DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 565 — Francuzkoj pak ozbiljno svađaju važnost ovog poduzeća te postojano i dosljedno provadjaju te radnje, koje ni ratom od god. 1870. nisu prekinute bile. Za Francuzima, koji su tek opustošenjem alpinskih dolina u jugoiztoćnim departementima bili upozoreni na potrebu energičnih mjera oko uredjenja bujica, povela se je Švicarska i Austrija. I u Austriji su posljedice poplava od g. 1882. neposredno potakle na brzo izvadjanje obsežnih radnja oko uredjenja bujica i provadjanje šumskih mjera, te je god. 1894. stvorena zaklada za melioraciju tla od godišnjih 1,000.000 K. koja je kašnje povišena na 1´/a milijuna kruna, te je istodobno organizirana odnosna služba ustrojenjem šum. tehnič. odjela za uredjenje bujica kod ministarstva poljodjelstva, kojemu su neposredno podredjene sekcije za uredjenje bujica u Villachu-Linzu, Insbrucku, kralj. Vinohradih, Samboru i u Zadru. Da se okoriste rezultatima, koji su do tada postignuti na polju uredjenja bujica u Francuzkoj, proputovao je ponajprije bivši ministar poljodjelstva groE Falkenhayn odnosne predjele u Francuskoj god. 1883. sa pok. profesorom Seckendorffom, a zatim odaslata je god. 1884. njekolicina austrij. šum. tehničara u Francuzku, da na licu mjesta upoznadu shodnost izvedenih radnja, te da to upotrebe kod uredjenja bujica u Austriji. Medju ovim šumarima bio je tadašnji zemalj. šumar, nadzornik u Dalmaciji a sadanji upravitelj šum. odsjeka kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade, kr. odsječni savjetnik Ferdo Zikmundovsky, pod čijom su upravom i nadzorom kao predstojnika odsjeka c- kr. šum. teh. odjela za uredjenje bujica u Zadru, uredjivane kašnje bujice u Dalmaciji. Povodnje zadnjih decenija, koje su i u Hrvatskoj i Slavoniji silne štete naniele, tražile su nuždno, da se i kod nas poprime mjere, kojima će se popraviti i ublažiti stanje, nastalo plahom silom bujica. Ogolićivanje gorskih pristanaka i pogoršanje gorskog tla, moralo je naime imati štetnih posljedicana gospodarstvo u ravnici. Kadi uzkog saveza, u komu se gospodarenje na gorskom tlu, — gdje se većinom šume prostiru |