DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 118     <-- 118 -->        PDF

— ese —


III.
Kako se imade tumačiti ustanova §. 32. zakona o lovu, naime:
da li je prema istoj zakupnik lova dužan naknaditi i takovu štetu, koju
počini na poljskom dobru grabežljiva zvjerad, naročito divlje svinje?


Različite viesti.


Kako se rentiraja glarnlee u poljodjelstvu. Polag „Agramer
LIovda", donosimo sliedeće: U Austriji izračunavalo se je kod 41 gospodarstva,
kako se rentiraju glavnice, uložene u ta gospodarstva. Ta su
gospodarstva imala površinu od 272 — 11173 hektara, pa se je računom
ustanovilo, da se ta gospodarstva rentiraju popriečno samo sa 1 937oIsto
se je tako i u Njemačkoj — i to u Thiirinžkoj — iztraživalo, koliko
nose takova manja gospodarstva. Takovi su računi učinjeni sa 19
gospodarskih posjeda u veličini od 873—36878 hektara. Rezultat bio je
gotovo jednak prijašnjemu, nu ipak nešto malo bolji; izračunalo se naime
popriečno ukamaćenje djelujućih glavnica sa 1-947°. To je svakako vrlo
slabo ukamaćenje glavnica, uloženih u gospodarstvo, a ujedno i dokaz,
da zadužen gospodar napredovati ne može Prigodom proračunavanja
došlo se je ujedno do toga — što je nama a i drugim gospodarima u
nas već dobro znano — da nešto bolje rentiraju ona gospodarstva, koja
se u većoj mjeri bave živinogojstvom, a slabije ona, koja se bave pretežno
samo ratarstvom.


XoTe nOTiue za drrotržce u Zagrebu počelo je izdavati uredničtvo
dobroga, nu razmjerno još premalo poznatoga i čitanoga „Agram.
Lloyda" a na njemačkom jeziku pod imenom: „Kroatisch-slavonische
Holz-Zeitung". Ovaj list izlazi kao i „A. LI." svakoga 1., 10. i 20. dana
svakoga mjeseca, a bavi se, kako mu već naslov svjedoči, u prvom redu
s našim šumsko-trgovačkim prilikama. Izdavanjem takovoga lista doista
je udovoljeno jednoj od pravih potreba na tom u nas vrlo važnom polju.


U kr. šumar, akademiju, prislonjenu uz mudroslovni fakultet kr.
sveučihšta Franje Josipa u Zagrebu, počinju redoviti upisi — kao i u ostalom
sveučilištu — sa 1 listopadom i traju osam dana. Glede upisa vriede
iste ustanove, koje i za ostale slušače na sveučilištu t. j . redoviti m
slušačem može biti samo onaj, koji se može izkazati svjedočbom zrelosti
kojeg gimnazija, realke ili realne gimnazije. Prvih 14 dana obavljaju se
semestralni izpiti u jesenskom roku, kao i popravni izpiti s onim slušateljima,
koji su se o ljetnom roku izpitima podvrgli, ali su iz pojedinih
predmeta reprobovani bili. Naukovanje traje za slušače šumarstva šest
semestara, ili tri godine.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 119     <-- 119 -->        PDF

— 637 —


Lov Lapljau^ na Tuka. Lapljani u Norvežkoj — i danas još gotovo
pravi nomadi — imaju, kako je poznato, velika stada sobora, pak
im je to glavni njihov imetak. Kako ima tamo mnogo vukova, nije čudo,
da oni Lapljanima mnogo štele čine. Ne ima gotovo stada sobova, od
kojega ne bi bar po nekoliko komada vuci raztrgali. Tog svojeg neprijatelja
Lapljanin lovi na sliedeći način. Pripovieđa o tom lovu jedan
njemački trgovac, koji po svom poslu — da kupuje kože — češće medju
Lapljane zalazi, te se i po više vremena medju njima zadržava. On veli,
da je bio baš u kolibi, kad je došao sluga jednog imućnijeg Lapljanina,
pak je prijavio, da je vuk provalio u jedan tor medju sobove i nekoliko
sobova raztrgao. Odmah odlučiše, da će tog vuka potražiti i ubiti.
„Gudio sam se tomu", veli trgovac, „da oni kane potražiti vuka, koji
je prošle noći tu štetu počinio, a iza toga svakako već i t dmagiio. Umolim
gazdu, da i mene uzme na lov, a on to i učini. Mene povezoše na ručnim
saonicama, a oni natakoše „ski" na noge. Bez prestanka sliedili
smo trag vuka po sniegu, i doista opazismo ga po podne, nu vrlo daleko.
Vidilo se na kilometre daleko na sve strane, jer ciela je okolica
bila ogromna pusta površina, pokrivena sniegom. Mišljah si, kako će oni
da vuka stignu. Nu moj mi pratioc reče, ako li se vuku po nekoliko
puta put presieče i on se opetovano progoni, tad on više ne bjega, već
će dočekati svoga progonitelja i navaliti će nanj. To Lapljani znadu i
prema tomu svoj lov na vuka udešavaju. Prosjekav vuku nekoliko puta
put, stane on sada, da dočeka svoje uznemiritelje Jedan mu se od lovaca
približi na kojih 20—30 koračaja, a ja mišljah: sad će puška planuti,
a vuk svoj razbojnički život dokrajčiti. Medjutim ja sam se prevario,
jer umjesto da Lapljanin skine pušku s ledja, on počne razmatati
svoj lasso — uzicu, kojom love sobove — i pripravljati ga za bacanje.
Upitam moga pratioca, zašto se ne puca, a on mi reče, da pravi Lapljanin
lov puškom nedostojnim na vuka smatra, već on vuka pravo narodno
samo uzicom hvata i nožem zakolje. Sad onaj drugi baci uzicu
i ja mišljah vuk je naš. Unatoč tomu, što je Lapljanin dobro uzicu
bacio, ipak vuk ode. — A zašto? Vuk je uzicu zubima pregrizao i pobjegao.
Sav satrven od tog lova vratih se do kolibe, a moji Lapljani
lov nastaviše. Oni su vani pod vedrim nebom i noćili, sliedećega dana
lov nastavili i konačno, nakon nekoliko navala, vuka uzicom uhvatili,
nožem zaklali i slavodobitno se kolibi vratili, gdje sam ih ja već težko
izčekivao. Vuka su odmah oderali, a ja sam najpomnije pregledao kožu,
nu u njoj nigdje ni traga puščanome hitcu. .Ja, koji nisam lovac, sad
sam prvi puta upoznao pravu lovačku strast i divio se loj uztrajnostl
ovih lovaca, koja se može samo strašću tumačiti". — Toliko o tom taj
trgovac, a zbilja i zaslužuju ti lovci, da im se mi moderni evropski lovci




ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 120     <-- 120 -->        PDF

— 638 —


divimo, jer ovako lovili može doista samo onaj, kojemu je lov pravom


nasladom, a ne samo vrelom privrede.


Šumski požar. „Nar. Nov." javljaju: „U noći od dne 26. na 27.


prošlog mjeseca porodila se vatra u šumi imovne obćine otočke, i to


na Velikom Griču i u šumi Drenju, a dne 29. prošlog mjeseca u šumi


Tisovac, sve u kotaru otočkom. Oružnici sa narodom pohitili su odmah


u pomenute šume i počeli gasiti, pa im je pošlo za rukom, te su uga


sili vatru na Velikom Griču i u Drenju, dočim se vatra u šumi Tisovac


sve do 2. o. mj. nije mogla utrnuti, pa seljaci iz sela Lešća i Sinca


marljivo pomažu i dalje gasiti. Na Velikom Griču i u Drenju izgorjelo


je većinom mlade šume šest do sedam´jutara, pa je šteta dosta znatna,


dočim će u šumi Tisovcu biti znatno veća. Što se uzroka požara tiče,


to šumski stručnjaci tumače to tako, da se je uslied silne žege raztalila


jelova smola, koja je padala na vrući kamen i zapalila se, odakle je


nastao šumski požar ("? Ur. Š. 1.)".


Doista su ove godine učestali požari u našim šumama, a ponaj


više sbog velike suše, jer već iskra dostaje, da se šuma zapali; morat


će s toga naše šumarsko i lugarsko osoblje strogo bditi nad tim, da se


ustanove šum. zakona i odnosne naredbe obdržavaju, da se i veće ne


sreće sprieče.


Prodaja domaćega šumskoga vlasteliustvu. Bivše vlastelinstvo


grofa Late Pejačevića zvano Podgorač u Slavoniji kupilo je nedavno


vlastelinstvo valpovačko. Imanje Podgorač veliko je oko deset tisuća


rali, a od toga je do osam tisuća šume. Drago nam je,.da je to vlaste


linstvo došlo u izvrstne domaće ruke, koje ga ne će samo izcrpljivati,


kako to mnogi čine, koji idu ovakova imanja kupovati ne imajući


dovoljne glavnice, već će se ono sjegurno uzorno držati i urediti.


Šumarskimi članovi zem. komasacijonaluoga povjerenstva


imenovani su vel. gosp. kr. odsječni savjetnik i zem. šum. izvjestitelj
Ferdo Zikmundovsky kao pravi član, a kao zamjenik mu g. Ante
Ker n kr. žup. šumar, nadzornik.


Žiteljstvo Hrvatske i Slavonije koncem god. 1901. Polag netom
objelodanjenih podataka kr. zemalj. statističkoga ureda bilo je gradj.
žiteljstva u Hrvatskoj i Slavoniji nabrojeno kako sliedi: U županiji je
ličko-krbavskoj nabrojio posljednji popis 2 8.163, u modruško-riečkoj
228.306, u zagrebačkoj 535.430 (od toga u glavnom gradu Zagrebu


57.690 gradjanskih žitelja, a u svem 61.002), u varaždinskoj 279.340,
u bjelovarsko-križevačkoj 300.951, u požežkoj 228.096, u virovitičkoj
240.863, napokon u sriemskoj 379.617. Ukupno dakle gradjanskog ži
teljstva 2,400.766.,


ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 121     <-- 121 -->        PDF

— 639 —


Jfešto iz šumarslte statistike Hrvatske i SlaTOnije. Izvješće
kr. ^umar. statističkoga ureda objelodanjuje neke rezultate, koji mogu
u velike naše stručnjake zanimati. Glasom toga izvješća bilo je prošle
god. 1901. u Hrvatskoj i Slavoniji 2,614.407 rali šume t. j . 35´o7"/o od
ukupne površine. Iz toga se vidi, da se šumska površina sve po malo
umanjuje, jer se mnoga tla sposobna za drugu unosniju vrst težatbe,
takovoj i privadjaju. Tako je god. 1900 pretvoreno 5836 rali šume u
drugu vrst kulture — većinom u oranice. Od spomenute površine odpada
oko 3000 rali na virovitičku županiju. Od godine 1886. ovamo
umanjilo se je šumsko tlo za .o4.000 rali, a od toga odpada najviše —


37.000 rali — na županije sriemsku, virovitičku i požežku.
Upliv Tulkaiiskili provala i potresa na životinje dokazan je
i opet prilikom zadnjih provala Mont Pelea na otoku Martinique-u. Već
više dana prije velikih potresa i provale, koja je nedavno prouzročila
poznatu golemu katastrofu na tom otoku, a kojom je žrtvom pao cieli
grad St. Pierre, ostavile su sve životinje i ptice ovaj ugroženi predjel
pače zmija nije bilo dulje vremena prije provale oko Mont Pelea vidjeti.
Žalibože što ljudi svim tim znacima nisu posvećivali nikakove pažnje.


Broj slušača šumarstva na visokim školama u Njemačkoj
god. 1900./1. bio polag podataka Dr. Jentscha objelodanjenih u listu
„Forstwissenschafliches Gentralblatt", koji izlazi u Berlinu, sliedeći:


Zim. semestar 1900/1. Ljetni semestar 1900/1.
od toga aspiranta od toga aspiranta
na drž. službu na drž. službu
Šumarska visoka škola Aschaf-´


fenburg 90 47 71 46
Šum. akademija Eberswalde 56 19 64 21
Šumar, škola Eisenach 40 13 42 15
Sveučilište Giessen 33 25 44 35
Teh. visoka skoka Karlsruhe 12 11 10 9
Sveučilište Monakov 110 79 100 78
Šumar, akademija Mtinden 40 30 56 28
Tharandt 72 13 52 10
Sveučilište Tiibingen 48 43 44 33
Ukupno 501 280 473 275


Na znanje p. n. gg. članovima. K smislu zaključka sjednice
uprav, odbora hrv.-slav. šumar, družtva od 7./9. t. g. obdržavat će se
ovogodišnja glavna skupština dne 19. listopada u Zagrebu. Poziv i
program prileži ovom broju lista. Da se je taj program mogao priložiti
pak i velik materijal potreban za dvogubu svezku lista, razlozi su, da
se je izdanjem lista moralo pričekati do iza odborske sjednice.