DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 582 — Ostali suhi vjetrovi, ako i nose pješak, nisu tako opasni, jer nikada dugo ne duvaju, ili pusu u vrieme kad je tlo vlažno, da tada ne mogu piesak dizati. Sliededi najčešdi vjetar iza jugoiztočnjaka je sjeverozapadnjak, koji obično dolazi kišom, a ako dodje i suh nepravi štete, jer izravna ono, što je Kosova izrovala. (Nastavak slieđi). Domaći drvarski obrt zemalja sv. krune ugarske. Po Karla Graulu, profesoru budimpeštanske obrtne više škole i privatnom docentu na politehnici priobćio P. Dianorszkj.* Onaj prastari oblik obrtnoga zanimanja, kada članovi obitelji za kudanstvo potrebite predmete sami sebi priredjuju, zovemo : domaćim obrtom. Glava obitelji, ili i nekoji drugi njezini članovi, uz prastaro njihovo glavno zanimanje, kada je ono mirovalo, proizvadjali su vremenom osim one za vlastitu porabu potrebite robe, još i suvišne obrtne predmete, koje su onda svojima bližnjima prodavali, ili pako s njima zamjenjavali. I ovaj, sa poljodjelstvom skopčani oblik obrta je prastar, t. j . tradicionalan, te je važno nuzgredno zanimanje naroda. Ovaj oblik tjeranja obrta zove se domaćim, osobito pako poljodjelstvenim domaćim obrtom, (Hausindustrie). Vremenom se je, uslied dalnjega povišenja poslovne razdiobe, iz ovoga obrta razvio t. zv. malo - obrtnički stališ, kod kojega je obrt već glavnim zanimanjem postao. Konačno pako iz maloga obrta postala je proizvodnja u velikoj mjeri, te iz izvršivanja kod iste nastalih uvjeta, tvornički obrt. Značajno je, da su se ovi tipi obrtnih gospodarstva svagdje razvili, te se je tečajem vremena iz tvorničkoga obrta u svakoj onakovoj zemlji, gdje je promet cvao, nanovo jedna nova vrst domaćega obrta razvila. Trgovac ili tvorničar, u obće poduzetnik, više puta proti svomu vlastitomu interesu radi, kada svoju obrtnu robu u ve * Po ug. šumarskom družtvu iz DeAkove zaklade nagradj ena je ova Gaulovarazprava. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 65 <-- 65 --> PDF |
— 583 — likom središnjem gospodarstvu proizvadja, posto je ondje uložna glavnica velika, a i gospodarstveni troškovi su znatniji. Mnogo bolje će poduzetnik proći u tom slučaju, kada surovine kod svojih kuća radećim radnicima izda, te od istih, za unapred ustanovljenu plaću, stalnu množinu pro zvoda zahtjeva. U ovakovim slučajevima tvorničar njima više puta još i skuplje orudje ili strojeve dade, dočim s druge strane domaći obrtnici kadkada robu iz svojega vlastitoga materijala proizvadjaju, te po unapred ustanovljenoj cieni u poduzetnikova skladišta odpremaju. Kod ovoga načina tjeranja domaćega obrta prodava obrtnik svojim naručiteljima samo ovršbu radnja, a ne proizvode (?), a uz to je ovaj način gospodarstva i za proizvadjanje u velikom sposoban. Ovaj sustav domaćega obrta karakterizuje još i to, da radnik u krugu svoje obitelji kod svoje kuće radi, kod kojega rada ga ondje i obiteljski članovi podpomagati mogu; nadalje, da sa vremenom te upotrebljavajućom tehnikom slobodno razpolaže, da ne radi na svoju, već na naručiteljevu odgovornost, ali s druge strane ipak od velike glavnice ovisi. Od po- Ijodjelstvenoga domaćega obrta se još i u tome razlikuje, da ovdje postaje obrt glavnim zanimanjem. Ovaj, na t. zv. poduzetničtvu temeljeći se oblik domaćega obrta, podielio se je tečajem vremena u raznim zemljama na raznovrstne izvode, te tako postoji: plaćevni, posredujući, radionički itd. sustav. Tragovi ovih, na različitom poduzetničtvenom temelju počivajućih domaćih obrta, već se i u našoj zemlji opažaju. Kod drvarskoga obrta postoji obično samo plaćevni sustav (kod obrta savijanoga pokućtva, kod proizvadjanja šindre i posudja). Iznimno, bez stalnoga ustrojstva, još i taj oblik nalazimo, da poduzetnik, koji je obično i trgovac, na taj način naručuje, da domaći obrtnici za proizvadjajuće naručene predmete potrebiti materijal iz vlastitih sredstva nabavljaju. U ovom je slučaju domaći obrt poljodjelstveni podredjenoga značaja. Po tome će nas kod sliedeće razprave polodjelstveni (odnosno šumsko-obrtni), te poduzetnički domaći obrt zanimati. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 85 <-- 85 --> PDF |
— 603 — Košaracki obrt je jedan od najrazgraajenijega domaćega obrta, te se na temelju naših podataka s njime 2948 obitelji u 397 sela bavi. Broj ovih sela faktično je veći, u kojima se sa ovim zanimaju, kao i broj sa istim bavećih se osoba. Ona sela, u kojima se mnogobrojno žiteljstvo sa ovim domaćim obrtom bave, jesu ova; u saroskoj županiji Bartfa, A. Sebes i Margonya ; u temeškoj Hosszuszo, Gjirol i Traunau; u krassoszorenvszkoj Srilha i Sz. Helena; u szilagjsskoj Ormezo, u torontalskoj Kis-Jombor i Iktar ; u trencsenskoj Orlove i Miloeho; u udvarhelyskoj Medeser; u ungskoj F. Ribnice, V6rocso i okolica: u zemplenskoj Orosz-Petroc, S. A. Ujhelj i Kesznyete; u njitranskoj Chvojnica, Tizsina, Sopronga, Bajmocska i Szempte; u požunskoj Valtasuv; u aradskoj Berzava. Zarand i Szekudvar; u arvajskoj Podbjel; u bacs-bodrožkoj Apatin; u borsodskoj T, Polkonja. Medju ovim selima nalaze se i takova, u kojima se 100 200 domaćih obrtnika sa ovim poslom bave. Sa vezanjem brezovih metla bavi se 670 obitelji u 48 sela, ovaj obrt se u većoj mjeri tjera u dole naznačenima selima, i to: u torontalskoj županiji u Almasu; u ungskoj u Huszćku; u krasso-szorenyskoj u Kortyu i Branyestu; u aradskoj u Dezmi; a u torna-aranyoskoj u Szelištu, ka i u inim mnogobrojnim selima raznih županija. (Nastavit 6e se). 0 ovogodišnjem poučnom putovanju slušača kr. šumarske akademije u Gorski kotar, hrvatsko Primorje i Istru. Podpisanoga zapalo je, da ove godine — dozvolom i podporom vis. kr. zem. vlade — upriliči veliko naučno putovanju sa slušači III. tečaja kr. šumarske akademije zagrebačke. — Po našem mnienju imala bi biti svrha tih putovanja u obće upoznati u prvo m red u domaće šumarske prilike, a po mo |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 84 <-- 84 --> PDF |
602 — Proizvoda 2 Ili 1—a O O Županija ,S > VJ Vrst proizvoda m "3) vried-*« ^ množina 3 nost "3´ kom. kruna i Prenos 275 2623 — — 44 Uđvarhely 6 53? Košare. 45 Ung 7 48 — — — ^ 46 Zemplen 11? 3G8 — — — Košare i metle. 47 Z61yom 3 26 3420 2120 6-7 Košare. 48 Gv(´)r — 49 Vas — — — — 50 Sopron — — — — — 51 Zala — — — — — 71 Sveukupno 302? 3118? — — — 6. b) Brezove metle. 1 Abauj-Torna 1 2 A rad — 21 20000 640 30-5 3 Bars 1 2 4000 320 160 4 B. Naaz(5cl 1 — — — 5 Csik 1 3 — — — 6 Fejer 1 — _ — — 7 Haromszek 7 17 — — 8 Heves 5 — — — — 9 Kolocs 1 3 200 16 533 10 Krassć-Szorenj 7 46 112500 4600 100-0 11 Maros-Torda 5 15 — — — 12 Sfiros 1 21? — — — 13 Szepes 2 12 — — 14 SziL´igj 3 8 320? 70 8-75 15 Szolnok-Doboka 3 18 1500 29 3 44 16 Torontžl 1 400 4000 160 0-4 17 Torda-Aranyos 1 42 21000 840 20-0 18 Udvarhelj 2 8 — — — 19 Ugocsa — — 8000 — — 20 Ung 1 20 — — — 21 Zemplen 2 30 — — 22 Z(51yom 1 4 760 64 16-0 Ukupno 48 670? |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 83 <-- 83 --> PDF |
601 — 5= OJ H 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 4-2 43 Županija Abanj-Torna Arad Arva Bads-Badrog Baranja Bars Bekes B. Naszod Borsođ Brasso Bihar Csandd Csik Csongrdd Feher Gomor HAromzek Heves Hont Komdron Kolozs Krass6-Szoreny Lipto Maramaros Maros-Torda Nagj´-Kiikullo N(5grAd Nvitra Pest] Pozsony SAros SomogjSzatmd.r Szeben Szepes SzildgySzolnok-Dobovka Temes l´olna Torontal Torđa-Aranyo8 Trencen Ugocsa Ukupno _=a "5 1 4 1 1 19 7 2 3 12 1 9 1 4 2 13 6 16 5 4 1 4 9 1 2 4 1 ´2 18 7 10 6 3 3 1 8 « 18 12 1 13 G 16 3 275 Proizvoda o i > Vrst proizvoda t> "bf: vried množina "p" kom. nost kruna ti 6. a) Pletenje šiba. 57 Košare. 215? 10500 7460? 39´0 n 50 1500 900 18-0 jj30 — 46600 1553-0 Fine i obične košare. — 6000 4000 — Košare, vrbove i brestove treske. 58 2700 2050 85-4 Košare. 5? — — — ,j 16 1100 282 17-6 rt 50? — 40000? — H — — — — n 4-^ 1490 3500 83-4 j ) 48 10000 50CO 102-5 8 — — — Ij — — — — n — — — —. V 65 — — — )? — — — — n 18 1460 980 54-5 — — — — n 13 1004 700 53 8 » 33 59iJ0 3610 — Košare i glogove brane. 5 250 250 500 Košare. — — — — n 67 — — — — — — j) 11 3670 1176 106-8 282? — 7000? — ^ ^^ — — 20000 — „ 91 3972? 5826 84-2 Košare i grubi koševi. 399 80OO? 6400? — Košare. 5? 600? — - Košnice i ljestvice za kola. — — — — Košare. 85? — — — !J 72 6870 5110 71-1 W 76 1721 1260 16-6 141? 32515 10470 75-8 Košare i brane. 7 400 300 43-0 Košare. 171 16960 16150 192-0 54 2910 2374 44-0 „ 279 11812 6348 22-8 JI 170 24091 5981 351 2623 ^ |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 82 <-- 82 --> PDF |
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 6 7 8 9 10 11 12 Županija Abanj-Torna Caik Hđramszek Kolozs Maros-Torda Siiroa Szepes Sziliigyi^zolnok-Doboka Temes UdvarlielyUng Zemplžn Pest Gyor Veszpržm Ukupno Abanj-Torna Borsod Haromszćk Maros-Torda Njitra Sitros Szepes Pest Torda-Aranyos UdvarlielyUngBrasso Ukupno a; ?? m 1 7 2 5 4 1 4 4 1 1 3 1 3 — —— 2 3 1 1 1 1 1 1 1 1 1 15 ri CD /= O c8 cS U) o´ w 9 11 2 26? 9 10 34 6 20 1 1 17 — 2 1 800 10 4 2 7 2 600 — Proizvoda II vrieđ množina nost kom. kruna 4. Stolarske adnje. — — 800? 1000?. 40´0 87 178 29-67 60 360 18-0 100 240 240-0 — — — — — — 5. Tokarski obrt. — — — — — — 1200000 60000 75-0 — — — 300 30 16-0 Vrst proizvoda Pokućtvo i gospodar, orudje Pokućtvo, krosna. Krosna. Kudno i vrtno pokudtvo. Pokudtvo i stolci. Pokućtvo. Škrinje. Stolići za cviede. Pokućtvo, krcsna. Pokućtvo. Pokućtvo ođ tvrdoga drva Stolci od ljeskovih palica. Vretena, preslice. Vretena, preslice i palice. Mljinćanioe. Palice. Čepovi, vretena, mljinćanice, čekići itd. Frulice, zdjele, lutke itd. Preslice, vretena. Trgovinska roba. Preslice, vretena i ino. Preslice, vretena. Preslice, vretena. Tokarska roba. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 81 <-- 81 --> PDF |
— 599 — Županija 3 3 (D H Prenos 14 N(5građ 15 ]SJyitra 16 Sdvos 17 Szilžgv 18 Szolnok-Doboka 19 Torda-AraDyos 20 Udvarhely 21 Ung ´22 Vas 23 Zemplšn 24 Z61yom Sveukupno 1 B. Nassod 2 Csik 3 HAromsz^k 4 Kolozs 6 Krass(5-Sz6r^ny 6 Saros 7 Szepes 8 Szilagy 9 Szolnok-Doboka 10 Torda-Aranyos 11 Udvarhely 12 Z61yom 13 A.va 14 Lipto 15 Turoc 16 Trencsžn 17 Marmaros Ukupno 1 Borsod 2 Haromszišk 3 Hzepes 4 Udvarliely 5 Hunyad 6 Csik 7 B. Naszod 8 Maramaros Ukupno Proizvoda 3 III os cS 1> k: vrim množina jednost kom. IH o fto kruna CB « ffl 53 13´6? 269539? 122200? — 4 78 1710 6860 80-0 3 90? — 3400 37-78 1 10 — 640 64-0 5 20 — — — 17 74 55520 4502 61 7 316 7000? 7920 25-1 10 98 4160? 24850 263-0 4? 58 — — — 2 — — — — 1 27 — — — ? — — — — 107 2071? 338560? 170460? — 6j Pra-v Ij enj e ši ndre. 4 81 450000 5400 66-7 4 6 — — — 1 1 — — — 10 1685 2660000 31920 18-02 2 18 168000 2016 12-0 6 136 — — 4 190 — — — 4 61 1370000 16440 257-5 3 56 480000 5760 103-2 5 95 1171000 20604 218-0 1 31 — — — 2 284 4060000 36720 129-5 — — — .— — — — — — — — — — — — — — — — — — --— — — ^ — — — — c) Obruči za ^ita, škatulje, 1 7 8? — — — 1 14 — — — 2 26 — — — 6 i 03 — 8000? 77-7 ´? — 28800 — 9 — 28800 — — — — — — — — -— — Vrst proizvoda Brezove i ljeskove obruči. Drveno posuđje. Drveno posudje i ino. Obruči. Obruče i drveno posudje Drveno posuđje. Drveno posuđje i bačve. Drveno posuđje i duge. Drveno posuđje. Bačve. Kabla, škafovi itđ. treske. Košare, ljeskove treske. Obruči za sita. Treske za škatulje. ,, „ „ i obruči za sita. Kora za obruči i „ „ „ Obruči za sita. „ ! |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 80 <-- 80 --> PDF |
598 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 la 13 14 15 16 17 18 19 20 ´21 :22 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 n i 12 113 .^ i o Proizvoda .J= O Županija C3 03 Vrst proizvoda -3 03 &0 vriedmnožina nost fH ;H kom. kruna o p. o W m 2. Rezbarske radnje. Abanj-Tolna 6 40 14O0? 260 Žlice i korita. Arad 4 58? 3060? Valovi, korita i drvene žlice. Bads-Bodrog 2 100 240000 40000 400 Drvene cipele, korita. Baranja 1 8 1800 1800 100 Drvene cipele. Bor^od 6 Žljice. Kolozs 2 Drvene žljice i korita. Krasso-Szorenj 6 59 6600 1200 20-03 Drvene žljice i korita. M^rmaros 4 Korita, zdjele, drvene žljice. Nj´Itra 1 Drvene zdjele i ina razna roba. Pozaony 1 27 250 1000 37-2 Korita. Siiros 1 4 Korita. Szeben 1 Drvene žljice. Szepes 3 6 Kezbarije, korita. SziMgy 4 23 22450 812 35-4 Korita, drvene žljice. Szolnok-Doboka 5 31 2160 438 14-4 Korita, drvene žljice. Temes 1 6 1100 200 38 33 Korita, drvene žljice. TorontAl 2 27 3150 80 2-96 Drvene žljice. Trencsen 1 2 56 112 56-00 Korita. Ung 1 2 Drvene žljice. Zemplen 4 4? 1 Veszpršm Korita, drvene cipele. 4 Tolna Korita, drvene cipele. ? Ukupno 60 397? 278956 48962 161? 3. Bačvarske radnje: a) drveno posudje, drveni obruči. Abanj-Torna 2 10 60000 Drveni obruči i nešto buradi Arva 1 60 4000 3200 80-0 Drveno posudje. B. Naszođ 6 280 171000 9220? — Bihar 37 — — — Braaso 1 Csik 11 30 Gomor 1 50? — 80000 KlOO-O Haromszšk 13 77 34130? 29780? 386-7 Hunvad 8 200 — — — —— Drveno posudje i obruči. Koloza 3 502 — — — Kra3s6-Sz6ršny 2 12 400? — — Marmaros Maros-Torda 5 28 — — — Ukupno 53 1396 ? 269539? 122200? — |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 79 <-- 79 --> PDF |
597 — Proizvoda III 8 9 10 U 12 13 14 16 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 2 28 29 30 31 32 33 34 .S5 Županija Vrat proizvoda vried množina nost kom. kr u i; a III m 1. Gospodarstveno orudje, te ini u krug kolarskoga obrta spadajući proizvodi. Abanj-Torna Arad Baranya Berek B. XoszM Bi´har 4 7 4 3 2 3 69 138 20 7 126 10000 650? 2900 32 302C0 980 5800 29C0 640 860 14.2 42.1 145.0 80.0 6.82 Svakojako gospodar, orudje. Držala, korita. Držala, jarmovi, tačke, lopate, vile. Tačke, pojedini dielovi kola. Kola, tačke. Drvene vile. Borsod Brasso Csik Giimor Haromszšk Kolozs Krasso-Szor^nj Miirmaros Maros-Torđa N(5grđd Nj´itra Pozsony SAros 7 1 13 1 10 15 10 1 17 6 3 2 3 134? 41 3 41 191 71 3 49 143 10 44 9 35000? — — — 1328 42080 — — 4830 — 2000 — 10000 — — — 2634 10754 — 6130 3400 1200? — 74.8 — — — 26.2 1515 — .— 43.0 340.0 — — Drvene vile, grablje, držalice, lojtre, levče itd. Drvene vile, grablje. Gospodar, orudje, dielovi kola. Drvene vile, grablje. Kola, gosp. orudje. " » ´ Drvene vile, lopate, grablje, tačke. Drvene vile, lopate, grablje. Kola, gosp. orudje. Gosp. orudje i dielovi kola Szabolcs Szatmfir 3 10 z Sedla. Sedla i dielovi kola. Szlliigy Szolnok Doboka 47 52 486 358 5200? 400? 302 2000 — — Gospodarstveno orudje. Temes 1 15 4500? 1350 91.0 Drvene vile. Torda-Aranyos TorontAl 18 1 824 1 22482 200 15952 60 19.5 60.0 Gosp. orudjeDrvene vile. i dielovi kola. Trencsen Udvarhely Ugocsa Ung V( szpršm Pest 1 7 2 9 4 2 3 11 — 116 180 3 24 — 9932 — 170000 — 240 — 2842 — — — 80.0 , Gosp. orudje . i dieloviTačke i držala. kola. Csongriid Komarom 1 2 3 25000 _ " ?7Točkovi. j> Virovitička — 100 223000 — — Gosp. orudje. Ukupno 273 3007 564768? 93044 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 78 <-- 78 --> PDF |
596 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 a; Proizvoda nO o Žu panija 03 Vrst proizvoda i c3 vriedmnožina .:o , nost TJl SO kom. !^ cq ^ kruna ili m IV. Zapadni šumski kotar Pozony Gyor Komžrom Esztergom J^ejer Tolna Somogy Baranya Vesrprem Zala Vas Sopron 2 6 1? 3? 24 5 2 3 36? 180? — _ — 9900 170000? 25000 1200? 8700? — Košare, tožkovi Košare. Drvene cipele, gosp. oruđje košare Košare Drvene cipele, gosp. orudje Svakojaka drvena roba Drveno posudje. Ukupno 44? 219? 34900? V. Južni šumski kotar (Hrvatska Slavonija i Eijeka) Belovarska Drveno posudje, gosp. orudje Požega čaše drvene Virovitička 100 223000 *) Gosp. oruđje, palice, žlice, ko rita, lule Mođruško-Eijećka Frulice, preslice, vretena Ličko-krbavska — — Prveno orudje, zdjele, čuture, Zagrebačka čaše, đržalice, čepovi itd. Sriemska Varaždinska Ukupno *) Takorekuć izključivo gospodarstveno oruđje. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 77 <-- 77 --> PDF |
595 Proizvoda Jo ^ Županija 03 03 Vrst proizvoda 03 > i ^ cu M vrieđ a: ^-< "Z^ ´:;mozina O * nost os-> t-t kom. kruna. cq n a II Prenos 250 260 46419 26 08ik_ 20 110 Svakojaka drvena roba, košare 27 Haromszek 55 218? 34130?, 29780´. Svakojaka drvena roba, košare i metle 28 Brasso 4 Gosp. orudje, rezbarski predmeti 29 Udvarhely 11 72 Gosp. orudje, košare i metle 30 Maroa-Torda 28 162 Košare, metle 31 Torda-Aranyo8 32 1454 825813 49746 34-4 Košare, metle 32 Kolozs 32 1864 30115681 73884 39-6 Svakojaka drvena roba, košare 38 Also-Fehšr 1 26 — i 1060 40´8 Drveno posudje 34 Kis Kukiillo 35 1 — Košare 36 Fogaraa 37 Szeben 1 Rezbarski predmeti, košare. 38 Huuyad 8 189 4000? 8500 Drveno posudje i obruće od kore. 39 Bihar 10 169 31690 3836? Drvene vile, košare, drveno posudje 40 Arađ 16 402? 36626? 15436? Svakojaka drvena roba, košare 41 Krasso Szoršny 30 239 355480 36220 154-6 Svakojaka drvena roba, košare 42 Temes 16 163 38215? 13250? Svakojaka drvena roba, košare Ukupno 505 7677? 308132? III- Šumski kotar dolnje Ugarske (Alfold) 43 Szaboles 3 — — — Sedla 44 45 Hajdu Hasz N. K. Szolnok — 46 47 48 Pest. P. S. K. CsongrAd Osanžd 7 2 1 — — — Gospodarstveno orudje, Gospodarstveno orudje, košare košare 49 2 5 50 51 Bacs-Bodrog Toronta! 2 14 160 199? — 240000 — 86000 — 541? Drvene cipele, košare Drvene žlice, drvene vile, košare Ukupno 31 364? 1469?? 16290 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 76 <-- 76 --> PDF |
o K3 C3 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 10 21 22 23 24 25 Županije Poz3ony Nyitra Bars Trencsžn Arva Lipt6 Szepes Tiiroc Z61yom Hont Nogrdđ Heves Borsođ Gomor Abanj-Torna Saros Ukupno Zampl^n Ung Bereg [´gocsa MArmaros Szatmdr BziWgy Szolnok-Doboka B. Naszođ Ukupno 594 .„ Proizvoda o ^ ´3 vried ^ m bc množina , nost o O^ kom. 1 , W kruna m I. Sjeverno šumski 13 162 18247 18246 26 1302? 1200000? J30600? 8 60 6750 2370 18 284 11442 6700 2 110 6500 4100 1? 5? 250 250 22 364 — — — — — — 6 314 3064120 51203 4 18 1460 980 12 232 10210 13990 5 — — — 22 184? 35000 6 000? 8 50? — 160000 20 187? 71400? 1300? 20 599? 8000? 7040 187 3871 438.676 11. Iztočni šumsk 19 418 — — 20 223 — — 6 — 5 170 31023 8823 7 — — — 16 — — 75 679 1407937? 26642? 76 640 547811 19742 16 479 1525302 41212 250 2609 46419 .i n s ^ -® ^ s ´C 60 rt O 5 § us M cfl -a -0 3 2 .> =, ^ ´*- "rj kotar. 1000 100-0 400 23-7 37-3 50-0 — — 116´0 54-5 60-0 — 327-0 82000-0? 9 — kotar. — — — — — 39-5 31-0 86-2 Vrst proizvoda Gospodarstveno orudje, kosita ko5are Drvene žlice, orudje, kosita, košare, tokarska roba Košare. Košare, gosp. orudje. Drveno posudje, košare. Košare. Košare. Košare. Šindre, košare Košare. Drveni obruči, gosp. orudje, košare. Košare, gospodarstveno orudje. Košare, gosp. orudje, tokarska roba, trešćene košare Drveno posudje, gosp. orudje. Gosp. orudje, drvene obruče, žlice, korita, košare Drvena roba svakojake vrsti, košare. Košare rezbarije, gosp. orudje baćve, stolarstvo Drvena roba svake vrsti, košare Košare, gospodarstveno orudje. Košare, gospodarstveno orudje. Drveno posudje, rezbarije, obruči za sita. Košare, sedla, gosp. orudje. Svakojaka drvena roba, košare, metle, osobito mnogo šindre. Svakojaka drvena roba, košare, metle, osobito mnogo šindre. Svakojaka drvena roba, košare, metle, osobito mogo šindre. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 75 <-- 75 --> PDF |
— 593 — izcrpili bili. Nadjemo i takovih sela, u kojima se sveukupno žiteljstvo, kroz cielu godinu sa proizvadjanjem gospodarstvenoga orudja bavi. U ovom pogledu moramo spomenuti obćinu Orahovicu, i njezinu okolicu u Slavoniji. Sa rezbarskom se radnjom 347 obitelji bavi u 56 sela U ovom pogledu druga sela nadmašuju n. pr. u baćsbodrožkoj županiji Gombos i Apatin, u aradskoj Talacs i Kikinda, u abanskoj Telkibanja, u krasso-szorenjskoj Lapusnik i Mocsaris, u szilagjskoj Varmezo i Kasapatak, u szolnokdobakajskoj Negerfalva, u torontalskoj Rudna i Deyk. Sa bačvarstvom se bavi 2034 obitelji u 107 sela. Znamenitija mjesta jesu: u beszterce-naszodskoj županiji liva i Majer, u arvajskoj Lipnica, u gomSrskoj Tisrolc, z6lyomskoj Z61yomLipesa, u haromszeskoj Haralj, Jagon, Jalolga, Tapulca itd., u hunyadskoj Barbalenj, u udvarlielyskoj Hermanj, Malamfalva; u nogradskoj Uhorska, Ipaly-Il6na i Korna; u nyitranekoj Butfalu i Lubina; u saroskoj Berzevice; u szolnok-dobokajskoj Ponorel i Albak; u ungskoj Stavna i Hussar; u zemplenskoj Albora; u vašskoj Pinkafo; u biharskoj Csunoha´iza itd. Sa izradjivanjem šindre, putem domaćega obrta, bavi se 2647 obitelji u 47 sela Ona sela, u kojima se znatniji broj obitelji bave, jesu: u besrterce-naszodskoj županiji Kosna i Borgo; u kolozskoj Keleoel, N. Valko, Magura, Marisele, Kogozsele, Meredjo, Kis-Ujfalu, Szekatuva i Hesdat; u saroskoj Ossik, Hervat, Hertnek i Fricske; u szepeškoj Hedermark, Majorka, Sz. Gy6rgy; u szilagyskoj Moz6kanya; u szolnokdobokajskoj Czokas i Kotelesmeso; u tor-aranyosskoj Szolesva i Bisztra; konačno u selu Ponik-u županije Z61yom. Glasom naših podataka sa stolarstvom bavi se 145 obitelji u 37 sela, dočim sa tokarstvom 800 radnika u 28 sela svoj kruh zaslužuje. Tokarski domaći obrt u većoj mjeri tjera se u selu 0-Tura i njegovoj okolici u nyitranskoj županiji, gdje se 800 radnika izključivo sa izradjivanjem manjih tokarskih predmeta bavi. Ovakav specialni tokarski obrt nalazimo još u selu Kokos županije Haromszek, ali sa sasvim drugim predmetima. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 74 <-- 74 --> PDF |
— 592 — Po našima podatcima 22 županije se sa ovim obrtom bave. Prednjače u tom pogledu županije: Krass6-Sz6reny, Torda-Aranjos, Arad, Bars, Njitra, Torontal i Szolnok-Doboka. Iz priloženih skrižaljka uviditi se dade; u kojima se županijama pojeđiniii šumskih kotara ovaj drvarski domaći obrt nalazi, kako su to od raznih vremena sakupljeni podatci dozvolili ; koliko sela se sa istim bavi; nadalje množina i vriednost, te konačno vrst proizvadjajuće se robe. c) Broj sela i obitelji koje se bave domadim obrtom. Na temelju onih, do konca godine 1900. poznatih podataka, bavila su se u Ugarskoj u 763 sela domadim drvarskim obrtom 11.958 obitelji. Uzevši za temelj geografičku razdiobu šuma, najviše sa domadim drvarskim obrtom bavedih se sela u iztočnom šumskom kotaru nalazimo, a onaj znatniji broj se na prirodnim odnošajima one okolice temelji. Sa domadim drvarskim obrtom bavi se u tom kotaru 7507 obitelji u 493 sela. Na drugom mjestu nalazi se sjeverni kotar sa 3871 obitelji u 187 sela, nakon toga okolica dolnje Ugarske sa 364 obitelji u 187 sela. Ovamo spadajude podatke iz Hrvatske i Slavonije nismo mogli dobiti, i to stog razloga, pošto ovi do danas u obde niti sakupljeni bili nisu, osim onih sa Krndijske planine i iz okolice Otočca kraj Velebita spomenutih, sa drvarskim domadim obrtom bavedih se sela, za koja imademo podatke. Sa predmetnog gledišta razmatrajud ove podatke, sliedede ćemo nadi, naime da gospodarstveno orudje, te ine kolarstvu spadajude predmete 3004 obitelji u 270 sela izradjuje. Od ovih sela navesti ćemo slijededa: Lupsa, Szassavnicsa, A. Szolcsva u županiji Torda-Aranjos; u nj-itranskoj županiji, u hontskoj B6rzs(3ny, nogradskoj Uhorska-Hradište, u Krasso-Szorenjskoj Kurtja, u kolosskoj Fuldo i Mako, u pozsonjskoj Szeleskui, Ottovolgj, u szolnok-dobokajskoj Brebfalva, u abanjtornajskoj Telkibanj^a, u aradskoj Zaraiid, u biharskoj Tende i Arpad, u veszpromskoj Badanybel, bez da bismo cieli niz takovih sela |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 73 <-- 73 --> PDF |
— 591 — se ovaj obrt izključivo u okolicama listaca i nižim gorskim kotarima naći može. U sjevernom šumskom kotaru, pravo središte ovoga obrta nalazi se u selu O´-Fura županije njitranske, sa raznovrstnima za prodaju opredieljenim kudanstveuim predmetima a takovi su; frule, zdele, tanjiri. zdjelice, vretena, preslice, žljice, lijevci, mlinčanice, pipe, štapovi te ina u ondješnjoj okolici proizvadjana te u velikoj množini u promet se stavljajuea roba. Ovakovi predmeti proizvadjaju se takodjer i u saroskoj, abanj-tornajskoj, szepeskoj, borsodskoj i ungskoj županiji. Domovina ovoga zanimanja kod iztočnoga šumskoga kotara nalazi se u zemlji Sikulaca. Takodjer imade i u Hrvatskoj više okolica, u kojima se ovi predmeti prigotavljaju Obširniji domadi obrt jeste pletenje košara. Za ovaj obrt potrebiti materijal uzima se od onih na obalama potoka, jezera, u obde na obalima močvarnib mjesta i okolica uspjevajućih. za tu svrhu prikladnih razno vrstnih vrba; ovamo spadaju razne i u svakojake svrhe upotrebljavajuće se košare, koševi za kola i pleteri ograda. Na temelju naših izvora možemo tragove ovoga domaćega obrta u 48 županija naći, ali je vjerojatno, da se sa ovim obrtom više manje širom ciele naše domovine bave. Sa ovim domaćim obrtom je donekle u srodstvu pravljenje brezovih metla. Znamo, da se breza u mnogim okolicama naše domovine na manjima površinama kao vladajuća vrst drveća nalazi; u većoj mjeri ima nje osobito u onim sječinama, koje se naravnim putem pošumljuju, te ondje obično, nakon obaranja stabala, za kratko vrijeme cielo tlo pokrije. — Sa ovakovih površina, ako se u blizini sela nalaze, uzima se redovito za brezove metle i brane potrebiti materijal. Ovaj domaći obrt jako je razširen, a s time se u prvom redu pastiri bave, a osim njih i za ini rad već nesposobni starci, i to kroz cielu godinu; za ini rad sposobni muškarci pako bave se u zimsko doba, kao sa nuzgređnim zanimanjem. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 72 <-- 72 --> PDF |
— 590 — laže, a osim toga i kod svijuh onih. obrtnih gospodarstva, kod kojih radnik cieli dan u vodi stajati mora; po tome dakle one u onima gradovima, u kojima znatniji tvornički obrti postoje, takodjer znatnu ulogu igraju. Stolarski domaći obrt vrlo se težko može od značaja gospodarstvenoga obrta razlikovati. — Seoski stolar, koji je svoj zanat sustavno izučio, više je puta radi toga, da se uzdržati može, prinužden i sa poljodjelskim poslom se baviti, isto tako, kao domaći obrtnici. Često se i to dogadja da pojedini ne izvade za sebe obrtnicu, i to radi toga, da nemoraju plaćati posebni porez. Dapače se dogadja i to, da se u onom slučaju, kada razmjerno malo naručba imadu, iz listine obrtnika jednostavno brisati daju. U zimsko doba, uza sve to bave se ovakovi stolari, poput domaćih obrtnika, sa svojim zanatom. Sa stolarskim obrtom bave se u zimi takodjer i seoski tesari. Predmeti pravoga stolarskoga domaćega obrta jesu, jednostavno kućno pokućtvo, osobito pako ono za služinčad opredieljeno, vrtno pokućtvo u oblom drvu, krasna u onakovima okolicama, kojima narodno glavno zanimanje na obrtnom polju tkanje sačinjava, onda stolci, stolići i t. d. Središta ovoga domaćega obrta kod sjevernoga šumskoga kotara jesu županije; Abanj-Torna, Saros, Szepes, Ung i Zemplen; kod zapadnoga pako Veszprem i Gy6r. — Ovaj dorhaći obrt dapače i u blizini samoga glavnoga i stolnoga grada nalazimo. Predmeti tokarskoga domaćega obrta, uslijed razno!ičitosti, od prijašnjih su mnogo razniji. — Svi oni višebrojni tokarski predmeti, koji se kod raznovrstnih grana kućanstva upotrebljavaju, i to: u kuhinji, u pivnici, kod stola dobre kuće gazdarice, kod dječjih igračaka, dapače višeputa i ona tokarska roba, koju stolar potrebuje, više puta takodjer izpod ruku domaćeg obrtnika izlaze. Ovi predmeti proizvadaju se redovito od jeftinoga tvrdoga javorovoga, a kadkada i od bukovoga, drenovoga, grabovoga, dapače brestovoga i jasenovoga drva. Od kuda proizlazi to, da |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 69 <-- 69 --> PDF |
— 587 — mjesta ove robe jesu u nogradskoj županiji sela Uhorska i Ipoly- Rona, u abanjskoj Debrod, osim toga županije Kolasz. Szilagj i Szolnok-Doboka. Za izradjivanje sindre takodjer se osobito čamovo drvo upotrebljava Njezino glavno prastaro sielo nalazi se u selu Ponik županije Zoljom. U većoj množini, putem domadega obrta, izradjuje se inače još u županijama: Kolozs, Torda-Aranyos, Udvarhelj, Csik, Szolnok-Doboka, Beszterce-Naszod i Krasso-Sz6reny, u obce u svakom onom šumskom kotaru, u kojemu su vladajuća drveća Četinjače, tako u sjevernom šumskom kotaru još u županijama Szepes, Arva, Lipto, Saroa, Turoc i Trencsen. U južnom šumskom kotaru takodjer nalazimo proizvadjanje šindre, osobito pako u onim dielovima Hrvatske, u kojima se četinjače u većoj mjeri pojavljuju. U prekodunavskim okolicama, gdje se najviše crnoga bora nalazi, ovoga domaćega obrta nema. Znamo, da je za obruče, za sita, te za škatulje od tresaka potrebita smrekovina jeftina i najbolje kvalitete. Ondje, gdje se takav materijal još naći može, postoji i ovaj domaći obrt. — Obruči za sita proizvadjaju se samo u iztočnom šumskom kotaru, naime u županijama Haromszek, Csik, Beszterce-Naszođ, Hunjad, Udvarbelv, Ung i Marmaros. Obručna kora jeste specijalitet domaćega obrta u županiji hunvad-skoj, dočim se škatulje od treska iznimno još i u županijama Szepes i Saros proizvadjaju. Spomenuti ćemo još ovdje, da se u borsodskoj i njitranskoj županiji, a takodjer i u drugim županijama, ljeskove treske putem domaćega obrta prave, a od ovih košare. Za proizvadjanje gospodarstvenog orudja, te ine kolarstvu spadajuće robe domaćega obrta, glavnu surovinu bukovo drvo pruža, a uz to se još upotrebljava: jasenovo, brestovo i hrastovo, dapače u nekojim okolicama bagremovo, jalšovo, brezovo, topolovo i vrbovo drvo. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 68 <-- 68 --> PDF |
— 586 8u: Malomfalva, Szt. Lelek Firtosvaralja, Magyar-Hermany i dan danas se s time bave u velike. Čudnovato je, da se izradbom drvenoga posudja toliko ne bavi domaći obrt u županiji Csik, kao u susjednim županijama. U selima: Gjimes-Bukk, Csicso, Karcfalva, Madefalva, Tekeropatak, Al- i Feltiz, Imper i t. d. i sada još nalazeći se obrt drvenoga posudja dokazuje to, da je ondjesnji domaći drvarski obrt nekada jako živahan bio. Glavna proizvodna mjesta od čamovoga drva izradjenog drvenog posudja, šindre, te dielomično obruča za sita jesu; županije Beszterce-Naszod, Hunjad, Kolozs, Szolnok-Doboka, Torda-Aranjos, Maros-Torda, Marmaros i Krasso Szorenv. U sjevernom šumskom kotaru takodjer Četinjače igraju glavnu ulogu, a po tome je posve naravno, da ondje u većim sastojinama istih one iste domaće obrte nalazimo. Drveno posudje proizvadja u gomorskoj županiji Tiszok i okolica, u zoljomskoj Zoljom-Lipcse, u saroskoj Bartfa i okolica, u arvaj- skoj Also-Lipnica nadalje bave se sa ovim domaćim obrtom još u županijama Ung, Zemplen, Njitra; istina je doduše, da su u pogledu proizvedene množine ove županije, osim gomorske, saroske i zoljomske, jako zaostale proizvodnjom iza iztočnoga šumskoga kotara. U ovom šumskom kotaru proizvadja se takodjer i znatna množina šindre. Njekoji obrt drvenoga posudja nalazimo još i u zapadnom šumskom kotaru, i to u županiji Vat^, ali ondje već više malomu obrtu naliči. Drveno posudje proizvadja se konačno i u južnom kotaru, t. j . u Hrvatskoj i Slavoniji od Čaraoviue, a sudje za vodu i od voćnoga drveća. K obrtu ciepane robe, kao domaći obrt, spada još i pravljenje drvenih obruča. Za ovu svrhu najbolji materijal pružaju breza i ljeska, a glavno mjesto ovoga domaćega obrta je po tome ondje, gdje se ove dvie vrsti drva u većoj množini nalaze. Takova mjesta su krčevine u onima gorskim kotarima, i to u blizini sela ležećim takovim šumama, u kojima od šumskoga ogoja niti traga naći ne možemo. Glavnija proizvodna |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 585 — kemet i Szegedin i t. d. znatnije naselbine domaćega obrtnoga žiteljstva nalazimo, koje drvenu robu proizvadja. Ipak se ne da zatajiti, da se ova poduzetničtva za svoj obstanak jako boriti moraju; i doista samo su ona poduzetničtva u stanju ove potežkoće svladati, koja se glede drvnoga materijala osloniti mogu na one u blizini postojeće šume. Abstrahirajuć od gore već iztaknute razdiobe, uzevši zajedno sveukupni poljodjelstveni drvarski obrt, opazit ćemo, da se tako rekud u svakom dielu naše domovine naći može. Po onima, nama na razpoloženje služećima izvorima, ako i nisu podpuno pouzdani, domaći obrt od 63 županije u 56 postoji. Stvar u ostalom tako stoji, da se i u preostalim (7) županijama ipak bave domaćim drvarskim obrtom, samo nam podatci za oto manjkaju. Sve pod krunu ugarske države spadajuće šume na prirodnom se temelju, obično na pet šumskib kotara diele: na sjeverni, iztočni dolnjo ugarski, zapadni i južni. Mi ćemo se kod naše razprave ove razdiobe držati, pošto izmedju domaćega obrta, te onoga, u dotičnim šumskim kotarima nalazećega se drveća, tiesan vez postoji. Ondje, gdje četinjače dominiraju, a gdje je i materijal razmjerno još jeftin, kao n. pr. u iztočnom i sjevernom šumskom kotaru osobito na granici Sedmogradske, te n županijama Lipto, Arva, Gomor i Marmaros proizvodi se od čamovine razno drveno posudje, tako: kace, škafovi, čabri, kabla, bačvice, kao i ini k bačvarstvu spadajući predmeti. U takovim okolicama, gdje još smrekovih prašuma ima, proizvadjaju se i obruči za sita, pošto se ondje za otu svrhu potrebiti fini materijal još uviek naći može. One, kod zapadnoga podnožja iztočnih pograničnih planina, odnosno na obronku ondješnjih prašuma ležeće obćine, u žu paniji Haromszek, bile su nekada glavna siela cvatućemu, a i danas još znatnomu bačvarskomu domaćemu obrtu. Na pod nožju hargitske planine, u županiji Udvarhelj, cieli se niz sela bavi proizvodnjom kuhinjskog posudja; nekoja sela, kao što 41 |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 66 <-- 66 --> PDF |
— 584 — Ovdje ved unapred moramo iztaknuti, da na ovu specijalnu granu obćega gospodarstva odnoseći se podatci, u našoj domovini još do danas nisu sustavno sakupljani, isto tako nisu niti oko iste vladajući socijalni odnošaji proučavani, tako, da je faktično jako težko makar i ponješto o vladajućim okolnostima jasnu, u svakom pogledu pravu i vjernu monografičku sliku pružiti. I. Sadašnje stanje našega domaćega obrta. A) Gospodarstveni domaći drvarski obrt. a) Glavni je grane istoga. Razmatrajud naš gospodarstveni domaći drvarski obrt, opaziti ćemo, da se na temelju načina obradjivanja materijala, te na temelju upotrebljavan]a proizvoda, ovako značajno grupirati može : 1. Imamo proizvoda domaćega obrta, koji kao poljodjelstveno orudje više manje u kolarski obrt spadaju. 2. Jedan se dio za kućanstvo potrebitih predmeta putem rezbarstva priredjuje, te kao takav spada u rezbarski obrt. 3. Bačvar kao domaći obrtnik, izrabiv ciepljivost drva, takodjer pravi važno, za kućanstvo potrebno drveno po3udje, osobito od čamovine; obručar pako za pravljenje sudja potrebite obruče. 4. Medju stolarske radnje spada takodjer, u nekojim okolicama, po domaćem obrtu proizvadjajuće se raznovrstno pokućtvo. 5. Kod ovoga nižega stepena obrta naći ćemo takodjer i tokarski obrt. Konačno 6. pletenje košara te ovomu donekle slično vezanje šiba za metle, takodjer spadaju k domaćemu obrtu. b) Geografički namještaj. Prvi uvjet kod geografičkog namještaja ma kojega god obrta jeste: prisutnost odgovarajućih surovina. Od tuda sliedi, da se domaći drvarski obrt naći može u svakom onom dielu zemlje, u kojemu šuma imade. Nu i ovo pravilo imade iznimaka. Tako na primjer velika dolnja ugarska ravnina (Alfold), gdje u gradovima Kecs |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 71 <-- 71 --> PDF |
— 589 — hovice (u šumama Krndije), u ostalom se bave sa istim u cieloj Hrvatskoj i Slavoniji oadje, gdje se bukovo drvo nalazi. Medju rezbarske domade drvene proizvode brojimo: korita, drvene žljice, valovo, drvene cipele, finije rezbarije i ine manje važne predmete. Po pristupnim podatcima ovi predmeti se u 21 županiji proizvadjaju. Za nje se upotrebljava topolovo, vrbovo, jalševo, javorovo, bukovo drvo, a kad-kada i ine vrsti drveća, dakle u prvom redu one manje vriedne vrsti, koje osobito na vlažnom tlu, kraj voda i po nizama uspievaju. Mnogobrojna središta rezbarskoga obrta nalazimo u gorama sjevernoga i iztočnoga kotara naše domovine. Udomaden je osim toga još u županijama Veszprem i Baranja zapadnoga šumskoga kotara, te u bacsbodroskoj i torontalskoj županiji šumskoga kotara dolnje Ugarske. U svim okolicama Hrvatske i Slavonije možemo nadi takovih domaćih obrtnika, koji se sa svakovrstnom jednostavnijom rezbarijom bave, a glavni temelj tomu jeste taj, da se ondje razmjerno u tu svrhu dobro upotrebljavajude liepo topolovo drvo bolje vrsti nalazi, a to osobito u Slavoniji kraj rieka i potoka na močvarnom tlu. Središte rezbarije u pogledu proizvadjanja drvenih cipela jeste bacs-bodrožka županija i to okolica Apatina, Gomboša, i u Slavoniji Erduta; proizvadjaju se osim toga još u baranj^ skoj, veszpremskoj, tolnajskoj županiji, t. j . u onim okolicama, u koje je onamo prije naseljeni narod nošnju ovih drvenih cipela iz svoje pradomovine sobom donesao. Ovo zanimanje domadega obrta nalazi svoj obstanak u prvom redu u narodnom običaju. Dok se sva roba u bacs-bodrožkoj i tolnajskoj žapaniji iz topolovoga, vrbovoga, a kadkada i od jalševoga proizvadja, t. j . od onoga, koje se u tima okolicama u većoj mjeri nalazi, a uz to se i lahko izradjuje, dotle se u veszpremskoj i baranjskoj županiji od bukovoga drva proizvadjaju. Moramo još i to primjetiti, da drvene cipele osobito u onima krajevima, gdje se rudokoplja nalaze, vrlo dobro pro |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 70 <-- 70 --> PDF |
— 588 — Svi domaći, kolarstvu spadajući proizvodi, priugotavljaju se svagdje, gdje se spomenute vrsti drveda u vedoj mjeri nalaze, te gdje ostali odnošaji na ovaj domaći obrt povoljno djeluje. Buduć se ovi uvjeti diljem ciele naše domovine pronaći mogu, vrlo je malo takovih okolica, u kojima se ne bi ovaj domaći obrt tjerao. Unatoč pomanjkanja pouzdanijih podataka, ipak znamo za 32 županije, u kojima ovaj obrt postoji. Ovaj obrt može se samo u onim županiji.ma sjevernoga šumskoga kotara naći, koje su u nepi srednom dodiru s okolicama, u kojima je poljodjelstvo razvito; takove županije jesu: Abanj-Torna, Saros, Bereg, Ncgrad, Borsod, Njitra, Hont i Pozsonj. U bukovim šumama marmaroske županije n. pr. u selu Dolha, ovo gospodarstveno orudje kadkada poduzetnici proizvadjaju, ali u zimsko doba i pojedini domaći obrtnici. U županijama iztoČnoga šumskoga kotara: Haromszek, Csik, Udvarhelj, Torda-Aranjos i Maros-Torda do g. 1886., t. j . sve dotle, dok nije Rumunjska pred Austro - Ugarskom Bvoje granice zatvorila, obrtničko se je zanimanje u pogledu izradjivanja kola i točkova u većoj mjeri tjeralo, te su se tim osim poljodjelstva ciela sela bavila. I dandanas se još bave, ali u znatno manjoj mjeri, sa proizvadjanjem kola, točkova te gospodarstvenog orudja, i to putem domaćega obrta. Znatniji je još ovaj obrt u županijama: Kolozs, Szilagj, Szolnok-Doboka, Beszterce-Naszćd, Arad, Krasso-Sz6reny i Temes. U šumskom je kotaru dolnje Ugarske ravnine (Alfold) sbog pomanjkanja šuma od manje važnosti ovo zanimanje domaćega obrta, akoprem se njegovi tragovi i ovdje svagdje nalaze. U zapadnom šumskom kotaru ima nekoliko takovih glavnijih mjesta, u kojima se sa izradjivanjem gospodarstvenoga orudja bave u okolici Bakonja, u vespremskoj i komaromskoj županiji, nadalje u baranjskoj i tolnajskoj, te koji uslied svoga geografičkoga položaja sasvim dobro uspieva. Sa proizvadjanjem gospodarstvenoga orudja bave se u Hrvatskoj i Slavoniji u okolici Otočca (u planinama Velebita) i Ora |