DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 535 — i sa raznih šumsko-gospodarskih razloga. Evo primjera: Mi svi »na papiru « računamo sa drvnom gromadom u sumi i sa »redovitim godišnjim drvnim etatom«. Taj redoviti godišnji »drvni etat« dielimo mi prigodom doznake na broj sehšta svih pravoužitnika i suovlaštenika, i ne smijemo ga u » načelu « prekoračiti. Tako se u praksi provadja! Uzmimo mi ali sada na um onu drvnu gromadu, što štetočinci i kradljivci preko godine odnesu i odvezu, odnosno onu drvnu gromadu, koja tečajem viš e godina iz šume gore opisanim nestaje, a mi s njom ipak računamo. Sto odatle sliedi? Da nam faktično drvna gromada u šumi pada, a s njome i prirast na cieloj sastojini! »Redoviti godišnji drvni etat« imamo točno po formulah proračunati na papiru i prema tomu mi drva doznačujemo. Onaj »drvni kvantum« (za koji se po prijavnici zna ili nezna), što preko godine putem kradje ili šum. štete iz šume nestaje, ne uračunava se u odbitak od „godišnjeg etata«. Doznaka provadja se prema etatu proračunatom na papiru. Tim načinom, što ovaj manjak na drvu ne stavljamo u u odbitak, pada u šumi drvna gromada, što je na štetu šumovlastnika i racijonalnog šumskog gospodarstva, pa ma ono po najboljim formulama i velikim turnusima na papiru uredjeno bude ! Kada znamo, da šumskih šteta i kradja uviek bude i u buduće, možemo si predstaviti, koliko de tim putem drva nestati n. pr. za 30, 40, 50 i više godina, a koliko do konca obhodnje. Mi šumari smo u toj obhodnji prekratkoga života, a da taj polagani ali trajni veliki manjak drva u pojedinoj sastojini i periodi opažamo, tim više, ako kod jednoga šumovlastnika, ili šumovlastnika dugo ne službujemo. Ako gornje naše razlaganje promatramo, kao i pojedina šumska uredjenja i gospodarstva, te lokalne prilike dobro proučimo, doči ćemo do sliededeg zaključka: |