DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 64 <-- 64 --> PDF |
— 582 — Ostali suhi vjetrovi, ako i nose pješak, nisu tako opasni, jer nikada dugo ne duvaju, ili pusu u vrieme kad je tlo vlažno, da tada ne mogu piesak dizati. Sliededi najčešdi vjetar iza jugoiztočnjaka je sjeverozapadnjak, koji obično dolazi kišom, a ako dodje i suh nepravi štete, jer izravna ono, što je Kosova izrovala. (Nastavak slieđi). Domaći drvarski obrt zemalja sv. krune ugarske. Po Karla Graulu, profesoru budimpeštanske obrtne više škole i privatnom docentu na politehnici priobćio P. Dianorszkj.* Onaj prastari oblik obrtnoga zanimanja, kada članovi obitelji za kudanstvo potrebite predmete sami sebi priredjuju, zovemo : domaćim obrtom. Glava obitelji, ili i nekoji drugi njezini članovi, uz prastaro njihovo glavno zanimanje, kada je ono mirovalo, proizvadjali su vremenom osim one za vlastitu porabu potrebite robe, još i suvišne obrtne predmete, koje su onda svojima bližnjima prodavali, ili pako s njima zamjenjavali. I ovaj, sa poljodjelstvom skopčani oblik obrta je prastar, t. j . tradicionalan, te je važno nuzgredno zanimanje naroda. Ovaj oblik tjeranja obrta zove se domaćim, osobito pako poljodjelstvenim domaćim obrtom, (Hausindustrie). Vremenom se je, uslied dalnjega povišenja poslovne razdiobe, iz ovoga obrta razvio t. zv. malo - obrtnički stališ, kod kojega je obrt već glavnim zanimanjem postao. Konačno pako iz maloga obrta postala je proizvodnja u velikoj mjeri, te iz izvršivanja kod iste nastalih uvjeta, tvornički obrt. Značajno je, da su se ovi tipi obrtnih gospodarstva svagdje razvili, te se je tečajem vremena iz tvorničkoga obrta u svakoj onakovoj zemlji, gdje je promet cvao, nanovo jedna nova vrst domaćega obrta razvila. Trgovac ili tvorničar, u obće poduzetnik, više puta proti svomu vlastitomu interesu radi, kada svoju obrtnu robu u ve * Po ug. šumarskom družtvu iz DeAkove zaklade nagradj ena je ova Gaulovarazprava. |