DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 544 —


za nama, dok konac obhodnje prežive. To su uživatelji našeg
pokoljenja i bududnosti! Tri — četiri generacije proći će, dok
to doživjeli budu.


Priznati moramo, da su (po teoriji) jedino veliki komplexi
šumiL (u prvome redu države, vlastelinstva itd.) najprikladniji
za veliki uzgoj i velike obhodnje, pak stoga jeste danas takovo
šumsko uredjenje kod naših činovnih obćina i velikih
zemljištnih zajednica uvedeno.


Zakonom od 8. VI. 1871. t, j . zakonskim člankom XXX.
godine 1873. provedena je dioba imovno obćinskih i državnih
šuma. Da je u cielosti udovoljeno §. 4. istog zakona, ne bi
mi danas imali imovno obćinskih šuma.


Zakon glasi: »Dalnja razdjelba po mjestih i
obćinah pukovnijskim obćinama pripadajućega
šumskoga tla, isto tako i način i mjera,
kako i koliko ga imaju ili pukovnijske obćine
in conereto, ili mjestne obćine polag
svoga diela,-ili pako naoto ovlaštene krajiške
obitelji ili pojedini mjestni stanovnici
uživati, prepušta se, uz sudjelovanje
oblasti h, postavljenim zastupstvom krajiških
pukovnija — kao posao obćinski!!!


Da je to (dioba na sela i obćine) odmah provedeno, imali
bi danas u cieloj Hrvatskoj i Slavoniji je dnolične mjestne
i urb. zemljištne zajednice, kako i predmjeva zakonodavac u
zakonu od g. 1894. z o. n. z. z.


Imali bi danas pred sobom sasma drugu sliku, a i prava c
»šumskih šteta« bio bi drugi, nego li danas t, j . nebi ih bilo
toliko, koliko ih danas ima. Evo dokaza:


U bivšem provincijalu t. j . kod urb. zem. zajednicah, ako
sravnimo »šumske štete« sa onima kod imovnih obćina, viditi
ćemo ogromnu i veliku razliku.


Dok kod imovnih obćina posebni zaoto namješteni i plaćeni,
te sa 7o utjeranih od šum. šteta providjeni ovrhovoditelji
»šumske štete« utjeruju, dotle kod zem. zaj. eventualne štete