DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 59 <-- 59 --> PDF |
- 577 — blaga i pčela^ žetve trave i ruja, konačno zakupnine za zemljišta i doznačne pristojbe; naprotiv tomu prihodu iznašaju troškovi 8813 for. Od godine 1861.—1869, pošumljeno je u svemu 815 rali piesaka sa ukiipnim troškom od 80—90000 forintili, dakle troškom od nješto preko 100 for. po rali. Kako se niti u tom razdobju nije prije sadnje biljkah piesak vezao, već takove u živi piesak stavljale, propale su i ove kulture većim dielom. Godine 1859. stupa u kriepost novi šumski zakon, koji u svojih ustanovah za obračunavanje odštete šumskog kvara u šumama na piesku uzgojenim nikakove strožije propise ne uvadja, naprotiv postojeće do tada topogiedne stroge kazne ukida, i time haračenje tih šuma uvećaje. Ukinuće tjelesne kazne god. 1868. doprinjelo je takodjer da je pučanstvo od tada sve više u šume navaljivalo, te velikim troškom i trudom uzgojene sastojine uništavalo. Godine 1869. počelo je ratno ministarstvo opet pošum-´ Ijivanju pjeskulja veću pažnju posvećivati, izaslav poznatog strukovnjaka Josipa Wessely-a, generalnog nadzornika državnih dobara i ravnatelja šumarske akademije, da isti proputuje sve europejske, zatim Deliblatske pjeskulje, pa da tom sgodom prouči kulturne prilike i onda na temelju vlastitog opažanja i izkustva izradi predlog, kako bi se potonje neproduktivne pjeskulje što prije kulturi privele. Tom častno nalogu udovoljio je Wessely napisav poznato djelo: »Der europaische Flugsand und seine Kultur«. Prigodom razvojačenja Vojne Krajine pripalo je kr. državnom šumskom srezu od sveukupnih 70660 rali deliblatskih pieskulja površina od 51490 rali 8290°, dodieljena pod upravu kr. ugar. šumarije u Deliblatu. U prvo vrieme upravljao je tom šumarijom kr državni šumar kasniji nadšumar Josip Mattusch, koji se je hvalevriednom marljivošću ozbiljno latio pošumljivanja piesaka, te uzgojio 40—200 rali poglavito akacijeve šume. — Iz tog |