DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 29     <-- 29 -->        PDF

— 547 —


i mnogih šumskih šteta. Jest, to je nepobitna istina,
u eielosti evo sam zakon utvrdjuje našu tvrdnju i uvjerenje!


5. Kod zemljištnih je zajednica upravo obratno, nego li
kod imovnih obdina.
Po urbar, zakonima izlučene su šume i pašnjaci na pojedina
sela — ili na više njih skupa — tako, da su zajednička
uživanja potrebštine drva svakoga mjesta
(ili više njih) istomu blizu trajno osigurana!


Vidimo svagdje u biv. piovincijalu, da su urbar, šume i
pašnjaci (n. pr. na Sljemenu, Ivančici, u Maclju itd.) izlučene
blizu selah, dočim su vlastelinske Šume dalje iza ovih ležede.


U bivšoj Krajini vidimo, da su sume i pašnjaci zem. zaj.
tik i okolo sela i mjesta, dočim su riedko kad jako udaljene,


a ako i jesu, to su ipak u suvislosti sa selom, a leže u do-
t´čnoj poreznoj občini; dočim su imovn e obdinsk e šum e
porazdieljene bez obzira na sela i mjesta. (? Ur.)
Zaoto se i dogadjaju »šumske štete«.
Hrvatska narodna poslovica kaže: »Koliko seli,, toliko
običaja!«


Tu poslovicu mogli bi mi i na našu razpravu prenieti.


Svako selo može svoje gospodarstvo bolje prilagoditi
i udesiti prema odnosa ju i položaju, dočim
imovna obdina to ne može činiti, pa ma i najbolje
intencije imala. (Ovaj nazor g. pisca mi podnipošto
ne dielimo, jer se shodnim zaokruženjem pojedinih »gospodarstvenih
jedinica« može sve ono polučiti, što interesi pojedinih
sela iziskuju. Ur.)


Vezana jt na cielokupnost posjeda i na cielokupno uredjeno
gospodarstvo
Zaoto za uredjenje pitanja »šumskih šteta« možemo stvoriti
sliedede zaključke:


a) Svi šumski posjednici, koji su vezani na pravoužitnička
ili suovlašteniČka prava, treba da osnuju i urede svoje gospodarstvo
onako, kako de tomu pravu najbolje odgovarati.


b) Visoki uzgoj i.veliki turnus treba zamieniti — prema
potrebi, selu i mjestu — da bude gorivna drvna potreba veća