DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— [545 — utjeruju urb. odbori, obdine itđ., i to lahko, jer ih malo — obzirom na dosta veliku površinu šuma i pašnjaka — (izim riedkih iznimaka) ima! Koliko se ovrha provadja kod imovnih obdina — na nepokretnine pravoužitnika, koliko je takovih već i prodano itd., dočim toga svega — koliko nam je poznato — kod zemljištnih zajednica do danas nije bilo! Razlog tomu jeste jednostavan. Pogledajmo malo §. 6. zakona od 8. lipnja 1871,, koji glasi : »Pri diobi šum. tla, valja shodan obzir uzeti na zaokruženje državnog diela, a u koliko mogude i na to, da ona j dio, koji cjelokupnosti svake pukovnijske obćine zapada, bude izlučen tako, da kod zajedničkoga uživanja bude potrelbštiiia drva svakoga mjesta istomu što moguće bliže trajno osigurana, ili da se pri porazdielbi šume uzmogne pripadali svakoga mjesta što bliže do njega izlučiti«! Sto mi ali vidimo? Šumsko gospodarstvo imovnih obdina uredjeno je, s obzirom na cjelovitost iste, t. j . prema okolnostima i potrebama ciele imovne obćine i svih njenih pravoužitnikah (Nije baš tako. Ur.). Drvna potreba pravoužitnikah doznačuje se putem šumarija u već po osnovi opredjeljenim sječinama, koje su mnogo puta jako udaljene za pojedina sela i njene pravoužitnike. Kada je drvna kompetencija premalena, a k tomu još pravoužitnici u daleke sjeciue po drva idi moraju, to prouzročuje zlovolju — te narod radje po drva ni ne ide. Dogadja se i to, da se u šumi selu najbližnjoj doznačuju drva drugim selima, a oni takorekudi od kude tjeraju preko brda i dolina u druge sjedine. — Takova sela napuštaju drvariju (znamo mnogo primjerah), pak narod svoju drvnu potrebu podmiruje radje putem ,šumskih šteta« — iz najbliže šume. Da je to na uštrb dotičnoj šumi i osnovanom racio nalnom šumskom gospodarstvu — netreba nam ni dokazivati! Mi moramo imati na umu još jednu velevažnu okolnost, da Sli naše zadruge razdieljene, i da je svaki pravo |