DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 4     <-- 4 -->        PDF

— 522 —


— Država, kraj. imovne obćine, zemljištne zajednice, gradovi
i trgovišta, pl. Turopolje, veliki vlastelini, manji vlastelinišumoposjednici, nadbiskupska nadarbina, kaptoli, župne nadarbine,
te one redovah, manastirah, beneficijah itd. te konačno
šume naših seljakali (naročito u Zagorju, Primorju itd.) imadu
sasma raznolično šumsko uredjenje i kućanstvo. Dapače imademo
mi u Hrvatskoj i Slavoniji mnogo šumah gdje šumsko
gospodarstvo dosada ni uredjeno nije!
Dakle mi moramo naše pitanje sa raznih strana promatrati.
— Tu je u prvom redu po sriedi prava strana našega
pitanja.
»Kradja ili prekršaj šumskog zakona?!«


Država i svi ini šumoposjednici jesu od
»zaraze šumskih šteta« očuvane, dočim najviše
trpe — od te rak rane — imovne obćine izem-
Ijištne zajednice! — U kratko rečeno:


»Koji šumoposjedi sastoje iz pravoužitnika ili suovlastenika,
trpe najviše od šumskih šteta!« To je nepobitna istina!


Po postojećim propisima, t. j . po ustanovsma šumskoga
zakona, smatraju se sve šumske štete počinjene u ovakovih
šumah kao prekršaj šumskoga zakona. Prekršaj šumskoga zakona
je, ako pravoužitnik posječe najdeblji hrast ili najtanju
trušljiku itd.


To sliedi iz §. 60. š. z. koji u uvodu glasi: »Osim prekršaja,
koje počine imajuć i prav o na drvarenje (§. 18) itd.


A §. 18. š. z. glasi; »Glede sumnjah, poteškočah i parbahi
koje se u šumah »obterećenih pravom drvarenja
«, porode u obziru uporabe ustanova gore sadržanih, imadu
odlučivati vlasti političke, izključenjem puta pravde.


Evo, iz ovoga sliedi, da štetočinac ako je pravoužitnik ili
suovlaštenik (ma najokoreliji i od tog zanata bio) — imade
za sve svoje čine odgovarati samo političkoj oblasti. Obratno
je ali za državne šume i sve ostale napred spomenute šumovlastnike
izim šuma imovnih obćina i zemljištni zajednica.


Nastaje pitanje: »Prekršaj šumskog zakona ili kradja?«