DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 547 — i mnogih šumskih šteta. Jest, to je nepobitna istina, u eielosti evo sam zakon utvrdjuje našu tvrdnju i uvjerenje! 5. Kod zemljištnih je zajednica upravo obratno, nego li kod imovnih obdina. Po urbar, zakonima izlučene su šume i pašnjaci na pojedina sela — ili na više njih skupa — tako, da su zajednička uživanja potrebštine drva svakoga mjesta (ili više njih) istomu blizu trajno osigurana! Vidimo svagdje u biv. piovincijalu, da su urbar, šume i pašnjaci (n. pr. na Sljemenu, Ivančici, u Maclju itd.) izlučene blizu selah, dočim su vlastelinske Šume dalje iza ovih ležede. U bivšoj Krajini vidimo, da su sume i pašnjaci zem. zaj. tik i okolo sela i mjesta, dočim su riedko kad jako udaljene, a ako i jesu, to su ipak u suvislosti sa selom, a leže u do- t´čnoj poreznoj občini; dočim su imovn e obdinsk e šum e porazdieljene bez obzira na sela i mjesta. (? Ur.) Zaoto se i dogadjaju »šumske štete«. Hrvatska narodna poslovica kaže: »Koliko seli,, toliko običaja!« Tu poslovicu mogli bi mi i na našu razpravu prenieti. Svako selo može svoje gospodarstvo bolje prilagoditi i udesiti prema odnosa ju i položaju, dočim imovna obdina to ne može činiti, pa ma i najbolje intencije imala. (Ovaj nazor g. pisca mi podnipošto ne dielimo, jer se shodnim zaokruženjem pojedinih »gospodarstvenih jedinica« može sve ono polučiti, što interesi pojedinih sela iziskuju. Ur.) Vezana jt na cielokupnost posjeda i na cielokupno uredjeno gospodarstvo Zaoto za uredjenje pitanja »šumskih šteta« možemo stvoriti sliedede zaključke: a) Svi šumski posjednici, koji su vezani na pravoužitnička ili suovlašteniČka prava, treba da osnuju i urede svoje gospodarstvo onako, kako de tomu pravu najbolje odgovarati. b) Visoki uzgoj i.veliki turnus treba zamieniti — prema potrebi, selu i mjestu — da bude gorivna drvna potreba veća |