DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 564 — teoretskog razpravljanja, dok nijesu izvanredne katastrofe, što ih je povodanj prouzročio, prisilile ljude, da se ozbiljno posla late i da se stvore legalne i materijalne podloge za akciju oko uredjivanja bujica. U tom pogledu prednjačila je svietu, kao u mnogom tako i ovdje, Francuzka. Tamo su se doduše još početkom XVIII stoljeća bavili pitanjem, kako da se razaranju bujica na qut stane, pak je tim povodom god. 1718. bilo zabranjeno haračenje šuma na strminah pod pretnjom znatne globe i konfiskacije dobivenih užitaka. Nu tek povodnje od g. 1856. dovele su zakonodavstvo u Francuzkoj u pravu kolotečinu, te su (g. 1860. i 1854) izdani nuždni zakoni za novopošumljenje i pobusivanje gorskih predjela. Zajedničke odredbe svih zakona bile su u glavnom dvovrstne, naime: da se pojedinci na pošumljenje svojeg ogorjelog i opustošenog zemljišta podavanjem državne subvencije potaknu zatim, da se državnoj vlasti osjegura pravo, da može u javnooi interesu pošumiti sva ona mjesta, gdje bi se to ukazalo nuždnim. Prvom odredbom išlo se je za tim, da se odstrane uvjeti, kojima se stvaranju bujica pogoduje, a potonjom mjerom imale su se već nastale bujice suzbiti i ugušiti u šumskom plastu. Kasnijim zakonom i naredbom (od g. 1882.) pošlo se i dalje naime zatim, da se gorsko tlo ne samo održi u izvjestnom kulturnom stanju, već da se ono privede kulturno povoljnijem stanju. Ovim zakonima imade se pripisati početak ogromnog pošumljenja kao i dosadašnji znatni uspj^si. postignuti u Francuzkoj oko pošumljivanja a najviše i oko uredjenja bujicah i to sustavom šumsko-tehničkim, što ga je uveo glasoviti francuzki šumarski nadzornik Prosper Demontzej. Do sada su tamo ne samo uredjene mnoge bujice, već su uredjeni i kultivirani bujični nanosi, te izuzev s tim postignute prednosti privedena je šumskoj kulturi površina od 170.000 ha sa troškom od blizu 63 milijuna franaka, od čega odpada do 547-2 milijuna samo na eksproprijaciju zemljišta. Ove ogromne brojke pokazuju uam ipak samo početak zasnovanog podhvata da se urede sve bujice, do 3000 na broju, i da se sve goljeti pošume U |