DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 118 <-- 118 --> PDF |
— ese — III. Kako se imade tumačiti ustanova §. 32. zakona o lovu, naime: da li je prema istoj zakupnik lova dužan naknaditi i takovu štetu, koju počini na poljskom dobru grabežljiva zvjerad, naročito divlje svinje? Različite viesti. Kako se rentiraja glarnlee u poljodjelstvu. Polag „Agramer LIovda", donosimo sliedeće: U Austriji izračunavalo se je kod 41 gospodarstva, kako se rentiraju glavnice, uložene u ta gospodarstva. Ta su gospodarstva imala površinu od 272 — 11173 hektara, pa se je računom ustanovilo, da se ta gospodarstva rentiraju popriečno samo sa 1 937oIsto se je tako i u Njemačkoj — i to u Thiirinžkoj — iztraživalo, koliko nose takova manja gospodarstva. Takovi su računi učinjeni sa 19 gospodarskih posjeda u veličini od 873—36878 hektara. Rezultat bio je gotovo jednak prijašnjemu, nu ipak nešto malo bolji; izračunalo se naime popriečno ukamaćenje djelujućih glavnica sa 1-947°. To je svakako vrlo slabo ukamaćenje glavnica, uloženih u gospodarstvo, a ujedno i dokaz, da zadužen gospodar napredovati ne može Prigodom proračunavanja došlo se je ujedno do toga — što je nama a i drugim gospodarima u nas već dobro znano — da nešto bolje rentiraju ona gospodarstva, koja se u većoj mjeri bave živinogojstvom, a slabije ona, koja se bave pretežno samo ratarstvom. XoTe nOTiue za drrotržce u Zagrebu počelo je izdavati uredničtvo dobroga, nu razmjerno još premalo poznatoga i čitanoga „Agram. Lloyda" a na njemačkom jeziku pod imenom: „Kroatisch-slavonische Holz-Zeitung". Ovaj list izlazi kao i „A. LI." svakoga 1., 10. i 20. dana svakoga mjeseca, a bavi se, kako mu već naslov svjedoči, u prvom redu s našim šumsko-trgovačkim prilikama. Izdavanjem takovoga lista doista je udovoljeno jednoj od pravih potreba na tom u nas vrlo važnom polju. U kr. šumar, akademiju, prislonjenu uz mudroslovni fakultet kr. sveučihšta Franje Josipa u Zagrebu, počinju redoviti upisi — kao i u ostalom sveučilištu — sa 1 listopadom i traju osam dana. Glede upisa vriede iste ustanove, koje i za ostale slušače na sveučilištu t. j . redoviti m slušačem može biti samo onaj, koji se može izkazati svjedočbom zrelosti kojeg gimnazija, realke ili realne gimnazije. Prvih 14 dana obavljaju se semestralni izpiti u jesenskom roku, kao i popravni izpiti s onim slušateljima, koji su se o ljetnom roku izpitima podvrgli, ali su iz pojedinih predmeta reprobovani bili. Naukovanje traje za slušače šumarstva šest semestara, ili tri godine. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 119 <-- 119 --> PDF |
— 637 — Lov Lapljau^ na Tuka. Lapljani u Norvežkoj — i danas još gotovo pravi nomadi — imaju, kako je poznato, velika stada sobora, pak im je to glavni njihov imetak. Kako ima tamo mnogo vukova, nije čudo, da oni Lapljanima mnogo štele čine. Ne ima gotovo stada sobova, od kojega ne bi bar po nekoliko komada vuci raztrgali. Tog svojeg neprijatelja Lapljanin lovi na sliedeći način. Pripovieđa o tom lovu jedan njemački trgovac, koji po svom poslu — da kupuje kože — češće medju Lapljane zalazi, te se i po više vremena medju njima zadržava. On veli, da je bio baš u kolibi, kad je došao sluga jednog imućnijeg Lapljanina, pak je prijavio, da je vuk provalio u jedan tor medju sobove i nekoliko sobova raztrgao. Odmah odlučiše, da će tog vuka potražiti i ubiti. „Gudio sam se tomu", veli trgovac, „da oni kane potražiti vuka, koji je prošle noći tu štetu počinio, a iza toga svakako već i t dmagiio. Umolim gazdu, da i mene uzme na lov, a on to i učini. Mene povezoše na ručnim saonicama, a oni natakoše „ski" na noge. Bez prestanka sliedili smo trag vuka po sniegu, i doista opazismo ga po podne, nu vrlo daleko. Vidilo se na kilometre daleko na sve strane, jer ciela je okolica bila ogromna pusta površina, pokrivena sniegom. Mišljah si, kako će oni da vuka stignu. Nu moj mi pratioc reče, ako li se vuku po nekoliko puta put presieče i on se opetovano progoni, tad on više ne bjega, već će dočekati svoga progonitelja i navaliti će nanj. To Lapljani znadu i prema tomu svoj lov na vuka udešavaju. Prosjekav vuku nekoliko puta put, stane on sada, da dočeka svoje uznemiritelje Jedan mu se od lovaca približi na kojih 20—30 koračaja, a ja mišljah: sad će puška planuti, a vuk svoj razbojnički život dokrajčiti. Medjutim ja sam se prevario, jer umjesto da Lapljanin skine pušku s ledja, on počne razmatati svoj lasso — uzicu, kojom love sobove — i pripravljati ga za bacanje. Upitam moga pratioca, zašto se ne puca, a on mi reče, da pravi Lapljanin lov puškom nedostojnim na vuka smatra, već on vuka pravo narodno samo uzicom hvata i nožem zakolje. Sad onaj drugi baci uzicu i ja mišljah vuk je naš. Unatoč tomu, što je Lapljanin dobro uzicu bacio, ipak vuk ode. — A zašto? Vuk je uzicu zubima pregrizao i pobjegao. Sav satrven od tog lova vratih se do kolibe, a moji Lapljani lov nastaviše. Oni su vani pod vedrim nebom i noćili, sliedećega dana lov nastavili i konačno, nakon nekoliko navala, vuka uzicom uhvatili, nožem zaklali i slavodobitno se kolibi vratili, gdje sam ih ja već težko izčekivao. Vuka su odmah oderali, a ja sam najpomnije pregledao kožu, nu u njoj nigdje ni traga puščanome hitcu. .Ja, koji nisam lovac, sad sam prvi puta upoznao pravu lovačku strast i divio se loj uztrajnostl ovih lovaca, koja se može samo strašću tumačiti". — Toliko o tom taj trgovac, a zbilja i zaslužuju ti lovci, da im se mi moderni evropski lovci |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 120 <-- 120 --> PDF |
— 638 — divimo, jer ovako lovili može doista samo onaj, kojemu je lov pravom nasladom, a ne samo vrelom privrede. Šumski požar. „Nar. Nov." javljaju: „U noći od dne 26. na 27. prošlog mjeseca porodila se vatra u šumi imovne obćine otočke, i to na Velikom Griču i u šumi Drenju, a dne 29. prošlog mjeseca u šumi Tisovac, sve u kotaru otočkom. Oružnici sa narodom pohitili su odmah u pomenute šume i počeli gasiti, pa im je pošlo za rukom, te su uga sili vatru na Velikom Griču i u Drenju, dočim se vatra u šumi Tisovac sve do 2. o. mj. nije mogla utrnuti, pa seljaci iz sela Lešća i Sinca marljivo pomažu i dalje gasiti. Na Velikom Griču i u Drenju izgorjelo je većinom mlade šume šest do sedam´jutara, pa je šteta dosta znatna, dočim će u šumi Tisovcu biti znatno veća. Što se uzroka požara tiče, to šumski stručnjaci tumače to tako, da se je uslied silne žege raztalila jelova smola, koja je padala na vrući kamen i zapalila se, odakle je nastao šumski požar ("? Ur. Š. 1.)". Doista su ove godine učestali požari u našim šumama, a ponaj više sbog velike suše, jer već iskra dostaje, da se šuma zapali; morat će s toga naše šumarsko i lugarsko osoblje strogo bditi nad tim, da se ustanove šum. zakona i odnosne naredbe obdržavaju, da se i veće ne sreće sprieče. Prodaja domaćega šumskoga vlasteliustvu. Bivše vlastelinstvo grofa Late Pejačevića zvano Podgorač u Slavoniji kupilo je nedavno vlastelinstvo valpovačko. Imanje Podgorač veliko je oko deset tisuća rali, a od toga je do osam tisuća šume. Drago nam je,.da je to vlaste linstvo došlo u izvrstne domaće ruke, koje ga ne će samo izcrpljivati, kako to mnogi čine, koji idu ovakova imanja kupovati ne imajući dovoljne glavnice, već će se ono sjegurno uzorno držati i urediti. Šumarskimi članovi zem. komasacijonaluoga povjerenstva imenovani su vel. gosp. kr. odsječni savjetnik i zem. šum. izvjestitelj Ferdo Zikmundovsky kao pravi član, a kao zamjenik mu g. Ante Ker n kr. žup. šumar, nadzornik. Žiteljstvo Hrvatske i Slavonije koncem god. 1901. Polag netom objelodanjenih podataka kr. zemalj. statističkoga ureda bilo je gradj. žiteljstva u Hrvatskoj i Slavoniji nabrojeno kako sliedi: U županiji je ličko-krbavskoj nabrojio posljednji popis 2 8.163, u modruško-riečkoj 228.306, u zagrebačkoj 535.430 (od toga u glavnom gradu Zagrebu 57.690 gradjanskih žitelja, a u svem 61.002), u varaždinskoj 279.340, u bjelovarsko-križevačkoj 300.951, u požežkoj 228.096, u virovitičkoj 240.863, napokon u sriemskoj 379.617. Ukupno dakle gradjanskog ži teljstva 2,400.766., |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 121 <-- 121 --> PDF |
— 639 — Jfešto iz šumarslte statistike Hrvatske i SlaTOnije. Izvješće kr. ^umar. statističkoga ureda objelodanjuje neke rezultate, koji mogu u velike naše stručnjake zanimati. Glasom toga izvješća bilo je prošle god. 1901. u Hrvatskoj i Slavoniji 2,614.407 rali šume t. j . 35´o7"/o od ukupne površine. Iz toga se vidi, da se šumska površina sve po malo umanjuje, jer se mnoga tla sposobna za drugu unosniju vrst težatbe, takovoj i privadjaju. Tako je god. 1900 pretvoreno 5836 rali šume u drugu vrst kulture — većinom u oranice. Od spomenute površine odpada oko 3000 rali na virovitičku županiju. Od godine 1886. ovamo umanjilo se je šumsko tlo za .o4.000 rali, a od toga odpada najviše — 37.000 rali — na županije sriemsku, virovitičku i požežku. Upliv Tulkaiiskili provala i potresa na životinje dokazan je i opet prilikom zadnjih provala Mont Pelea na otoku Martinique-u. Već više dana prije velikih potresa i provale, koja je nedavno prouzročila poznatu golemu katastrofu na tom otoku, a kojom je žrtvom pao cieli grad St. Pierre, ostavile su sve životinje i ptice ovaj ugroženi predjel pače zmija nije bilo dulje vremena prije provale oko Mont Pelea vidjeti. Žalibože što ljudi svim tim znacima nisu posvećivali nikakove pažnje. Broj slušača šumarstva na visokim školama u Njemačkoj god. 1900./1. bio polag podataka Dr. Jentscha objelodanjenih u listu „Forstwissenschafliches Gentralblatt", koji izlazi u Berlinu, sliedeći: Zim. semestar 1900/1. Ljetni semestar 1900/1. od toga aspiranta od toga aspiranta na drž. službu na drž. službu Šumarska visoka škola Aschaf-´ fenburg 90 47 71 46 Šum. akademija Eberswalde 56 19 64 21 Šumar, škola Eisenach 40 13 42 15 Sveučilište Giessen 33 25 44 35 Teh. visoka skoka Karlsruhe 12 11 10 9 Sveučilište Monakov 110 79 100 78 Šumar, akademija Mtinden 40 30 56 28 Tharandt 72 13 52 10 Sveučilište Tiibingen 48 43 44 33 Ukupno 501 280 473 275 Na znanje p. n. gg. članovima. K smislu zaključka sjednice uprav, odbora hrv.-slav. šumar, družtva od 7./9. t. g. obdržavat će se ovogodišnja glavna skupština dne 19. listopada u Zagrebu. Poziv i program prileži ovom broju lista. Da se je taj program mogao priložiti pak i velik materijal potreban za dvogubu svezku lista, razlozi su, da se je izdanjem lista moralo pričekati do iza odborske sjednice. |