DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 564 —


teoretskog razpravljanja, dok nijesu izvanredne katastrofe, što
ih je povodanj prouzročio, prisilile ljude, da se ozbiljno posla
late i da se stvore legalne i materijalne podloge za akciju oko
uredjivanja bujica. U tom pogledu prednjačila je svietu, kao u
mnogom tako i ovdje, Francuzka. Tamo su se doduše još početkom
XVIII stoljeća bavili pitanjem, kako da se razaranju
bujica na qut stane, pak je tim povodom god. 1718. bilo zabranjeno
haračenje šuma na strminah pod pretnjom znatne
globe i konfiskacije dobivenih užitaka. Nu tek povodnje od g.
1856. dovele su zakonodavstvo u Francuzkoj u pravu kolotečinu,
te su (g. 1860. i 1854) izdani nuždni zakoni za novopošumljenje
i pobusivanje gorskih predjela.


Zajedničke odredbe svih zakona bile su u glavnom dvovrstne,
naime: da se pojedinci na pošumljenje svojeg ogorjelog
i opustošenog zemljišta podavanjem državne subvencije potaknu
zatim, da se državnoj vlasti osjegura pravo, da može u javnooi
interesu pošumiti sva ona mjesta, gdje bi se to ukazalo nuždnim.
Prvom odredbom išlo se je za tim, da se odstrane uvjeti,
kojima se stvaranju bujica pogoduje, a potonjom mjerom imale
su se već nastale bujice suzbiti i ugušiti u šumskom plastu.
Kasnijim zakonom i naredbom (od g. 1882.) pošlo se i dalje
naime zatim, da se gorsko tlo ne samo održi u izvjestnom
kulturnom stanju, već da se ono privede kulturno povoljnijem
stanju. Ovim zakonima imade se pripisati početak ogromnog
pošumljenja kao i dosadašnji znatni uspj^si. postignuti u Francuzkoj
oko pošumljivanja a najviše i oko uredjenja bujicah i
to sustavom šumsko-tehničkim, što ga je uveo glasoviti
francuzki šumarski nadzornik Prosper Demontzej. Do sada
su tamo ne samo uredjene mnoge bujice, već su uredjeni i
kultivirani bujični nanosi, te izuzev s tim postignute prednosti
privedena je šumskoj kulturi površina od 170.000 ha sa troškom
od blizu 63 milijuna franaka, od čega odpada do 547-2 milijuna
samo na eksproprijaciju zemljišta. Ove ogromne brojke pokazuju
uam ipak samo početak zasnovanog podhvata da se urede
sve bujice, do 3000 na broju, i da se sve goljeti pošume U