DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 562 — strmeuitija i kamenita mesta, gde su nekad uspevale bujne šume, danas ogoljena, provirena večim i manjim vododerinama, koje su, kao što je poznato, vrlo štetne za okolinu. U oskudici, do skora, na stručnim i praktičnim šumarima, srpske su šume sečene i proredjivane i onamo, gde ih, prirodnim i narodno-ekonomnim zakonima nije trebalo ni šeći. Stoga danas i imamo s razmerno malo lepih većih šumskih prostorija, a prema visini, konfeguraciji i sastavu terena i predela koji su samo za šumu stvoreni, mi hi danas trebali da imamo mnogo više i mnogo lepših i uredjenijih šuma. Milan Obradović-Ličanin. Uredjenje bujica i vododerina u Hrvatskoj i Slavoniji. Cesto čitamo u raznim novinama, da je bujica ovdje ili ondje snagom svoje vode odplavila ljudske stanove, razrovala obronke gora, te uništila i neplodnim učinila zemljišta, gdje je uaniela oblučja šljunka i mulja. Zanimati će s toga naše čitatelje, ako im u kratko podamo sliku o tom, što je radi zapriečenja toga zla u novije doba učinjeno kod nas u Hrvatskoj i Slavoniji. Nu prije toga spomenuti ćemo još u najkraćim crtama povjest pustošenja bujica i kako se je uredjenje istih dosele razvilo. Dr. Pavao Lehman veli: »Bujice postoje i pustoše zemlju od kad voda teče«, pak ih je bilo i u predhistoričko doba. A da su stari kulturni narodi poznavali silnu snagu bujica i protiv njih se borili, za to imamo dovoljno dokaza. Tako već Plato u šestoj knjizi svojih zakona stavlja predloge, kako da se bujice urede i njihove vode učine zemlji koristnima. Horace, Livius i drugi stari pisci opisuju takodjer živim riečima sliku bujice, dovodeći jih u svezu sa krčenjem i uništavanjem šuma. Poznato je takodjer, kakove je potežkoće imao Hanibal da svlada, kada je prelazio preko nizina, zamuljenih povodnjom |