DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 522 — — Država, kraj. imovne obćine, zemljištne zajednice, gradovi i trgovišta, pl. Turopolje, veliki vlastelini, manji vlastelinišumoposjednici, nadbiskupska nadarbina, kaptoli, župne nadarbine, te one redovah, manastirah, beneficijah itd. te konačno šume naših seljakali (naročito u Zagorju, Primorju itd.) imadu sasma raznolično šumsko uredjenje i kućanstvo. Dapače imademo mi u Hrvatskoj i Slavoniji mnogo šumah gdje šumsko gospodarstvo dosada ni uredjeno nije! Dakle mi moramo naše pitanje sa raznih strana promatrati. — Tu je u prvom redu po sriedi prava strana našega pitanja. »Kradja ili prekršaj šumskog zakona?!« Država i svi ini šumoposjednici jesu od »zaraze šumskih šteta« očuvane, dočim najviše trpe — od te rak rane — imovne obćine izem- Ijištne zajednice! — U kratko rečeno: »Koji šumoposjedi sastoje iz pravoužitnika ili suovlastenika, trpe najviše od šumskih šteta!« To je nepobitna istina! Po postojećim propisima, t. j . po ustanovsma šumskoga zakona, smatraju se sve šumske štete počinjene u ovakovih šumah kao prekršaj šumskoga zakona. Prekršaj šumskoga zakona je, ako pravoužitnik posječe najdeblji hrast ili najtanju trušljiku itd. To sliedi iz §. 60. š. z. koji u uvodu glasi: »Osim prekršaja, koje počine imajuć i prav o na drvarenje (§. 18) itd. A §. 18. š. z. glasi; »Glede sumnjah, poteškočah i parbahi koje se u šumah »obterećenih pravom drvarenja «, porode u obziru uporabe ustanova gore sadržanih, imadu odlučivati vlasti političke, izključenjem puta pravde. Evo, iz ovoga sliedi, da štetočinac ako je pravoužitnik ili suovlaštenik (ma najokoreliji i od tog zanata bio) — imade za sve svoje čine odgovarati samo političkoj oblasti. Obratno je ali za državne šume i sve ostale napred spomenute šumovlastnike izim šuma imovnih obćina i zemljištni zajednica. Nastaje pitanje: »Prekršaj šumskog zakona ili kradja?« |