DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1902 str. 118 <-- 118 --> PDF |
— ese — III. Kako se imade tumačiti ustanova §. 32. zakona o lovu, naime: da li je prema istoj zakupnik lova dužan naknaditi i takovu štetu, koju počini na poljskom dobru grabežljiva zvjerad, naročito divlje svinje? Različite viesti. Kako se rentiraja glarnlee u poljodjelstvu. Polag „Agramer LIovda", donosimo sliedeće: U Austriji izračunavalo se je kod 41 gospodarstva, kako se rentiraju glavnice, uložene u ta gospodarstva. Ta su gospodarstva imala površinu od 272 — 11173 hektara, pa se je računom ustanovilo, da se ta gospodarstva rentiraju popriečno samo sa 1 937oIsto se je tako i u Njemačkoj — i to u Thiirinžkoj — iztraživalo, koliko nose takova manja gospodarstva. Takovi su računi učinjeni sa 19 gospodarskih posjeda u veličini od 873—36878 hektara. Rezultat bio je gotovo jednak prijašnjemu, nu ipak nešto malo bolji; izračunalo se naime popriečno ukamaćenje djelujućih glavnica sa 1-947°. To je svakako vrlo slabo ukamaćenje glavnica, uloženih u gospodarstvo, a ujedno i dokaz, da zadužen gospodar napredovati ne može Prigodom proračunavanja došlo se je ujedno do toga — što je nama a i drugim gospodarima u nas već dobro znano — da nešto bolje rentiraju ona gospodarstva, koja se u većoj mjeri bave živinogojstvom, a slabije ona, koja se bave pretežno samo ratarstvom. XoTe nOTiue za drrotržce u Zagrebu počelo je izdavati uredničtvo dobroga, nu razmjerno još premalo poznatoga i čitanoga „Agram. Lloyda" a na njemačkom jeziku pod imenom: „Kroatisch-slavonische Holz-Zeitung". Ovaj list izlazi kao i „A. LI." svakoga 1., 10. i 20. dana svakoga mjeseca, a bavi se, kako mu već naslov svjedoči, u prvom redu s našim šumsko-trgovačkim prilikama. Izdavanjem takovoga lista doista je udovoljeno jednoj od pravih potreba na tom u nas vrlo važnom polju. U kr. šumar, akademiju, prislonjenu uz mudroslovni fakultet kr. sveučihšta Franje Josipa u Zagrebu, počinju redoviti upisi — kao i u ostalom sveučilištu — sa 1 listopadom i traju osam dana. Glede upisa vriede iste ustanove, koje i za ostale slušače na sveučilištu t. j . redoviti m slušačem može biti samo onaj, koji se može izkazati svjedočbom zrelosti kojeg gimnazija, realke ili realne gimnazije. Prvih 14 dana obavljaju se semestralni izpiti u jesenskom roku, kao i popravni izpiti s onim slušateljima, koji su se o ljetnom roku izpitima podvrgli, ali su iz pojedinih predmeta reprobovani bili. Naukovanje traje za slušače šumarstva šest semestara, ili tri godine. |