DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 62 <-- 62 --> PDF |
580 zraka razpline dolazeće oblake i time osujećuje obilne oborine, a ne ima tu ni izdašnih aequinoktialnih kiša, koje bi s proljeća tlu veću vlagu podale. Povoljno na klimu Deliblatskih pjeskulja upliva blizi Dunav, kojega izhlapljujuće vodene pare tvore u toj pustinji obilne rose i tako ljeti za suše naknadjuju bar donjekle kišu. Napredovanje i širenje živog pieska ovisno je u prvom redu od vjetrova, koji ga dižu i raznašaju, te daleko napred nanesu, dotično na drugih mjestih izpušu mienjajuć tako neprestano konfiguraciju pjeskulja. Štetni upl.v vjetrova mogosmo prosuditi na pjeskuljama, gdje vidimo kako se na pieskom zapuhanih mjestih samo vršci starih topola i jablanova pomaljaju na drugih pak izpuhanih mjestik stara stabla sa svojim korenjem 2 do 3 metra nad pieskom kao strašila stoje. Polag u niže navedenoj skrižaljci izkazanih meteoroložkih opažanju na deliblatskih pjeskulja od godine 1871. do 1897. ustanovljeno je koliko puta koje godine pojedini vjetar duva. smjer vjetra Godina S. S. I. I. J. I. J. J. Z. Z. S. Z. Tišina 1891. 52 86 61 443 41 44 34 329 2 1892. 26 123 49 450 29 60 33 320 5 1893. 47 105 61 389 52 30 34 371 6 1894. 35 81 45 454 40 11 61 367 1 1895. 32 88 26 503 29 15 28 372 2 1996. 31 ´63 54 434 48 12 32 417 1 Ib97. 37 59 41 466 28 13 36 408 17 sedamgodišnji prosjek 37 83 48 449 38 26 37 369 5 |