DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 535 —


i sa raznih šumsko-gospodarskih razloga. Evo primjera: Mi
svi »na papiru « računamo sa drvnom gromadom u sumi
i sa »redovitim godišnjim drvnim etatom«. Taj redoviti godišnji
»drvni etat« dielimo mi prigodom doznake na broj sehšta
svih pravoužitnika i suovlaštenika, i ne smijemo ga u » načelu
« prekoračiti.


Tako se u praksi provadja!


Uzmimo mi ali sada na um onu drvnu gromadu, što štetočinci
i kradljivci preko godine odnesu i odvezu, odnosno onu
drvnu gromadu, koja tečajem viš e godina iz šume gore opisanim
nestaje, a mi s njom ipak računamo. Sto odatle sliedi?


Da nam faktično drvna gromada u šumi pada,
a s njome i prirast na cieloj sastojini!
»Redoviti godišnji drvni etat« imamo točno po formulah
proračunati na papiru i prema tomu mi drva doznačujemo.


Onaj »drvni kvantum« (za koji se po prijavnici zna
ili nezna), što preko godine putem kradje ili šum.
štete iz šume nestaje, ne uračunava se u odbitak od
„godišnjeg etata«. Doznaka provadja se prema etatu proračunatom
na papiru.


Tim načinom, što ovaj manjak na drvu ne stavljamo u
u odbitak, pada u šumi drvna gromada, što je na štetu šumovlastnika
i racijonalnog šumskog gospodarstva, pa ma ono po
najboljim formulama i velikim turnusima na papiru uredjeno
bude !


Kada znamo, da šumskih šteta i kradja uviek bude i u
buduće, možemo si predstaviti, koliko de tim putem drva nestati
n. pr. za 30, 40, 50 i više godina, a koliko do konca
obhodnje. Mi šumari smo u toj obhodnji prekratkoga života,
a da taj polagani ali trajni veliki manjak drva u pojedinoj
sastojini i periodi opažamo, tim više, ako kod jednoga
šumovlastnika, ili šumovlastnika dugo ne službujemo. Ako gornje
naše razlaganje promatramo, kao i pojedina šumska uredjenja
i gospodarstva, te lokalne prilike dobro proučimo, doči ćemo
do sliededeg zaključka: