DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 63 <-- 63 --> PDF |
— 581 — Doba opažanju: jutro l´^ popodne 2^ večer 9^ Ovi podatci od velike su važnosti za tamošnjega šumara, koji provadja gojitbene radnje, te mora u prvomu redu računati sa svojim največim neprijateljem — vjetrom. Iz prediduće skrižaljke razabire se, da u godini najčešde duva na deliblatskih pjeskuljah suhi jugoistočnjak, kojega tamo nazivaju »Kosova«. Dolazeći iz kotline kod Bazijaša, gdje Dunav ostavlja Ugarska nizinu te nastupa svoj put kroz Kazansko tiesno, znade Kosova silnom žestinom po više dana duvati i tada silne štete napraviti. Štetnost Kosove sastoji u tom, što dolazi redovito bez kiše, te izsuši gornje slojeve pieska, kojeg onda svom silom nosi tako, da je na te dane nemogući svaki boravak na pjeskuljama, jer zasipava pješak u oči, usta i uši; a pošto Kosova najradje i najžešće duva u proljeće kada se izvadjaju kulturne radnje, to ona nemalo posao oko vezanja i pošumljenja preskulja zaustavlja. Kosova odnasa humus, velikom silom tjerajućim suhim pjeskom oštećuje puplje, cviet i nježno lišće drva, zameće puteve, te pjeskom zatrpava travom i šumom obrasle smirene površine, koje time neproduktivnimi postaju. Da se prosuditi može sila i šteta, koju je u stanju Kosova nanesti, navadjam sliedece: Za vrieme našeg boravka na Deliblatskim pjeskuljama vezao se je piesak i sadile akacieve biljke, koja radnja je radi Kosove prije našeg dolazka onamo kroz četiri dana prekinjena bila. Na mjesto kultura naveženo bijaše prije prekinuća radnje oko 300—400 velikih vozova borovice, opredieljene za vezanje pieska. Kada su radnici nakon toga prekinuća na isto mjesto došli, da radnju nastave, nisu našli niti traga velikoj hrpi bo rovice, koju je medjutim Kosova pieskom zatrpala. Gdjekoju godinu znadu silni vihrovi i vijavice na Deliblatskim pjeskuljama uništiti 3 do 4 godišnje kulture, kojim otkriju korenje i povaljaju biljke, da na drugom mjestu postojeće kulture pieskom zatrpaju i uguše. |