenj, u udvarlielyskoj Hermanj, Malamfalva;
u nogradskoj Uhorska, Ipaly-Il6na i Korna; u nyitranekoj
Butfalu i Lubina; u saroskoj Berzevice; u szolnok-dobokajskoj
Ponorel i Albak; u ungskoj Stavna i Hussar; u zemplenskoj
Albora; u vašskoj Pinkafo; u biharskoj Csunoha´iza itd.


Sa izradjivanjem šindre, putem domaćega obrta, bavi se
2647 obitelji u 47 sela Ona sela, u kojima se znatniji broj
obitelji bave, jesu: u besrterce-naszodskoj županiji Kosna i
Borgo; u kolozskoj Keleoel, N. Valko, Magura, Marisele, Kogozsele,
Meredjo, Kis-Ujfalu, Szekatuva i Hesdat; u saroskoj
Ossik, Hervat, Hertnek i Fricske; u szepeškoj Hedermark,
Majorka, Sz. Gy6rgy; u szilagyskoj Moz6kanya; u szolnokdobokajskoj
Czokas i Kotelesmeso; u tor-aranyosskoj Szolesva
i Bisztra; konačno u selu Ponik-u županije Z61yom.


Glasom naših podataka sa stolarstvom bavi se 145 obitelji
u 37 sela, dočim sa tokarstvom 800 radnika u 28 sela
svoj kruh zaslužuje. Tokarski domaći obrt u većoj mjeri tjera
se u selu 0-Tura i njegovoj okolici u nyitranskoj županiji, gdje
se 800 radnika izključivo sa izradjivanjem manjih tokarskih
predmeta bavi. Ovakav specialni tokarski obrt nalazimo još u
selu Kokos županije Haromszek, ali sa sasvim drugim predmetima.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 76     <-- 76 -->        PDF

o


K3
C3


1


2


3
4
5
6
7
8
9
10
11


12
13


14
15


16


17


18
19
10
21


22
23


24


25


Županije


Poz3ony


Nyitra


Bars


Trencsžn
Arva
Lipt6
Szepes
Tiiroc
Z61yom
Hont
Nogrdđ


Heves
Borsođ


Gomor
Abanj-Torna


Saros


Ukupno


Zampl^n


Ung
Bereg
[´gocsa
MArmaros


Szatmdr
BziWgy


Szolnok-Doboka


B.
Naszođ
Ukupno
594


.„


Proizvoda


o


^


´3
vried


^


m bc množina ,


nost


o O^ kom. 1 ,
W


kruna


m


I. Sjeverno šumski
13 162 18247 18246


26 1302? 1200000? J30600?


8 60 6750 2370
18 284 11442 6700
2 110 6500 4100
1? 5? 250 250
22 364 — —


— — — —


6 314 3064120 51203
4 18 1460 980
12 232 10210 13990


5 — — —


22 184? 35000 6 000?


8 50? — 160000
20 187? 71400? 1300?


20 599? 8000? 7040


187 3871 438.676


11. Iztočni šumsk
19 418 — —


20 223 — —
6 —
5 170 31023 8823


7 — — —


16 — —


75 679 1407937? 26642?


76 640 547811 19742


16 479 1525302 41212


250 2609 46419


.i


n s ^
-® ^ s


´C 60 rt
O 5 §


us M


cfl -a
-0 3
2 .> =,


^ ´*- "rj
kotar.


1000


100-0


400
23-7
37-3
50-0






116´0
54-5
60-0





327-0


82000-0?


9





kotar.













39-5


31-0


86-2


Vrst proizvoda


Gospodarstveno orudje, kosita
ko5are
Drvene žlice, orudje, kosita,


košare, tokarska roba
Košare.
Košare, gosp. orudje.
Drveno posudje, košare.
Košare.
Košare.
Košare.
Šindre, košare
Košare.
Drveni obruči, gosp. orudje,


košare.
Košare, gospodarstveno orudje.
Košare, gosp. orudje, tokarska


roba, trešćene košare
Drveno posudje, gosp. orudje.
Gosp. orudje, drvene obruče,


žlice, korita, košare
Drvena roba svakojake vrsti,
košare.


Košare rezbarije, gosp. orudje


baćve, stolarstvo
Drvena roba svake vrsti, košare
Košare, gospodarstveno orudje.
Košare, gospodarstveno orudje.
Drveno posudje, rezbarije,


obruči za sita.
Košare, sedla, gosp. orudje.


Svakojaka drvena roba, košare,
metle, osobito mnogo šindre.
Svakojaka drvena roba, košare,
metle, osobito mnogo šindre.
Svakojaka drvena roba, košare,
metle, osobito mogo šindre.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 77     <-- 77 -->        PDF

595


Proizvoda


Jo


^


Županija 03
03 Vrst proizvoda


03


>


i


^ cu M vrieđ


a: ^-<
"Z^ ´:;mozina


O * nost


os-> t-t kom.
kruna.


cq n a II


Prenos 250 260 46419


26 08ik_ 20 110 Svakojaka drvena roba, košare
27 Haromszek 55 218? 34130?, 29780´. Svakojaka drvena roba, košare


i metle
28 Brasso 4 Gosp. orudje, rezbarski predmeti
29 Udvarhely 11 72 Gosp. orudje, košare i metle
30 Maroa-Torda 28 162 Košare, metle
31 Torda-Aranyo8 32 1454 825813 49746 34-4 Košare, metle
32 Kolozs 32 1864 30115681 73884 39-6 Svakojaka drvena roba, košare
38 Also-Fehšr 1 26 — i 1060 40´8 Drveno posudje


34 Kis Kukiillo


35 1 — Košare


36 Fogaraa


37 Szeben 1 Rezbarski predmeti, košare.
38 Huuyad 8 189 4000? 8500 Drveno posudje i obruće od
kore.
39 Bihar 10 169 31690 3836? Drvene vile, košare, drveno


posudje
40 Arađ 16 402? 36626? 15436? Svakojaka drvena roba, košare
41 Krasso Szoršny 30 239 355480 36220 154-6 Svakojaka drvena roba, košare
42 Temes 16 163 38215? 13250? Svakojaka drvena roba, košare


Ukupno 505 7677? 308132?


III- Šumski kotar dolnje Ugarske (Alfold)


43 Szaboles 3 — — — Sedla
44
45
Hajdu
Hasz N. K. Szolnok —
46
47
48
Pest. P. S. K.
CsongrAd
Osanžd
7
2
1 — — —
Gospodarstveno orudje,
Gospodarstveno orudje,
košare
košare
49 2 5 50
51
Bacs-Bodrog
Toronta! 2
14
160
199?

240000

86000

541?
Drvene cipele, košare
Drvene žlice, drvene vile, košare
Ukupno 31 364? 1469?? 16290




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 78     <-- 78 -->        PDF

596


52
53
54
55
56
57


58
59
60
61
62
63


a;


Proizvoda


nO


o


Žu panija 03 Vrst proizvoda


i


c3 vriedmnožina
.:o , nost


TJl SO


kom.


!^ cq ^ kruna ili


m


IV. Zapadni šumski kotar
Pozony
Gyor
Komžrom
Esztergom
J^ejer
Tolna
Somogy
Baranya
Vesrprem
Zala
Vas
Sopron
2
6
1?
3?
24
5
2
3
36?
180?

_

9900
170000?
25000
1200?
8700?
— Košare, tožkovi
Košare.
Drvene cipele, gosp. oruđje
košare
Košare
Drvene cipele, gosp. orudje
Svakojaka drvena roba
Drveno posudje.
Ukupno 44? 219? 34900?


V. Južni šumski kotar (Hrvatska Slavonija i Eijeka)
Belovarska Drveno posudje, gosp. orudje
Požega čaše drvene
Virovitička 100 223000 *) Gosp. oruđje, palice, žlice, ko


rita, lule
Mođruško-Eijećka Frulice, preslice, vretena
Ličko-krbavska — — Prveno orudje, zdjele, čuture,
Zagrebačka čaše, đržalice, čepovi itd.
Sriemska
Varaždinska


Ukupno


*) Takorekuć izključivo gospodarstveno oruđje.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 81     <-- 81 -->        PDF

— 599 —


Županija


3
3


(D


H


Prenos


14 N(5građ
15 ]SJyitra
16 Sdvos
17 Szilžgv
18 Szolnok-Doboka
19 Torda-AraDyos
20 Udvarhely
21 Ung
´22 Vas
23 Zemplšn
24 Z61yom


Sveukupno


1 B. Nassod
2 Csik
3 HAromsz^k
4 Kolozs
6 Krass(5-Sz6r^ny
6 Saros
7 Szepes
8 Szilagy
9 Szolnok-Doboka


10 Torda-Aranyos
11 Udvarhely
12 Z61yom
13 A.va
14 Lipto
15 Turoc
16 Trencsžn
17 Marmaros


Ukupno


1 Borsod
2 Haromszišk
3 Hzepes
4 Udvarliely
5 Hunyad
6 Csik
7 B. Naszod
8 Maramaros


Ukupno


Proizvoda


3


III


os


cS


1>


k:
vrim


množina


jednost


kom.


IH o fto


kruna CB


« ffl


53 13´6? 269539? 122200? —


4 78 1710 6860 80-0
3 90? — 3400 37-78
1 10 — 640 64-0
5 20 — — —


17 74 55520 4502 61
7 316 7000? 7920 25-1
10 98 4160? 24850 263-0


4? 58 — — —
2 — — — —
1 27 — — —
? — — — —


107 2071? 338560? 170460? —


6j Pra-v Ij enj e ši ndre.


4 81 450000 5400 66-7
4 6 — — —
1 1 — — —


10 1685 2660000 31920 18-02
2 18 168000 2016 12-0
6 136 — —
4 190 — —





4 61 1370000 16440 257-5
3 56 480000 5760 103-2
5 95 1171000 20604 218-0
1 31 — — —


2 284 4060000 36720 129-5
— — — .— —
— — — — —
— — — — —
— — — — —


— --— — —


^ — — — —


c) Obruči za ^ita, škatulje,


1
7 8? — — —
1 14 — — —
2 26 — — —
6 i 03 — 8000? 77-7
´? — 28800 —
9 — 28800 —


— — — — —





— -— —


Vrst proizvoda


Brezove i ljeskove obruči.
Drveno posuđje.
Drveno posudje i ino.
Obruči.
Obruče i drveno posudje
Drveno posuđje.
Drveno posuđje i bačve.
Drveno posuđje i duge.
Drveno posuđje.
Bačve.
Kabla, škafovi itđ.


treske.


Košare, ljeskove treske.
Obruči za sita.
Treske za škatulje.


,, „ „ i obruči za sita.
Kora za obruči i „ „ „
Obruči za sita.


„ !




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 82     <-- 82 -->        PDF

1


2
3
4
5
6


7


8
9
10


11


12
13


14
15
16


6
7
8
9
10


11


12


Županija


Abanj-Torna
Caik
Hđramszek
Kolozs
Maros-Torda
Siiroa
Szepes
Sziliigyi^zolnok-Doboka
Temes
UdvarlielyUng
Zemplžn
Pest
Gyor
Veszpržm


Ukupno


Abanj-Torna
Borsod
Haromszćk
Maros-Torda
Njitra


Sitros
Szepes
Pest
Torda-Aranyos
UdvarlielyUngBrasso


Ukupno


a;


??
m


1
7
2
5
4
1
4
4
1
1
3
1
3



——


2
3
1
1
1


1
1


1
1
1
1


15


ri
CD


/=


O
c8


cS
U)





w


9
11
2
26?
9
10
34
6
20
1


1
17





2


1
800


10
4


2
7


2


600 —


Proizvoda


II


vrieđ


množina


nost


kom.


kruna


4. Stolarske adnje.
— — 800?
1000?. 40´0


87 178 29-67
60 360 18-0
100 240 240-0



— —


— — —


5. Tokarski obrt.
— — —
— — —


1200000 60000 75-0


— — —
300 30 16-0


Vrst proizvoda


Pokućtvo i gospodar, orudje
Pokućtvo, krosna.
Krosna.
Kudno i vrtno pokudtvo.
Pokudtvo i stolci.
Pokućtvo.


Škrinje.
Stolići za cviede.
Pokućtvo, krcsna.
Pokućtvo.


Pokućtvo ođ tvrdoga drva
Stolci od ljeskovih palica.


Vretena, preslice.
Vretena, preslice i palice.
Mljinćanioe.
Palice.
Čepovi, vretena, mljinćanice,


čekići itd.
Frulice, zdjele, lutke itd.
Preslice, vretena.
Trgovinska roba.
Preslice, vretena i ino.
Preslice, vretena.
Preslice, vretena.
Tokarska roba.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 85     <-- 85 -->        PDF

— 603 —


Košaracki obrt je jedan od najrazgraajenijega domaćega
obrta, te se na temelju naših podataka s njime 2948 obitelji
u 397 sela bavi. Broj ovih sela faktično je veći, u kojima se
sa ovim zanimaju, kao i broj sa istim bavećih se osoba.


Ona sela, u kojima se mnogobrojno žiteljstvo sa ovim
domaćim obrtom bave, jesu ova; u saroskoj županiji Bartfa,


A. Sebes i Margonya ; u temeškoj Hosszuszo, Gjirol i Traunau;
u krassoszorenvszkoj Srilha i Sz. Helena; u szilagjsskoj Ormezo,
u torontalskoj Kis-Jombor i Iktar ; u trencsenskoj Orlove i
Miloeho; u udvarhelyskoj Medeser; u ungskoj F. Ribnice, V6rocso
i okolica: u zemplenskoj Orosz-Petroc, S. A. Ujhelj i
Kesznyete; u njitranskoj Chvojnica, Tizsina, Sopronga, Bajmocska
i Szempte; u požunskoj Valtasuv; u aradskoj Berzava.
Zarand i Szekudvar; u arvajskoj Podbjel; u bacs-bodrožkoj
Apatin; u borsodskoj T, Polkonja. Medju ovim selima nalaze
se i takova, u kojima se 100 200 domaćih obrtnika sa ovim
poslom bave.
Sa vezanjem brezovih metla bavi se 670 obitelji u 48 sela,
ovaj obrt se u većoj mjeri tjera u dole naznačenima selima,
i to: u torontalskoj županiji u Almasu; u ungskoj u Huszćku;
u krasso-szorenyskoj u Kortyu i Branyestu; u aradskoj u Dezmi;


a u torna-aranyoskoj u Szelištu, ka i u inim mnogobrojnim
selima raznih županija.
(Nastavit 6e se).


0 ovogodišnjem poučnom putovanju slušača kr.
šumarske akademije u Gorski kotar, hrvatsko
Primorje i Istru.


Podpisanoga zapalo je, da ove godine — dozvolom i podporom
vis. kr. zem. vlade — upriliči veliko naučno putovanju
sa slušači III. tečaja kr. šumarske akademije zagrebačke. —
Po našem mnienju imala bi biti svrha tih putovanja u obće
upoznati u prvo m red u domaće šumarske prilike, a po mo




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 84     <-- 84 -->        PDF

602 —


Proizvoda


2


Ili


1—a
O
O


Županija
,S > VJ Vrst proizvoda
m "3) vried-*« ^


množina


3


nost


"3´ kom.


kruna


i


Prenos 275 2623 — —


44 Uđvarhely 6 53?
Košare.


45 Ung 7 48 — — — ^
46 Zemplen 11? 3G8 — — — Košare i metle.
47 Z61yom 3 26 3420 2120 6-7 Košare.
48 Gv(´)r —
49 Vas — — — —
50 Sopron — — — — —
51 Zala — — — — — 71


Sveukupno 302? 3118? — — —


6. b) Brezove metle.
1 Abauj-Torna 1
2 A rad — 21 20000 640 30-5
3 Bars 1 2 4000 320 160
4 B. Naaz(5cl 1 — — —
5 Csik 1 3 — — —
6 Fejer 1 — _ — —


7 Haromszek 7 17 — —
8 Heves 5 — — — —
9 Kolocs 1 3 200 16 533


10 Krassć-Szorenj 7 46 112500 4600 100-0
11 Maros-Torda 5 15 — — —
12 Sfiros 1 21? — — —
13 Szepes 2 12 — —
14 SziL´igj 3 8 320? 70 8-75
15 Szolnok-Doboka 3 18 1500 29 3 44
16 Torontžl 1 400 4000 160 0-4
17 Torda-Aranyos 1 42 21000 840 20-0
18 Udvarhelj 2 8 — — —
19 Ugocsa — — 8000 — —
20 Ung 1 20 — —





21 Zemplen 2 30 — —
22 Z(51yom 1 4 760 64 16-0


Ukupno 48 670?





ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 83     <-- 83 -->        PDF

601 —


5=
OJ


H


1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
4-2
43


Županija


Abanj-Torna
Arad
Arva
Bads-Badrog
Baranja
Bars
Bekes


B. Naszod
Borsođ
Brasso
Bihar
Csandd
Csik
Csongrdd
Feher
Gomor
HAromzek
Heves
Hont
Komdron
Kolozs
Krass6-Szoreny
Lipto
Maramaros
Maros-Torda
Nagj´-Kiikullo
N(5grAd
Nvitra
Pest]
Pozsony
SAros
SomogjSzatmd.r
Szeben
Szepes
SzildgySzolnok-Dobovka
Temes
l´olna
Torontal
Torđa-Aranyo8
Trencen
Ugocsa
Ukupno


_=a


"5


1


4
1
1
19
7
2
3
12
1
9
1
4
2
13
6
16
5
4
1
4
9
1
2
4
1
´2
18
7
10
6
3
3
1
8


«


18
12
1
13


G
16
3


275


Proizvoda
o


i


>
Vrst proizvoda


t>


"bf: vried


množina
"p" kom. nost


kruna


ti


6. a) Pletenje šiba.
57
Košare.


215? 10500 7460? 39´0 n
50 1500 900 18-0 jj30 — 46600 1553-0 Fine i obične košare.



6000 4000 — Košare, vrbove i brestove treske.
58 2700 2050 85-4 Košare.
5?
— — — ,j


16 1100 282 17-6 rt
50? — 40000? — H
— — — — n


4-^ 1490 3500 83-4 j )
48 10000 50CO 102-5
8


— — — Ij
— — — — n


— — — —. V
65 — — — )?
— — — — n


18 1460 980 54-5


— — — — n


13 1004 700 53 8


»


33 59iJ0 3610 — Košare i glogove brane.
5 250 250 500 Košare.


— — — — n


67 — —
— — — — j)


11 3670 1176 106-8
282? — 7000? —


^
^^
— — 20000 — „


91 3972? 5826 84-2 Košare i grubi koševi.
399 80OO? 6400? — Košare.
5? 600? —


-


Košnice i ljestvice za kola.
— — — — Košare.


85? — — — !J
72 6870 5110 71-1


W


76 1721 1260 16-6
141? 32515 10470 75-8 Košare i brane.
7 400 300 43-0 Košare.
171 16960 16150 192-0
54 2910 2374 44-0





279 11812 6348 22-8


JI


170 24091 5981 351


2623


^




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 69     <-- 69 -->        PDF

— 587 —


mjesta ove robe jesu u nogradskoj županiji sela Uhorska i Ipoly-
Rona, u abanjskoj Debrod, osim toga županije Kolasz. Szilagj
i Szolnok-Doboka.


Za izradjivanje sindre takodjer se osobito čamovo drvo
upotrebljava Njezino glavno prastaro sielo nalazi se u selu
Ponik županije Zoljom. U većoj množini, putem domadega
obrta, izradjuje se inače još u županijama: Kolozs, Torda-Aranyos,
Udvarhelj, Csik, Szolnok-Doboka, Beszterce-Naszod i
Krasso-Sz6reny, u obce u svakom onom šumskom kotaru, u
kojemu su vladajuća drveća Četinjače, tako u sjevernom šumskom
kotaru još u županijama Szepes, Arva, Lipto, Saroa, Turoc
i Trencsen.


U južnom šumskom kotaru takodjer nalazimo proizvadjanje
šindre, osobito pako u onim dielovima Hrvatske, u kojima se
četinjače u većoj mjeri pojavljuju. U prekodunavskim okolicama,
gdje se najviše crnoga bora nalazi, ovoga domaćega
obrta nema.


Znamo, da je za obruče, za sita, te za škatulje od tresaka
potrebita smrekovina jeftina i najbolje kvalitete. Ondje, gdje se
takav materijal još naći može, postoji i ovaj domaći obrt. —
Obruči za sita proizvadjaju se samo u iztočnom šumskom kotaru,
naime u županijama Haromszek, Csik, Beszterce-Naszođ,
Hunjad, Udvarbelv, Ung i Marmaros.


Obručna kora jeste specijalitet domaćega obrta u županiji
hunvad-skoj, dočim se škatulje od treska iznimno još i u
županijama Szepes i Saros proizvadjaju. Spomenuti ćemo još
ovdje, da se u borsodskoj i njitranskoj županiji, a takodjer i
u drugim županijama, ljeskove treske putem domaćega obrta
prave, a od ovih košare.


Za proizvadjanje gospodarstvenog orudja, te ine kolarstvu
spadajuće robe domaćega obrta, glavnu surovinu bukovo drvo
pruža, a uz to se još upotrebljava: jasenovo, brestovo i hrastovo,
dapače u nekojim okolicama bagremovo, jalšovo, brezovo,
topolovo i vrbovo drvo.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 68     <-- 68 -->        PDF

— 586 8u:
Malomfalva, Szt. Lelek Firtosvaralja, Magyar-Hermany i
dan danas se s time bave u velike.


Čudnovato je, da se izradbom drvenoga posudja toliko ne
bavi domaći obrt u županiji Csik, kao u susjednim županijama.
U selima: Gjimes-Bukk, Csicso, Karcfalva, Madefalva, Tekeropatak,
Al- i Feltiz, Imper i t. d. i sada još nalazeći se obrt
drvenoga posudja dokazuje to, da je ondjesnji domaći drvarski
obrt nekada jako živahan bio. Glavna proizvodna mjesta od
čamovoga drva izradjenog drvenog posudja, šindre, te dielomično
obruča za sita jesu; županije Beszterce-Naszod, Hunjad,
Kolozs, Szolnok-Doboka, Torda-Aranjos, Maros-Torda, Marmaros
i Krasso Szorenv.


U sjevernom šumskom kotaru takodjer Četinjače igraju
glavnu ulogu, a po tome je posve naravno, da ondje u većim
sastojinama istih one iste domaće obrte nalazimo. Drveno
posudje proizvadja u gomorskoj županiji Tiszok i okolica, u
zoljomskoj Zoljom-Lipcse, u saroskoj Bartfa i okolica, u arvaj-
skoj Also-Lipnica nadalje bave se sa ovim domaćim obrtom
još u županijama Ung, Zemplen, Njitra; istina je doduše, da
su u pogledu proizvedene množine ove županije, osim gomorske,
saroske i zoljomske, jako zaostale proizvodnjom iza iztočnoga
šumskoga kotara. U ovom šumskom kotaru proizvadja se takodjer
i znatna množina šindre.


Njekoji obrt drvenoga posudja nalazimo još i u zapadnom
šumskom kotaru, i to u županiji Vat^, ali ondje već više malomu
obrtu naliči. Drveno posudje proizvadja se konačno i u
južnom kotaru, t. j . u Hrvatskoj i Slavoniji od Čaraoviue, a
sudje za vodu i od voćnoga drveća.


K obrtu ciepane robe, kao domaći obrt, spada još i pravljenje
drvenih obruča. Za ovu svrhu najbolji materijal pružaju
breza i ljeska, a glavno mjesto ovoga domaćega obrta je po
tome ondje, gdje se ove dvie vrsti drva u većoj množini nalaze.
Takova mjesta su krčevine u onima gorskim kotarima,
i to u blizini sela ležećim takovim šumama, u kojima od šumskoga
ogoja niti traga naći ne možemo. Glavnija proizvodna




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 67     <-- 67 -->        PDF

— 585 —


kemet i Szegedin i t. d. znatnije naselbine domaćega obrtnoga
žiteljstva nalazimo, koje drvenu robu proizvadja. Ipak se ne da
zatajiti, da se ova poduzetničtva za svoj obstanak jako boriti
moraju; i doista samo su ona poduzetničtva u stanju ove potežkoće
svladati, koja se glede drvnoga materijala osloniti mogu
na one u blizini postojeće šume.


Abstrahirajuć od gore već iztaknute razdiobe, uzevši zajedno
sveukupni poljodjelstveni drvarski obrt, opazit ćemo, da
se tako rekud u svakom dielu naše domovine naći može. Po
onima, nama na razpoloženje služećima izvorima, ako i nisu
podpuno pouzdani, domaći obrt od 63 županije u 56 postoji.
Stvar u ostalom tako stoji, da se i u preostalim (7) županijama
ipak bave domaćim drvarskim obrtom, samo nam podatci
za oto manjkaju.


Sve pod krunu ugarske države spadajuće šume na prirodnom
se temelju, obično na pet šumskib kotara diele: na
sjeverni, iztočni dolnjo ugarski, zapadni i južni. Mi ćemo se
kod naše razprave ove razdiobe držati, pošto izmedju domaćega
obrta, te onoga, u dotičnim šumskim kotarima nalazećega
se drveća, tiesan vez postoji.


Ondje, gdje četinjače dominiraju, a gdje je i materijal razmjerno
još jeftin, kao n. pr. u iztočnom i sjevernom šumskom
kotaru osobito na granici Sedmogradske, te n županijama Lipto,
Arva, Gomor i Marmaros proizvodi se od čamovine razno drveno
posudje, tako: kace, škafovi, čabri, kabla, bačvice, kao i
ini k bačvarstvu spadajući predmeti.


U takovim okolicama, gdje još smrekovih prašuma ima,
proizvadjaju se i obruči za sita, pošto se ondje za otu svrhu
potrebiti fini materijal još uviek naći može.


One, kod zapadnoga podnožja iztočnih pograničnih planina,


odnosno na obronku ondješnjih prašuma ležeće obćine, u žu


paniji Haromszek, bile su nekada glavna siela cvatućemu, a i


danas još znatnomu bačvarskomu domaćemu obrtu. Na pod


nožju hargitske planine, u županiji Udvarhelj, cieli se niz sela


bavi proizvodnjom kuhinjskog posudja; nekoja sela, kao što


41




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 66     <-- 66 -->        PDF

— 584 —


Ovdje ved unapred moramo iztaknuti, da na ovu specijalnu
granu obćega gospodarstva odnoseći se podatci, u našoj
domovini još do danas nisu sustavno sakupljani, isto tako nisu
niti oko iste vladajući socijalni odnošaji proučavani, tako, da
je faktično jako težko makar i ponješto o vladajućim okolnostima
jasnu, u svakom pogledu pravu i vjernu monografičku
sliku pružiti.


I. Sadašnje stanje našega domaćega obrta.
A) Gospodarstveni domaći drvarski obrt.
a) Glavni je grane istoga.


Razmatrajud naš gospodarstveni domaći drvarski obrt, opaziti
ćemo, da se na temelju načina obradjivanja materijala, te
na temelju upotrebljavan]a proizvoda, ovako značajno grupirati
može :


1. Imamo proizvoda domaćega obrta, koji kao poljodjelstveno
orudje više manje u kolarski obrt spadaju. 2. Jedan
se dio za kućanstvo potrebitih predmeta putem rezbarstva priredjuje,
te kao takav spada u rezbarski obrt. 3. Bačvar kao
domaći obrtnik, izrabiv ciepljivost drva, takodjer pravi važno,
za kućanstvo potrebno drveno po3udje, osobito od čamovine;
obručar pako za pravljenje sudja potrebite obruče. 4. Medju
stolarske radnje spada takodjer, u nekojim okolicama, po domaćem
obrtu proizvadjajuće se raznovrstno pokućtvo. 5. Kod
ovoga nižega stepena obrta naći ćemo takodjer i tokarski obrt.
Konačno 6. pletenje košara te ovomu donekle slično vezanje
šiba za metle, takodjer spadaju k domaćemu obrtu.
b) Geografički namještaj.


Prvi uvjet kod geografičkog namještaja ma kojega god
obrta jeste: prisutnost odgovarajućih surovina. Od tuda sliedi,
da se domaći drvarski obrt naći može u svakom onom dielu
zemlje, u kojemu šuma imade.


Nu i ovo pravilo imade iznimaka. Tako na primjer velika
dolnja ugarska ravnina (Alfold), gdje u gradovima Kecs




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 65     <-- 65 -->        PDF

— 583 —


likom središnjem gospodarstvu proizvadja, posto je ondje uložna
glavnica velika, a i gospodarstveni troškovi su znatniji. Mnogo
bolje će poduzetnik proći u tom slučaju, kada surovine kod
svojih kuća radećim radnicima izda, te od istih, za unapred
ustanovljenu plaću, stalnu množinu pro zvoda zahtjeva. U ovakovim
slučajevima tvorničar njima više puta još i skuplje orudje
ili strojeve dade, dočim s druge strane domaći obrtnici kadkada
robu iz svojega vlastitoga materijala proizvadjaju, te po
unapred ustanovljenoj cieni u poduzetnikova skladišta odpremaju.


Kod ovoga načina tjeranja domaćega obrta prodava obrtnik
svojim naručiteljima samo ovršbu radnja, a ne proizvode (?),
a uz to je ovaj način gospodarstva i za proizvadjanje u velikom
sposoban. Ovaj sustav domaćega obrta karakterizuje još i to,
da radnik u krugu svoje obitelji kod svoje kuće radi, kod kojega
rada ga ondje i obiteljski članovi podpomagati mogu; nadalje,
da sa vremenom te upotrebljavajućom tehnikom slobodno
razpolaže, da ne radi na svoju, već na naručiteljevu odgovornost,
ali s druge strane ipak od velike glavnice ovisi. Od po-
Ijodjelstvenoga domaćega obrta se još i u tome razlikuje, da
ovdje postaje obrt glavnim zanimanjem.


Ovaj, na t. zv. poduzetničtvu temeljeći se oblik domaćega
obrta, podielio se je tečajem vremena u raznim zemljama na
raznovrstne izvode, te tako postoji: plaćevni, posredujući, radionički
itd. sustav.


Tragovi ovih, na različitom poduzetničtvenom temelju počivajućih
domaćih obrta, već se i u našoj zemlji opažaju.


Kod drvarskoga obrta postoji obično samo plaćevni sustav
(kod obrta savijanoga pokućtva, kod proizvadjanja šindre i posudja).
Iznimno, bez stalnoga ustrojstva, još i taj oblik nalazimo,
da poduzetnik, koji je obično i trgovac, na taj način
naručuje, da domaći obrtnici za proizvadjajuće naručene predmete
potrebiti materijal iz vlastitih sredstva nabavljaju. U ovom
je slučaju domaći obrt poljodjelstveni podredjenoga značaja.


Po tome će nas kod sliedeće razprave polodjelstveni (odnosno
šumsko-obrtni), te poduzetnički domaći obrt zanimati.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 64     <-- 64 -->        PDF

— 582 —


Ostali suhi vjetrovi, ako i nose pješak, nisu tako opasni,
jer nikada dugo ne duvaju, ili pusu u vrieme kad je tlo vlažno,
da tada ne mogu piesak dizati.


Sliededi najčešdi vjetar iza jugoiztočnjaka je sjeverozapadnjak,
koji obično dolazi kišom, a ako dodje i suh nepravi štete, jer
izravna ono, što je Kosova izrovala.


(Nastavak slieđi).


Domaći drvarski obrt zemalja sv. krune ugarske.


Po Karla Graulu, profesoru budimpeštanske obrtne više škole i
privatnom docentu na politehnici priobćio P. Dianorszkj.*


Onaj prastari oblik obrtnoga zanimanja, kada članovi obitelji
za kudanstvo potrebite predmete sami sebi priredjuju, zovemo
: domaćim obrtom.


Glava obitelji, ili i nekoji drugi njezini članovi, uz prastaro
njihovo glavno zanimanje, kada je ono mirovalo, proizvadjali
su vremenom osim one za vlastitu porabu potrebite robe, još
i suvišne obrtne predmete, koje su onda svojima bližnjima prodavali,
ili pako s njima zamjenjavali. I ovaj, sa poljodjelstvom
skopčani oblik obrta je prastar, t. j . tradicionalan, te je važno
nuzgredno zanimanje naroda. Ovaj oblik tjeranja obrta zove se
domaćim, osobito pako poljodjelstvenim domaćim obrtom, (Hausindustrie).


Vremenom se je, uslied dalnjega povišenja poslovne razdiobe,
iz ovoga obrta razvio t. zv. malo - obrtnički stališ, kod
kojega je obrt već glavnim zanimanjem postao. Konačno pako
iz maloga obrta postala je proizvodnja u velikoj mjeri, te iz
izvršivanja kod iste nastalih uvjeta, tvornički obrt.


Značajno je, da su se ovi tipi obrtnih gospodarstva svagdje
razvili, te se je tečajem vremena iz tvorničkoga obrta u svakoj
onakovoj zemlji, gdje je promet cvao, nanovo jedna nova vrst
domaćega obrta razvila.


Trgovac ili tvorničar, u obće poduzetnik, više puta proti
svomu vlastitomu interesu radi, kada svoju obrtnu robu u ve


* Po ug. šumarskom družtvu iz DeAkove zaklade nagradj ena je ova Gaulovarazprava.


ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 80     <-- 80 -->        PDF

598


1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
la
13
14
15
16
17
18
19
20
´21


:22


1
2
3
4
5
6
7
8
9
10


n


i 12
113


.^ i


o Proizvoda
.J=
O


Županija C3 03 Vrst proizvoda


-3 03


&0 vriedmnožina


nost
fH ;H kom. kruna o p. o


W m


2. Rezbarske radnje.
Abanj-Tolna 6 40 14O0? 260 Žlice i korita.
Arad 4 58? 3060? Valovi, korita i drvene žlice.
Bads-Bodrog 2 100 240000 40000 400 Drvene cipele, korita.
Baranja 1 8 1800 1800 100 Drvene cipele.
Bor^od 6 Žljice.
Kolozs 2 Drvene žljice i korita.
Krasso-Szorenj 6 59 6600 1200 20-03 Drvene žljice i korita.
M^rmaros 4 Korita, zdjele, drvene žljice.
Nj´Itra 1 Drvene zdjele i ina razna roba.
Pozaony 1 27 250 1000 37-2 Korita.
Siiros 1 4 Korita.
Szeben 1 Drvene žljice.
Szepes 3 6 Kezbarije, korita.
SziMgy 4 23 22450 812 35-4 Korita, drvene žljice.
Szolnok-Doboka 5 31 2160 438 14-4 Korita, drvene žljice.
Temes 1 6 1100 200 38 33 Korita, drvene žljice.
TorontAl 2 27 3150 80 2-96 Drvene žljice.
Trencsen 1 2 56 112 56-00 Korita.
Ung 1 2 Drvene žljice.
Zemplen 4 4? 1
Veszpršm Korita, drvene cipele.


4


Tolna Korita, drvene cipele.


?


Ukupno 60 397? 278956 48962 161?


3. Bačvarske radnje:
a) drveno posudje, drveni obruči.
Abanj-Torna 2 10 60000 Drveni obruči i nešto buradi
Arva 1 60 4000 3200 80-0 Drveno posudje.


B. Naszođ 6 280 171000 9220? —
Bihar 37 — — —
Braaso 1
Csik 11 30
Gomor 1 50? — 80000 KlOO-O
Haromszšk 13 77 34130? 29780? 386-7
Hunvad 8 200 — — —
—— Drveno posudje i obruči.
Koloza 3 502 — — —
Kra3s6-Sz6ršny 2 12 400? — —
Marmaros
Maros-Torda 5 28 — — —
Ukupno 53 1396 ? 269539? 122200? —




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 79     <-- 79 -->        PDF

597 —


Proizvoda


III


8
9
10
U
12
13
14
16
16


17


18
19
20
21
22
23
24
25
26
2
28
29
30
31
32
33
34
.S5


Županija Vrat proizvoda
vried


množina


nost


kom.


kr u i; a III


m


1. Gospodarstveno orudje, te ini u krug kolarskoga obrta spadajući proizvodi.
Abanj-Torna
Arad
Baranya
Berek
B. XoszM
Bi´har
4
7
4
3
2
3
69
138
20
7
126
10000
650?
2900
32
302C0
980
5800
29C0
640
860
14.2
42.1
145.0
80.0
6.82
Svakojako gospodar, orudje.
Držala, korita.
Držala, jarmovi, tačke, lopate, vile.
Tačke, pojedini dielovi kola.
Kola, tačke.
Drvene vile.
Borsod
Brasso
Csik
Giimor
Haromszšk
Kolozs
Krasso-Szor^nj
Miirmaros
Maros-Torđa
N(5grđd
Nj´itra
Pozsony
SAros
7
1
13
1
10
15
10
1
17
6
3
2 3
134?
41
3
41
191
71
3
49
143
10
44
9
35000?

— — 1328
42080
— —
4830
— 2000

10000

— — 2634
10754
— 6130
3400
1200?

74.8

— — 26.2
1515
— .—
43.0
340.0
— —
Drvene vile, grablje, držalice,
lojtre, levče itd.
Drvene vile, grablje.
Gospodar, orudje, dielovi kola.
Drvene vile, grablje.
Kola, gosp. orudje.
" » ´
Drvene vile, lopate, grablje, tačke.
Drvene vile, lopate, grablje.
Kola, gosp. orudje.
Gosp. orudje
i dielovi kola
Szabolcs
Szatmfir
3
10 z Sedla.
Sedla i dielovi kola.
Szlliigy
Szolnok Doboka 47
52
486
358
5200?
400?
302
2000 —

Gospodarstveno orudje.
Temes 1 15 4500? 1350 91.0 Drvene vile.
Torda-Aranyos
TorontAl 18
1
824
1
22482
200
15952
60
19.5
60.0
Gosp. orudjeDrvene vile.
i dielovi kola.
Trencsen
Udvarhely
Ugocsa
Ung
V( szpršm
Pest
1
7
2
9
4
2
3
11
— 116
180
3
24
— 9932
— 170000

240

2842
— — —
80.0
,
Gosp. orudje
. i dieloviTačke i držala.
kola.
Csongriid
Komarom
1
2 3 25000
_
" ?7Točkovi.
j>
Virovitička — 100 223000 — — Gosp. orudje.
Ukupno 273 3007 564768? 93044




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 73     <-- 73 -->        PDF

— 591 —


se ovaj obrt izključivo u okolicama listaca i nižim gorskim
kotarima naći može.


U sjevernom šumskom kotaru, pravo središte ovoga obrta
nalazi se u selu O´-Fura županije njitranske, sa raznovrstnima
za prodaju opredieljenim kudanstveuim predmetima
a takovi su; frule, zdele, tanjiri. zdjelice, vretena, preslice,
žljice, lijevci, mlinčanice, pipe, štapovi te ina u ondješnjoj
okolici proizvadjana te u velikoj množini u promet se stavljajuea
roba.


Ovakovi predmeti proizvadjaju se takodjer i u saroskoj,
abanj-tornajskoj, szepeskoj, borsodskoj i ungskoj županiji.


Domovina ovoga zanimanja kod iztočnoga šumskoga kotara
nalazi se u zemlji Sikulaca. Takodjer imade i u Hrvatskoj više
okolica, u kojima se ovi predmeti prigotavljaju


Obširniji domadi obrt jeste pletenje košara. Za ovaj obrt
potrebiti materijal uzima se od onih na obalama potoka, jezera,
u obde na obalima močvarnib mjesta i okolica uspjevajućih. za
tu svrhu prikladnih razno vrstnih vrba; ovamo spadaju razne
i u svakojake svrhe upotrebljavajuće se košare, koševi za kola
i pleteri ograda.


Na temelju naših izvora možemo tragove ovoga domaćega
obrta u 48 županija naći, ali je vjerojatno, da se sa ovim
obrtom više manje širom ciele naše domovine bave.


Sa ovim domaćim obrtom je donekle u srodstvu pravljenje
brezovih metla. Znamo, da se breza u mnogim okolicama naše
domovine na manjima površinama kao vladajuća vrst drveća
nalazi; u većoj mjeri ima nje osobito u onim sječinama, koje
se naravnim putem pošumljuju, te ondje obično, nakon obaranja
stabala, za kratko vrijeme cielo tlo pokrije. — Sa ovakovih
površina, ako se u blizini sela nalaze, uzima se redovito za
brezove metle i brane potrebiti materijal.


Ovaj domaći obrt jako je razširen, a s time se u prvom redu
pastiri bave, a osim njih i za ini rad već nesposobni starci,
i to kroz cielu godinu; za ini rad sposobni muškarci pako
bave se u zimsko doba, kao sa nuzgređnim zanimanjem.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 72     <-- 72 -->        PDF

— 590 —


laže, a osim toga i kod svijuh onih. obrtnih gospodarstva, kod
kojih radnik cieli dan u vodi stajati mora; po tome dakle one
u onima gradovima, u kojima znatniji tvornički obrti postoje,
takodjer znatnu ulogu igraju.


Stolarski domaći obrt vrlo se težko može od značaja gospodarstvenoga
obrta razlikovati. — Seoski stolar, koji je svoj
zanat sustavno izučio, više je puta radi toga, da se uzdržati
može, prinužden i sa poljodjelskim poslom se baviti, isto tako,
kao domaći obrtnici. Često se i to dogadja da pojedini ne
izvade za sebe obrtnicu, i to radi toga, da nemoraju plaćati
posebni porez. Dapače se dogadja i to, da se u onom slučaju,
kada razmjerno malo naručba imadu, iz listine obrtnika jednostavno
brisati daju.


U zimsko doba, uza sve to bave se ovakovi stolari, poput
domaćih obrtnika, sa svojim zanatom. Sa stolarskim obrtom
bave se u zimi takodjer i seoski tesari.


Predmeti pravoga stolarskoga domaćega obrta jesu, jednostavno
kućno pokućtvo, osobito pako ono za služinčad opredieljeno,
vrtno pokućtvo u oblom drvu, krasna u onakovima
okolicama, kojima narodno glavno zanimanje na obrtnom polju
tkanje sačinjava, onda stolci, stolići i t. d.


Središta ovoga domaćega obrta kod sjevernoga šumskoga
kotara jesu županije; Abanj-Torna, Saros, Szepes, Ung i Zemplen;
kod zapadnoga pako Veszprem i Gy6r. — Ovaj dorhaći obrt
dapače i u blizini samoga glavnoga i stolnoga grada nalazimo.


Predmeti tokarskoga domaćega obrta, uslijed razno!ičitosti,
od prijašnjih su mnogo razniji. — Svi oni višebrojni tokarski
predmeti, koji se kod raznovrstnih grana kućanstva upotrebljavaju,
i to: u kuhinji, u pivnici, kod stola dobre kuće gazdarice,
kod dječjih igračaka, dapače višeputa i ona tokarska roba,
koju stolar potrebuje, više puta takodjer izpod ruku domaćeg
obrtnika izlaze.


Ovi predmeti proizvadaju se redovito od jeftinoga tvrdoga
javorovoga, a kadkada i od bukovoga, drenovoga, grabovoga,
dapače brestovoga i jasenovoga drva. Od kuda proizlazi to, da




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 71     <-- 71 -->        PDF

— 589 —


hovice (u šumama Krndije), u ostalom se bave sa istim u


cieloj Hrvatskoj i Slavoniji oadje, gdje se bukovo drvo nalazi.


Medju rezbarske domade drvene proizvode brojimo: korita,
drvene žljice, valovo, drvene cipele, finije rezbarije i ine manje
važne predmete. Po pristupnim podatcima ovi predmeti se u
21 županiji proizvadjaju. Za nje se upotrebljava topolovo, vrbovo,
jalševo, javorovo, bukovo drvo, a kad-kada i ine vrsti
drveća, dakle u prvom redu one manje vriedne vrsti, koje osobito
na vlažnom tlu, kraj voda i po nizama uspievaju.


Mnogobrojna središta rezbarskoga obrta nalazimo u gorama
sjevernoga i iztočnoga kotara naše domovine. Udomaden
je osim toga još u županijama Veszprem i Baranja zapadnoga
šumskoga kotara, te u bacsbodroskoj i torontalskoj županiji
šumskoga kotara dolnje Ugarske.


U svim okolicama Hrvatske i Slavonije možemo nadi takovih
domaćih obrtnika, koji se sa svakovrstnom jednostavnijom
rezbarijom bave, a glavni temelj tomu jeste taj, da se
ondje razmjerno u tu svrhu dobro upotrebljavajude liepo topolovo
drvo bolje vrsti nalazi, a to osobito u Slavoniji kraj rieka
i potoka na močvarnom tlu.


Središte rezbarije u pogledu proizvadjanja drvenih cipela
jeste bacs-bodrožka županija i to okolica Apatina, Gomboša,
i u Slavoniji Erduta; proizvadjaju se osim toga još u baranj^
skoj, veszpremskoj, tolnajskoj županiji, t. j . u onim okolicama,
u koje je onamo prije naseljeni narod nošnju ovih drvenih
cipela iz svoje pradomovine sobom donesao. Ovo zanimanje
domadega obrta nalazi svoj obstanak u prvom redu u
narodnom običaju. Dok se sva roba u bacs-bodrožkoj i tolnajskoj
žapaniji iz topolovoga, vrbovoga, a kadkada i od jalševoga
proizvadja, t. j . od onoga, koje se u tima okolicama u
većoj mjeri nalazi, a uz to se i lahko izradjuje, dotle se u
veszpremskoj i baranjskoj županiji od bukovoga drva proizvadjaju.


Moramo još i to primjetiti, da drvene cipele osobito u
onima krajevima, gdje se rudokoplja nalaze, vrlo dobro pro




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 70     <-- 70 -->        PDF

— 588 —


Svi domaći, kolarstvu spadajući proizvodi, priugotavljaju
se svagdje, gdje se spomenute vrsti drveda u vedoj mjeri nalaze,
te gdje ostali odnošaji na ovaj domaći obrt povoljno
djeluje.


Buduć se ovi uvjeti diljem ciele naše domovine pronaći
mogu, vrlo je malo takovih okolica, u kojima se ne bi ovaj
domaći obrt tjerao. Unatoč pomanjkanja pouzdanijih podataka,
ipak znamo za 32 županije, u kojima ovaj obrt postoji.


Ovaj obrt može se samo u onim županiji.ma sjevernoga
šumskoga kotara naći, koje su u nepi srednom dodiru s okolicama,
u kojima je poljodjelstvo razvito; takove županije jesu:
Abanj-Torna, Saros, Bereg, Ncgrad, Borsod, Njitra, Hont i
Pozsonj. U bukovim šumama marmaroske županije n. pr. u
selu Dolha, ovo gospodarstveno orudje kadkada poduzetnici
proizvadjaju, ali u zimsko doba i pojedini domaći obrtnici.


U županijama iztoČnoga šumskoga kotara: Haromszek,
Csik, Udvarhelj, Torda-Aranjos i Maros-Torda do g. 1886.,


t. j . sve dotle, dok nije Rumunjska pred Austro - Ugarskom
Bvoje granice zatvorila, obrtničko se je zanimanje u pogledu
izradjivanja kola i točkova u većoj mjeri tjeralo, te su se tim
osim poljodjelstva ciela sela bavila. I dandanas se još bave,
ali u znatno manjoj mjeri, sa proizvadjanjem kola, točkova te
gospodarstvenog orudja, i to putem domaćega obrta.
Znatniji je još ovaj obrt u županijama: Kolozs, Szilagj,
Szolnok-Doboka, Beszterce-Naszćd, Arad, Krasso-Sz6reny i
Temes.


U šumskom je kotaru dolnje Ugarske ravnine (Alfold)
sbog pomanjkanja šuma od manje važnosti ovo zanimanje domaćega
obrta, akoprem se njegovi tragovi i ovdje svagdje nalaze.


U zapadnom šumskom kotaru ima nekoliko takovih glavnijih
mjesta, u kojima se sa izradjivanjem gospodarstvenoga
orudja bave u okolici Bakonja, u vespremskoj i komaromskoj
županiji, nadalje u baranjskoj i tolnajskoj, te koji uslied svoga
geografičkoga položaja sasvim dobro uspieva.


Sa proizvadjanjem gospodarstvenoga orudja bave se u Hrvatskoj
i Slavoniji u okolici Otočca (u planinama Velebita) i Ora