DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 59     <-- 59 -->        PDF

- 577 —
blaga i pčela^ žetve trave i ruja, konačno zakupnine za zemljišta
i doznačne pristojbe; naprotiv tomu prihodu iznašaju
troškovi 8813 for.


Od godine 1861.—1869, pošumljeno je u svemu 815 rali
piesaka sa ukiipnim troškom od 80—90000 forintili, dakle
troškom od nješto preko 100 for. po rali.


Kako se niti u tom razdobju nije prije sadnje biljkah
piesak vezao, već takove u živi piesak stavljale, propale su i
ove kulture većim dielom.


Godine 1859. stupa u kriepost novi šumski zakon, koji
u svojih ustanovah za obračunavanje odštete šumskog kvara u
šumama na piesku uzgojenim nikakove strožije propise ne
uvadja, naprotiv postojeće do tada topogiedne stroge kazne
ukida, i time haračenje tih šuma uvećaje.


Ukinuće tjelesne kazne god. 1868. doprinjelo je takodjer
da je pučanstvo od tada sve više u šume navaljivalo, te velikim
troškom i trudom uzgojene sastojine uništavalo.


Godine 1869. počelo je ratno ministarstvo opet pošum-´
Ijivanju pjeskulja veću pažnju posvećivati, izaslav poznatog
strukovnjaka Josipa Wessely-a, generalnog nadzornika državnih
dobara i ravnatelja šumarske akademije, da isti proputuje sve
europejske, zatim Deliblatske pjeskulje, pa da tom sgodom
prouči kulturne prilike i onda na temelju vlastitog opažanja i
izkustva izradi predlog, kako bi se potonje neproduktivne
pjeskulje što prije kulturi privele. Tom častno nalogu udovoljio
je Wessely napisav poznato djelo: »Der europaische
Flugsand und seine Kultur«.


Prigodom razvojačenja Vojne Krajine pripalo je kr. državnom
šumskom srezu od sveukupnih 70660 rali deliblatskih pieskulja
površina od 51490 rali 8290°, dodieljena pod upravu kr. ugar.
šumarije u Deliblatu.


U prvo vrieme upravljao je tom šumarijom kr državni
šumar kasniji nadšumar Josip Mattusch, koji se je hvalevriednom
marljivošću ozbiljno latio pošumljivanja piesaka, te
uzgojio 40—200 rali poglavito akacijeve šume. — Iz tog