DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 562 — strmeuitija i kamenita mesta, gde su nekad uspevale bujne šume, danas ogoljena, provirena večim i manjim vododerinama, koje su, kao što je poznato, vrlo štetne za okolinu. U oskudici, do skora, na stručnim i praktičnim šumarima, srpske su šume sečene i proredjivane i onamo, gde ih, prirodnim i narodno-ekonomnim zakonima nije trebalo ni šeći. Stoga danas i imamo s razmerno malo lepih većih šumskih prostorija, a prema visini, konfeguraciji i sastavu terena i predela koji su samo za šumu stvoreni, mi hi danas trebali da imamo mnogo više i mnogo lepših i uredjenijih šuma. Milan Obradović-Ličanin. Uredjenje bujica i vododerina u Hrvatskoj i Slavoniji. Cesto čitamo u raznim novinama, da je bujica ovdje ili ondje snagom svoje vode odplavila ljudske stanove, razrovala obronke gora, te uništila i neplodnim učinila zemljišta, gdje je uaniela oblučja šljunka i mulja. Zanimati će s toga naše čitatelje, ako im u kratko podamo sliku o tom, što je radi zapriečenja toga zla u novije doba učinjeno kod nas u Hrvatskoj i Slavoniji. Nu prije toga spomenuti ćemo još u najkraćim crtama povjest pustošenja bujica i kako se je uredjenje istih dosele razvilo. Dr. Pavao Lehman veli: »Bujice postoje i pustoše zemlju od kad voda teče«, pak ih je bilo i u predhistoričko doba. A da su stari kulturni narodi poznavali silnu snagu bujica i protiv njih se borili, za to imamo dovoljno dokaza. Tako već Plato u šestoj knjizi svojih zakona stavlja predloge, kako da se bujice urede i njihove vode učine zemlji koristnima. Horace, Livius i drugi stari pisci opisuju takodjer živim riečima sliku bujice, dovodeći jih u svezu sa krčenjem i uništavanjem šuma. Poznato je takodjer, kakove je potežkoće imao Hanibal da svlada, kada je prelazio preko nizina, zamuljenih povodnjom |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 563 — rieke Durance. Stari nasipi od kamena, sto ih nalazimo u Egiptu, daju nam naslućivati, da su u starom vieku i u toj zemlji zagađivali vode i ustavljali mulj i piesak. Čovjek se je dakle borio proti snagi divljih bujica od davnih vremena sve do dana današnjega. A stare kronike i bilježke svjedoče nam o njihovom pustošenju. Snaga bujice donosi u nizine silnu množinu kulturne zemlje, koju rieke dalje raznose i u mora talože. Tako su po Breitenlohneru g. 1882. sniele bujice u Tirolu i u Koruškoj za 24 sata 18,000.000 metričkih centi taložine a profesor Intz e veli, da u Francezkoj odnesu vode godimice gnojivih taložina u more u vriednosti od 30 milijuna franaka. Duil e tvrdi, da je francuzka pokrajina Haute Provence od XV.— XVIII. vieka izgubila na taj način polovicu svoje kulturne zemlje. A dr. Otto Ule piše, da je razarajuća snaga brdskih voda u francuzkih Alpah za povjestničara vrlo značajna činjenica, jer ga uči poznavati razloge, s kojih su se ljudi razselili i opustili mnogi predieli u Sjriji, Grčkoj, Maloj Aziji, Afriki i Spaniji. Ali niti imade u starom, a niti u srtdnjem vieku znakova, da su bujice sistematski uredjivane, premda je poznato, da su stanovnici dolina, izloženih navalama bujice, nastojali obraniti se od pogibelji, koja je prietila njihovim ku( ama i zemljištima. Nu ova sredstva obrane nisu bila od trajne već samo od Časovite koristi. Pri tom se nije na ime uzimao obzir na uzroke bujičnih provala, već se je ponajviše išlo za tim, da se podizanjem pregrada i ogromnih nasipa u najdolnjem toku bujice ustavi cjelokupni materijal, sto su ga bujice nanosile iz brdskih krajeva. Nu usljed neprestanog donašanja kamenja i pieska, podizalo se je neprestano i korito, koje je time često puta nadvisilo susjedna zemljišta, čime je samo iivećana bila pogibelj od povodnje, kada si je voda, probivši nasip, pro- krčila put na susjedna kulturna zemljišta. Tek u novije doba, i to početkom prošlog stoljeća, počeli su se dublje izpilivati uzroci štetonosnog djelovanja bujica, pak se je sve to vise uvidjala važnost podržavanja šume u obće, a naročito u bujičinom području. Ali je i ovo bilo samo doba |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 564 — teoretskog razpravljanja, dok nijesu izvanredne katastrofe, što ih je povodanj prouzročio, prisilile ljude, da se ozbiljno posla late i da se stvore legalne i materijalne podloge za akciju oko uredjivanja bujica. U tom pogledu prednjačila je svietu, kao u mnogom tako i ovdje, Francuzka. Tamo su se doduše još početkom XVIII stoljeća bavili pitanjem, kako da se razaranju bujica na qut stane, pak je tim povodom god. 1718. bilo zabranjeno haračenje šuma na strminah pod pretnjom znatne globe i konfiskacije dobivenih užitaka. Nu tek povodnje od g. 1856. dovele su zakonodavstvo u Francuzkoj u pravu kolotečinu, te su (g. 1860. i 1854) izdani nuždni zakoni za novopošumljenje i pobusivanje gorskih predjela. Zajedničke odredbe svih zakona bile su u glavnom dvovrstne, naime: da se pojedinci na pošumljenje svojeg ogorjelog i opustošenog zemljišta podavanjem državne subvencije potaknu zatim, da se državnoj vlasti osjegura pravo, da može u javnooi interesu pošumiti sva ona mjesta, gdje bi se to ukazalo nuždnim. Prvom odredbom išlo se je za tim, da se odstrane uvjeti, kojima se stvaranju bujica pogoduje, a potonjom mjerom imale su se već nastale bujice suzbiti i ugušiti u šumskom plastu. Kasnijim zakonom i naredbom (od g. 1882.) pošlo se i dalje naime zatim, da se gorsko tlo ne samo održi u izvjestnom kulturnom stanju, već da se ono privede kulturno povoljnijem stanju. Ovim zakonima imade se pripisati početak ogromnog pošumljenja kao i dosadašnji znatni uspj^si. postignuti u Francuzkoj oko pošumljivanja a najviše i oko uredjenja bujicah i to sustavom šumsko-tehničkim, što ga je uveo glasoviti francuzki šumarski nadzornik Prosper Demontzej. Do sada su tamo ne samo uredjene mnoge bujice, već su uredjeni i kultivirani bujični nanosi, te izuzev s tim postignute prednosti privedena je šumskoj kulturi površina od 170.000 ha sa troškom od blizu 63 milijuna franaka, od čega odpada do 547-2 milijuna samo na eksproprijaciju zemljišta. Ove ogromne brojke pokazuju uam ipak samo početak zasnovanog podhvata da se urede sve bujice, do 3000 na broju, i da se sve goljeti pošume U |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 565 — Francuzkoj pak ozbiljno svađaju važnost ovog poduzeća te postojano i dosljedno provadjaju te radnje, koje ni ratom od god. 1870. nisu prekinute bile. Za Francuzima, koji su tek opustošenjem alpinskih dolina u jugoiztoćnim departementima bili upozoreni na potrebu energičnih mjera oko uredjenja bujica, povela se je Švicarska i Austrija. I u Austriji su posljedice poplava od g. 1882. neposredno potakle na brzo izvadjanje obsežnih radnja oko uredjenja bujica i provadjanje šumskih mjera, te je god. 1894. stvorena zaklada za melioraciju tla od godišnjih 1,000.000 K. koja je kašnje povišena na 1´/a milijuna kruna, te je istodobno organizirana odnosna služba ustrojenjem šum. tehnič. odjela za uredjenje bujica kod ministarstva poljodjelstva, kojemu su neposredno podredjene sekcije za uredjenje bujica u Villachu-Linzu, Insbrucku, kralj. Vinohradih, Samboru i u Zadru. Da se okoriste rezultatima, koji su do tada postignuti na polju uredjenja bujica u Francuzkoj, proputovao je ponajprije bivši ministar poljodjelstva groE Falkenhayn odnosne predjele u Francuskoj god. 1883. sa pok. profesorom Seckendorffom, a zatim odaslata je god. 1884. njekolicina austrij. šum. tehničara u Francuzku, da na licu mjesta upoznadu shodnost izvedenih radnja, te da to upotrebe kod uredjenja bujica u Austriji. Medju ovim šumarima bio je tadašnji zemalj. šumar, nadzornik u Dalmaciji a sadanji upravitelj šum. odsjeka kr. hrv.-slav.dalm. zemaljske vlade, kr. odsječni savjetnik Ferdo Zikmundovsky, pod čijom su upravom i nadzorom kao predstojnika odsjeka c- kr. šum. teh. odjela za uredjenje bujica u Zadru, uredjivane kašnje bujice u Dalmaciji. Povodnje zadnjih decenija, koje su i u Hrvatskoj i Slavoniji silne štete naniele, tražile su nuždno, da se i kod nas poprime mjere, kojima će se popraviti i ublažiti stanje, nastalo plahom silom bujica. Ogolićivanje gorskih pristanaka i pogoršanje gorskog tla, moralo je naime imati štetnih posljedicana gospodarstvo u ravnici. Kadi uzkog saveza, u komu se gospodarenje na gorskom tlu, — gdje se većinom šume prostiru |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 566 — — nalazi prema gospodarenju u dolini, nuždno je bilo ono prvo udesiti ne samo obzirom na najveću rentu, ved i obzirom na očuvanje same vegetacije izloženo uplivu atmosferilija te ga bujice lahko odnose na kulturna tla u dolinu S toga se moralo nastojati, da se ne samo uredjenjem potoka odstrane postojeće štete, ved se je s popravkom šumsko-gospodarstvenih odnošaja imala bujica trajno primiriti, a tim podjedno i neplodnom i zanemarenom zemljištu u vrelovju rieka i potoka produktivnost povratiti i stvoriti uvjete, koji de spriečiti stvaranje novih bujica. Tom nastojanju, da se po narodno gospodarstvo štetne posljedice poprave, a podjedno i podigne vriednost zapuštenog zemljišta, najvećom pripravnošdu je pošla u susret Njegova preuzvišenost svietli ban, koji je sve moguće žrtve doprinosio ostvaranju tog nauma. Imenovanjem kr. odsječnog savjetnika Ferde Zikmundovskoga za upravitelja šumarskoga odsjeka zemaljske vlade, moglo je i uredjenje bujica poći novom snagom i životom. Izvanredno svoje praktično znanje, koje je u tom pravu stekao ved prije, mogao je sada najboljim uspjehom upotriebiti u svojem novom položaju. — Lativ se s toga odmah posla izradio je za naše prilike važnu »osnovu zakona o uredjenju bujica (vododerina) «, koja je ved god. 1895. zakonom postala. Namješteno je zatim odmah i osoblje, koje de radnje pod njegovim neposrednim nadzorom i uputama izvadjati, i to ponajprije u našem Primorju i bivšoj gornjoj Krajini, gdje su bujice najviše haračile. Za te radnje Njegova preuzvišenost ban veledušno doznačivala iz sredstva krajiške investicionalne zaklade znatne iznose. Ovo de biti tim nuždnije, što su kr. inžiniri na mnogim potocima uredili dolnje tokove, pak de se s toga gornji tok, u koliko je bujične naravi, morati naknadno Čim prije po bujičarima urediti, da se dolnji tok potoka ne zamuljuje šljunkom, donesenim iz gornjeg bujičnog, nu dosele neuredjenog diela potoka. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 567 — Kod drugih pako potoka je uredjenje istih radi redovite poplave u dolnjem području od potrebe. Nu pošto se ne bi smio dlnoji tok potoka prije gornjeg toka urediti, to ce se morati bujičari požuriti, da prije urede gornje bujične dielove potoka. Pri tomu morati će svakako obćine i interesenti mnogo više doprinieti za pokride troškova, nego dosele, jer zemaljski budget ne može rastude potrebe sam da podmiri. Da se pako u tom pogledu povoljniji uspjeh postigne, bilo bi shodno, kada bi obćine kod nas po primjeru posestrime Dalmacije kod hypotekarne banke sklopile zajmove uz amortizaciju, jer nije pravedno, da sadašnja generacija nosi sve troškove, premda će buduće generacije imati više koristi od sadanje. Isto tako mogu u slučaju potrebe postupati i privatni interesenti. Iz izkaza, što ga je sastavio šumarski odsjek kr. zem. vlade 0 dosadašnjim radnjama oko uredjenja bujica, vidimo, koliko je na tom poliu učinjeno kod nas u razdoblju od god. 189T. do uključivo 1901., t. j . odkad su te agende prešle na šumarski odsjek. Za to vrieme je sasvim ili većim dielom uredjeno 24 bujica, te gdje je još nedavno bjesnila divlja sila prirode, vidimo, mirne potoke u svježem zelenilu, što pokriva korito i veže nekad popuzive i odronjive obronke. Da predočimo dimenzije izvedenih naprava, donosimo neke podatke iz tog izkaza, U koritu bujica izvedeno je 541 pregrada i brana, što u suhozidu, što u mortu i cementu, a medju tima imade pregrada od preko 60 m. dužine, a osim toga je načinjeno 180 živih poprečnih pletera; za obranu i učvršćenje obala popuzivih obronaka izvedeno je 608.1 m. obalnog i 225.1 m. horizontalnog zida, te 1421.7 m. uzdužnog živog pletera, a što u koritu, što na popuzinama, izvedeno je 561.8 m. kunete (Schalenbauten); za prosušenje i učvršćenje povodnog zemljišta, koje se spuzalo i obrušivalo, izvedeno je 4718.9 m. procjeduica. Da prikažemo veličinu tih naprava, navodimo količinu pojedinih vrsta radnja, koje su bile nuždne za te naprave. Zemlje je izkopano 32.702.9 kub. m., stiene 1103 kub. m., suhozida za pregrade i brane izvedeno je 12.624.8 kubm., a |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 568 — taraca u suhom 1860.8 četv. m , zida u mortu zafuganog cementom 2356.9 kub. m., a taraca u mortu 361.4 četv. m., zida u cementu 90.4 kub. m., suhozida za obalne zidove 745.4 kub. m., za horizontalne zidove 132.4 kub. m. kunete 2553.06 četv. m., izprocjednica 16.108.6 kub. m., betoniralo se 59.1 kub. m., a živih pletera izvedeno je 1286 četv. m. Ove su radnje izvedene troškom od K 371.764.74. Nadalje je za ko-. rekciju potoka, planiranje obronaka, pilotiranje, mostove i barake, ekspropriaciju zemljišta, za gradnju i popravke puteva, te za premjeravanje potoka u svrhu sastavka osnove za uredjenje bujica, potrošeno 8.882 K 96 fil. U svemu dakle 380.647 K 70 fil., pri čemu nije još uračunato pošumljenje i pobusivanje bujičnih područja. Sve radnje izvedene su u samoupravi, te se taj način izvadjanja pokazao ne samo najjeftinijim, već gledom na solidnost radnja najboljim, te do sada nisu bili nuždni popravci, premda su radnje već bile izvrgnute najvećim povodnjama. Jedinične ciene pojedinih vrsti radnja kreću se u ovim najnižim i najvišim brojevima: odkop zemlje, i zemlje sa stienom pomiešane 0.6—1.0 K po kub. m,, odkop stiene 1.8—4.0 K, suhozid za pregrade i brane 3.56—22.54 K, zid u mortu 30—40 K, zid u cementu i to za svodjenje zidova 47.14—50 K, suhozid za obalne zidove 4.0—28.0 K, za horizontalne zidove 1.2 — 4.6 K, betoniranje 13.0 K, procjednice 1*5—5.33 K, sve po kubičnom metru, nadalje po kvadratnom metru: tarac u suhom 1.16 —10.94, tarac u mortu 16 — 19.31 K, kunete 2-12.44 K, pleteri 0.66 — 3.0 K. Ovi rezultati pokazuju nam znatni rad i uspjeh, te novčane žrtve, koje su doprinjete na korist žiteljstva, koje je najviše stradavalo, a bilo nemoćno obraniti se od sile bujica. Dodajemo napokon, da je uredjenje bujica kod nas našlo priznanje i na zadnjoj svjetskoj izložbi u Parizu god. 1900., gdje je po šumarskom odsjeku izložena osnova za uredjenje bujica, nagradjena zlatnom kolajnom. Ovo odlikovanje tim je veće, što su u Francezkoj, tom sielu bujica, nikli prvi početci |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 569 — sistematskog uredjenja bujica i gdje se je naiika o uredjeiiju bujica na današnju visinu zavila. Na koncu ne možemo, nego iz dna grca zahvaliti se preuzvišenom gospodinu banu, koji je u pravo doba povjerio ovu važnu granu narodno-gospodarstvene djelatnosti u prave ruke, te dozvolio potrebita sredstva iz zemaljskog budgeta i iz iuvesticionalne zaklade, i time osigurao uspjeh radnja na j blagodatni je naravi, kakove su ove oko u r e d j e n j a b u j i c a.* Poučno putovanje na Deliblatske pjeskulje. Piše Ante Mark, nadšumar procjenitelj imovne obćine Gjurgjevačke. Godine 1899. kupila je imovna obdina Gjurgjevačka od visokog financialnog erara sve u području porezne obdine Gjurgjevačke ležeće pjeskulje zapremajude ukupnu površinu od 661 rali 841 ", izim toga od visokog zemaljskog erara pjeskulje u površini od 136 r. 523 D", dakle ukupno 797 r. 1364 O". Od te, u jednom spoju ležeće površine, zaprema polovicu nevezani živi piesak, doČim je ostalo mjestimice sasvim a mjestimice na pol travom vezani, dakle smireni piesak. Kupom tih pjeskulja, naročito onih od financialnog erara preuzetih, obvezala se je imovna obdina iste šumskoj kulturi privesti, kako bi te puste, neplodne površine danas sutra potomcima koristi donjele. Ved u jeseni godine 1899. i sliededih godina radilo se je svom ozbiljnošću oko pošumljivanja pjeskulja i to prije svega na sjevernoj strani, s razloga toga, da se sa te strane stvori zaštita proti hladnim od Drave dolazedim vjetrovom, koji štetno uplivaju na kupljeni od visoke kr. zemaljske vlade vinograd. Pošumljivale su se sadnjom biljkah crnog i bielog bora te akacije pretežno vezane, travom obrasle površine, a samo neznatna površina živog ležedeg pieska. * Ovaj članak preštampasmo iz »Narodnih Novinah«, nu kako nam je gosp. kr. šum. povjerenik S. Petrović obećao potanki članak o uredjenju naših bujica, nadamo se, da ćemo ga moći još ove zime u »fS. 1.« priobćiti. Dr. |