DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 563 — rieke Durance. Stari nasipi od kamena, sto ih nalazimo u Egiptu, daju nam naslućivati, da su u starom vieku i u toj zemlji zagađivali vode i ustavljali mulj i piesak. Čovjek se je dakle borio proti snagi divljih bujica od davnih vremena sve do dana današnjega. A stare kronike i bilježke svjedoče nam o njihovom pustošenju. Snaga bujice donosi u nizine silnu množinu kulturne zemlje, koju rieke dalje raznose i u mora talože. Tako su po Breitenlohneru g. 1882. sniele bujice u Tirolu i u Koruškoj za 24 sata 18,000.000 metričkih centi taložine a profesor Intz e veli, da u Francezkoj odnesu vode godimice gnojivih taložina u more u vriednosti od 30 milijuna franaka. Duil e tvrdi, da je francuzka pokrajina Haute Provence od XV.— XVIII. vieka izgubila na taj način polovicu svoje kulturne zemlje. A dr. Otto Ule piše, da je razarajuća snaga brdskih voda u francuzkih Alpah za povjestničara vrlo značajna činjenica, jer ga uči poznavati razloge, s kojih su se ljudi razselili i opustili mnogi predieli u Sjriji, Grčkoj, Maloj Aziji, Afriki i Spaniji. Ali niti imade u starom, a niti u srtdnjem vieku znakova, da su bujice sistematski uredjivane, premda je poznato, da su stanovnici dolina, izloženih navalama bujice, nastojali obraniti se od pogibelji, koja je prietila njihovim ku( ama i zemljištima. Nu ova sredstva obrane nisu bila od trajne već samo od Časovite koristi. Pri tom se nije na ime uzimao obzir na uzroke bujičnih provala, već se je ponajviše išlo za tim, da se podizanjem pregrada i ogromnih nasipa u najdolnjem toku bujice ustavi cjelokupni materijal, sto su ga bujice nanosile iz brdskih krajeva. Nu usljed neprestanog donašanja kamenja i pieska, podizalo se je neprestano i korito, koje je time često puta nadvisilo susjedna zemljišta, čime je samo iivećana bila pogibelj od povodnje, kada si je voda, probivši nasip, pro- krčila put na susjedna kulturna zemljišta. Tek u novije doba, i to početkom prošlog stoljeća, počeli su se dublje izpilivati uzroci štetonosnog djelovanja bujica, pak se je sve to vise uvidjala važnost podržavanja šume u obće, a naročito u bujičinom području. Ali je i ovo bilo samo doba |